Dili-Ministeriu Justica,liu husi Diresaun Nasional Serviços Prisionais e de Reinserção Social (DNSPRS) tinan-tinan haláo atividade jogus amizade entre prizoneirus sira iha Becora hodi selebra loron Independesia Timor Leste ba dala XI,objektivu halo atividade ida neé atu hametin relasaun diak entre prizoneirus ho prizoneirus seluk e mos ho guarda Prizaun sira.Tuir Ministru Justica,Dionisio Babo iha enseramentu neé hateten katak ohin hanesan oportunidade diak tebes hodi mai hamotuk fali ho ita boót sira iha fatin ida neé hodi ensera jogus amizade entre ita boót sira ho guarda Prizaun sira hodi komemora loron restaurasau
Dili-Eis Komisariu Comisaun Verdade e Amizade atual Ministru Justica, Dionisio Babo aprezenta relatoriu no rekomendasaun Comisaun Verdade e Amizade (CVA) ba Prezidente da Republika Taur Matan Ruak.
Tuir eis Komisariu Komisaun Verdade e Amizade (CVA) Dionisio Babo hateten katak enkontru ho Prezidente da Republika atu aprezenta rekomendasaun relatori CVA nia entre Timor Leste ho Indonesia nia ne’ebe intrega tea ona ba governu e nune mos ba Prezidente Taur atu nune bele iha konhesementu klean kona ba relatoriu ida neé.
Dili-Embaixador Portugal ho nian komitiva hasoru malu ho Ministru Justica Dionisio Babo hodi koalia liu kona ba koperasaun bilateral entre Embaixador Portugal ho Governu Timor-Leste liu husi Ministru Justica liu-liu iha seitor Justica nian.
Tuir MInistru Justica Dionisio Babo hateten katak objektivu iha enkontru entre Ministru Justica ho Embaixador neé atu hametin koperasaun bilateral entre nasaun rua Timor-Leste ho Portugal iha futuru liu-liu iha seitor justica nia.
Dili-Ministru Justica,Dionisio Babo hateten katak selebrasaun loron restaurasaun independensia Timor Leste ba dala Sanulu resin ida tinan ida neé Prezidente da Republika Taur Matan Ruak la fo indultu ba Prizoneirus sira tamba sei dauk iha pedidu atu fo indultu ba prizoneirus ida neébe merese atu hetan indultu husi Prezedente da Republika.“Prezidente Taur Matan Ruak mos promote sei la fo indultu ba Prizoneirus sira neébe komete Krimi homesidu no abuzu seksual neé, ba prizoneirus sira neébe komete krimi seluk sei hetan indultu maibe tenke kumpri kriteria neébe estabelese ona iha prizaun e mos tenke kumpri lai metade da pena no tenke hatudu disiplina e kompo