Komemorasaun Loron Kontra Tortura no Tratamentu A’at iha Munisipiu Ainaro

Ainaro - Ministériu Justisa (MJ) liu-hosi Diresaun Nasional Direitus Umanus no Sidadania (DNDHC) komemora loron Internasional Kontra Tortura no Tratamentu A’at ne’ebé monu iha loron 26 fulan Junu. Loron ida ne’e monu iha domingu ho nune’e komemorasaun hala’o sedu prense ho atividade hanesan treinamentu direitus umanus, kompetisaun poezia no teatru iha Kapital Munisipiu Ainaro, hahu hosi loron 22 to’o 24 Juñu 2016.

Komemorasaun ne’e laos deit hala’o iha Timor-Leste maibe hala’o iha nivel mundial ba dala rua nolu resin sia (XXIX) li-liu ba rai sira ne’ebe ratifika konvensaun kontra tortura no tratamentu a’at.

Iha abertura Diretór DNDHC, Flaviano Moniz Leão hatete, “objetivu prinsipal programa ne’e laos komemora deit maibe iha parte seluk fó kuiñesimentu ho meus oi-oin ba komunidade sira saida mak tortura no tratamentu a’at. Nune’e, ita hakribi no evita aktu hirak ne’e nudar sidadaun direitu demokratiku ida ne’ebe di’ak.”

Sesaun ne’e loke formalmente hosi Administrador Munisipiu Ainaro, Martinho de Araujo, hatete, ‘’hau orgulhu ba ekipa Ministériu Justisa ne’ebé hosi nasional mai selebra loron kontra tortura iha munisipiu ne’e ho atividade treinamentu, kompetisaun poezia no drama. Atividade hirak ne’e fanu ita oinsa promove dirietus umanus, iha pasadu ita sofre ba asaun fiziku, tortura hosi kolonialista sira. Nune’e hau husu ba komunidade asiste to’o rohan.”

Iha loron ikus nian antes kua kek no loke sampaiu, reprezentante Ministru Justisa, Crisogno da Costa Neto hato’o mensazen, “determinasaun ba loron kontra tortura ida ne’e, hanesan loron hahu nian ba nasaun tomak iha mundu atu hapara tortura no respeita dignidade umanu hodi promove valor universal ba dirietus umanus no liberdade fundamental hodi rekoñese direitu ne’ebé hanesan no inalieavel ba ema ida-idak ne’ebé sai hanesan fundasaun ba liberdade, justisa no paz iha mundu.”

Durante loron tolu (3) iha Ainaro, ba loron dahuluk treinamentu, subtansia materia kona-ba Deklarasaun Universal Direitus 1948, aprezenta hosi Diretor DNDHC, Flaviano Moniz Leão, Konvensaun Kontra Tortura no Tratamentu A’at aprezenta hosi Xefi Departementu Direitus Umanus, Francisco Xavier Vasco Soares no Rejime Juridiku Uza Forsa (Dekretu Lei Nu. 43/2011) aprezenta hosi, Tekniku Superior, Carmelindo da Silva Caetano. Ba loron daruak kompetisaun poezia hosi estudante kada eskola no ba loron datoluk kompetisaun drama ka teatru hosi estudante kada eskola.

Rezultadu ba manan nain sira, anunsiu hosi Asesora Direitus Umanus, Maria Rosa Xavier, Manan nain primeiru (I) ba Poezia hosi Eskola EBC Quatro Montañias Builico Ainaro, Segundu (II) Eskola EBC Lemos Pereira Almeida Soro Ainaro, no Terseiru (III) Eskola EBC Benancio Ferras Ainaro. Manan nain ba kompetisaun drama, premeiru lugar (I) hosi eskola Eskola EBC Quatro Montañias Builico Ainaro, Segundu (II) Eskola EBC Lemos Pereira Almeida Soro Ainaro, no ikus Terseiru (III) Eskola EBC Jeral Nu. 1 Ainaro. Ba manan nain sira kompetisaun poezia no drama hosi permeiru lugar to’o terseiru lugar sira hotu hetan taxa/Piala, sertifikadu no envelope.

Sesaun ikus komemorasaun ne’e taka ho reza, kari aifunan no sunu lilin iha fatin ne’ebé kuiñesidu Jakarta II iha istoria pasadu nian ne’ebé ita nia maluk sira luta ba independensia hetan tortura no tratamentu a’at, oho no soe tun ba rai naruk hosi tropa Indonesia sira.

Komemorasaun ne’e asiste hosi superior Ministeriu Justisa, Reprezentante Ministru Justisa, Crisogno da Costa Neto, Inspetor Jeral GIA, Ministériu Justisa, Lucas da Costa, Diretér DNDHC, Flaviano Moniz Leao, Administrador Munisipiu Ainaro, Martinho de Araujo, Komandante PNTL, Administrador Postu, Xefi Suco, Xefi Aldeia, Lia nain, Ekipa DNDHC Diresaun Terras no Notariadu Distrital, Profesores, Estudantes no Siguransa Sivil inklui komunidade balun iha area refere. (C),

Carmelindo da Silva Caetano
Tekniku Superior, Divulgasaun, DNDHC/MJ