SETP Hala’o Senseblizasaun ba Komunidade iha Alas

ALAS-Sekretáriu Estadu Terras Propriedades (SETP) Jaime Xavier Lopes, iha loron 11 fulan-Maiu 2016 foin lalais ne’e hala’o senseblizasaun ba komunidade sira kona-ba lei rai nian iha Suku Mahakida Postu Administrativu Alas Munisipiu Manufahi.

Iha senseblizasaun ne’ebé hetan partisipasaun masimu hosi komunidade suku lima nian ne’e SETP hateten, problema rai la’ós foin maka mosu, maibé problema rai mosu ona iha tempu kolonializmu portugés nian no iha tempu invazaun Indonesia nian.

Tanba iha tempu portugés mai ukun Timór-Leste, estau portugés iha momentu ne’ebá foti rai hodi halo administrasaun estadu portugés nian sira nune’e mós iha tempu Indonesia nian, sira obriga komunidade sira ne’ebé iha area rurais sir aba hotu iha sidade hodi bele fasil ba sira nia forsa atu bele komtrola iha momentu ne’ebá.

Problema rai hanesan akontese mós iha tempu ukun-an, tanba komunidade sira okupa fila-fali rai ho uma abandonadu ne’ebé maka estadu portugés no Indonesia hosik hela.

Atu rezolve problema rai sira ne’e maka iha 2001 liu hosi asembleia konstituante deskute hodi halo Konsituisaun Repúblika Demokrátika Timór-Leste, tanba ne’e iha konstituisaun RDTL ne’e rasik tau mós artigu balu ne’ebé maka ko’alia kona-bá rai.

Iha senseblziasaun ne’ebé maka organiza hosi Ministériu Interiór ne’ebé ho nia tema liuhosi dialogu komunitária hametin unidade, paz no establidade iha komunidade ne’e SETP hateten, iha artigu 54 ko’alia kona-bá Diretru ba Propriedade Privada, artigu 58 ko’alia kona-bá Hela-Fatin no artigu 141 ko’alia kona-bá Rai.

Jaime hateten iha artigu 54 konstituisaun RDTL nian hanesna iha sesaun dahuluk nian hateten, Ema hotu-hotu iha direitu ba propriedade privada, no bele fó ba ema seluk wainhira sei moris no mós wainhira mate, tuir lei nia lala’ok.

Sesaun rua hateten Labele uza propriedade privada hodi estraga fali nia funsaun sosiál, nune’e mós sesaun tolu fo hateten mos ba ita katak, Atu hetan eh hasai ema ida nia propriedade privada hodi halo ba uzu públiku, tenke selu indeminizasaun loloos ba sidadaun, tuir lei haruka.

No sesaun haat hosi artigu 54 ne’e nian maka hateten, ema sidadaun nasionál de’it maka bele iha direitu ba propriedade privada sidadaun nian.

Iha biban ne’e SETP esplika mós ba komunidade sira kona-bá artigu 58 ne’ebé maka ko’alia kona-bá hela-fatin, iha artigu ne’e hateten, ema hotu iha direitu ba nia an, nia família atu iha uma ida ho nia dimensaun no kondisaun di’ak, moos no konfortu atu bele iha intimidade ba ema idaidak no privasidade familiár.

Nune’e mós iha artigu 141 ko’alia kona-ba rai ne’ebé iha artigu ne’e hateten Lei mak regula propriedade, nia uzu no utilidade rai nian, hanesan fatór produsaun ekonómiku ida.

Nia hateten, maske iha konstituisaun fó garantia ba sidadaun idaidak hodi bele iha direitu ba rai pedasuk ida, maibé, oinsá maka halo ema labele kumprende sala, hodi labele uza sasan ne’ebé maka konsidera estadu nian sai fali hanesan privadu. Tanba ne’e iha 2003 Parlamentu nasionál aprova tan lei Nú.1/2003 ne’ebé ko’alia kona-bá rai no uma inklui mós sasan sira ne’ebé maka estadu porttugés ho estadu Indonesia hosik hela, estadu Timór-Leste liuhosi Diresaun Nasionál Terras Propriedades Maka administra provizoriamente.

Maske iha lei Nú.1/2003 hateten hanesan ne’e maibé oinsa maka atu bele fó legalidade ba sidadaun sira nia okupasaun ba sasan estadu nian sira ne’e maka ihatan dekretu lei nú.19/2004 hodi bele fó legalidade ba sidadaun sira nia okupasaun liuhosi kontratu arrendamentu ho estadu.

Iha biban ne’e komunidade sira kestiona mós kona-bá sira ne’ebé maka okupa uma ho rai estadu nian ne’e iha futuru mai oinsa, rai ne’ebé sira okupa ne’e sei partensia ba sira eh partensia ba estadu.

Hatan ba prekupasaun komunidade sira nian SETP husu ba komunidade sira ne’ebé maka okupa uma ho rai estadu tenki hato’o informasaun ba iha Diresaun Terras Propriedades Munisipiu nian hodi bele ba sukat hodi halo kontratu arrendamentu ho estadu.

Iha bian ne’e Xefe Suku Dotik, Sebastiao da Costa, prekupa mós kona-ba baliza devizaun Administrativa nian, tanba iha komunidade barak maka ba hela iha nia suku laran maibé sira lakohi atu submete ba suku refere.*

Ananias Babo Horta
Media Officer SETP