MINISTERIU JUSTISA HALA’O DIVULGASAUN LEI IHA POSTU ADMINISTRATIVU SOIBADA, MUNISÍPIU MANATUTO.

Soibada , Ministériu Justisa (MJ) liuhosi Diresaun Nasionál Direitus Humanus no Sidadania (DNDHC) servisu hamutuk ho Diresaun Nasionál Assessoria Jurídika no Lejizlasaun (DNAJL) no Diresaun Nasionál Rejistu Notariadu (DNRN) hala’o divulgsaun hodi habelar informasaun kona-ba Lei Nacionalidade inkui Rejistu Sivíl, Krime Falsifikasaun dokumentus no Lei Kontra Violénsia Doméstika iha Postu Administrativu Soibada, Munisípiu Manatuto, iha loron 21 Jullu 2016.
Programa divulgasaun lei ne’e realiza tuir Planu Asaun Anuál 2016 DNDHC nian ne’ebé trasa tiha ona, Programa divulgasaun lei ne’e hahú kanta Inu Nasionál “Patria-Partia” aprezenta husi Estdudante Ensinu Sekundáriu Presidente Nicolau Lobato Soibda no orazaun direje husi “Reprezentante Postu Administrativu Soibada.

Programa divulgasaun lei ne’e hetan partisipasaun husi Diretór DNDHC, Administradór Postu Administrativu Soibada, Inspetór Edukasaun Soibada no Komandante Eskuadra PNTL Soibada, autoridade lokál, estudante, professór no funsionáriu públiku husi Instituisaun Relevantes iha Soibada ne’ebe simu konvite husi administrador postu.
Diretór DNDHC, Sr. Flaviano Moniz Leão iha lia makloke koalia kona ba objetivu programa divulgasaun no agradese ba Administradór Postu Administrativu Soibada, Sr. Faustinho M. Lopes da Cruz ne’ebé koopera ona ho Ministeriu Justisa hodi realiza programa divulgasaun lei no agradese mos ba Xefe Suco, Xefe Aldeia sira no komunidade sira ne’ebé partisipa iha programa divulgasaun lei ida-ne’e.Administradór Postu Administrativu Soibada, Sr. Faustinho M. Lopes da Cruz iha lia makloke agradese ba partisipante sira ne’e kumpri duni konvite hodi mai partisipa iha programa divulgasaun lei ne, no hato’o bemvindu no agradese ba ekipa Ministeriu Justisa nian komitiva ne’ebe kompostu husi Diretór DNDHC, Resprezentate DNRN no DNAJL inklui tekniku profisionais nune’e mos Sr.

Administrador esplika kona-ba situsaun Jeografia Postu Administrativu Soibada ne’ebé fronterisa ho Postu Administrativu Natarbora, Postu Administrativu Laclubar no Postu Administrativu Laclo no esplika mos kona-ba situsaun natureza Soibada hanesan infraestrutura estrada ne’ebé sei aat, mota ne’ebé bele fó perigu ba ema nia vida maibe komitiva MJ nian konsege ba hala’o programa divulgasaun lei iha Soidada ne’e konsidera nu’udar istória bo’ot ida no husu ba partisipante ne’ebé hetan oprtunidade partisipa iha programa divulgasaun lei ne’e, liuliu inan feto sira sira atu rona didiak lei kontra violénsia doméstika, dala ruma bele ita sai víma dala ruma mós ita bele sai supeitu ba kazu violénsia doméstika ne’e no kazu falsifikasaun dokumentus hanesan ema moris labele ses husi problema. Falsifikasaun dokumentus foka liubá autoridade sira ne’ebé kaer ukun no kaer osan ne’e importante atu komprende didiak lei sira ne’e. Hau husu tulun ba Nosa Senhora Aitara no Jesus Cristo hodi loke programa divulgsaun lei ne’e.

Programa divulgasaun lei ne’e hahu Tekniku Superior DNRN, Sr.Mario Ximenes, representa Diretor DNRN iha nia palestra koalia kona ba Lei Nacionalidade inklui Rejitu Sivíl, Lei Nacionalidade No. 9/2002 abrigu ba artigu 3 Konstituisaun Repúblika Timor-Leste nian ne’ebe define ona sidadaun timor-leste ho nasionalidade orijinária no adquerida ka husu, nia mos esplika katak atu hetan nasionaliade iha tipu haat: liuhosi filiasaun, kazamentu, adopsaun , por naturalizasaun no acto espesial liu husi resolusaun Parlamentu Nasional maibe tenke preense rekesitu sira ne’ebé prevista tiha ona iha lei ne’e rasik. Nia mos salienta tan katak ema bele hetan nasionalidade bele mos lakon nasionalidade tanba la kohi hela iha Timor-Leste ho vontade rasik husu muda ba moris iha país estrnjeiru, tanba servisu hanesan forsa militar ka funsionáriu públiku ba país estranjeiru la hetan autorizasaun husi autoridade kompetente iha nia país rasik no halo krime ne’ebé grave tebe-tebes. Hetan hikas fali nasionaliade tenke hela iha Timor-Leste durante tinan ida nia laran lakotu-kotu no tenke kumpri relesitu sira ne’ebé previstu tiha ona iha Lei Imigrasaun No.9/2010.

Orador ba dala rua Diretór DNDHC, Sr. Flaviano Moniz Leão, esplika kona ba polítka Estadu nian estabelese Lei Kontra Violénsia Dométika ne’ebe armoniza ho Kódigu Penál hodi regulariza situasaun violénsia doméstika ne’ebé afeta direta ka indireta husi ita nia kultura, lei ida-ne’e ho nia âmbitu aplikasaun ba iha família uma laran hanesan: inan-aman, avór, oan sira, ema sira ne’e dependente ba família no ema sira seluk ne’ebé servisu ba família ne’e. Lei ida-ne’e ho nia objetu fó protesaun ba membru família tomak no hametin liután unidade família iha uma kain ida-idak tuir prinsípius igualidade jéneru. Lei ida-ne’e iha tipu hanesan; violénsia físika, violénsia psilolojia, violénsia seksuál no violénsia ekonómia.
Orador ba datoluk Reprezentante DNAJL, Sr. Yudi Pamunkas esplika kona ba krime falsifikasaun dokumentu nia tipu no moldura ba punisaun ne’ebé previstu iha artigu 303-306 Kódigu Penál, nia salienta katak ema ne’ebe halo falsifikasaun dokumentu sei hetan pena prizaun tinan 2 to’o tinan 8 ba funcionario Publiku, karik ema sivil sei aplika pena prisaun tinan 2 to’o tinan 6.
Iha programa divulgasaun ida ne’e komunidade sira antusiasmu tebes rona no husu sira nia preokupasaun kona ba rekejitus ba ema estrangeiru kaben ho ema timorense hetan nasionalidade no oinsa halo prosedimentu ba keixa ho nia rekejistus.

Iha parte enseramentu Diretór DNDHC, Sr. Flaviano Moniz Leão agradese ba Administradór Postu Soibada, Sr. Faustinh M. Da Cruz no partisipante sira ne’ebé fó ona tempu mai partisipa iha programa divilgasaun lei ne’e hetan informasaun kona-ba lei sira ne’ebé divulga ne’e atu ba hatutan fali informasaun hira ne’e ba ema sira seluk ne’e la hetan oportunidade mai partisipa iha programa ne’e, no husu diskupa ba partisipante sira karik iha buat ruma sala durante ami nia aprezentasaun ba matéria hirak ne’e.
Administradór Postu Administrativu Soibada, Sr. Faustinho M. da Cruz, iha enseramentu husu diskupa no agradese ba Diretór DNDHC, Reprezentante DNRN no DNAJL no partisipante tomak ne’ebé partisipa ona iha programa divulgasaun lei ne’e no konsidera partisipante sira nu’’udar ema espesiál ne’ebé hetan oportunidade atu habelar hiskas fali informasaun sira ne’ebé hetan ona ba ema sira seluk, agradese ba MJ ne’ebé hala’o programa divulgasaun lei iha Postu Administrativu Soibada ne’ebé hakerek tiha ona iha mapa “lafaek” (Timór) situasaun saida dei’t, programa ida-ne’e importnate tebes sai hanesan bukaek ba ita liuliu kona-ka kazu violénsia dométika, ida-ne’e nu’udar lisaun importante ba ita atu apreende, dala ruma ita la hatene oinsa atu halo keiza no oinsa atu buka dalan atu hato’o ba instituisaun kompetente sira. Dala ida tan hau hakarak husu tulu ba Nosa Senhora Aitara no Jesus Cristo hodi ensera ita nia programa divulgasaun lei ne’e.

Prepara husi Tékniku Superiór DNDHC/MJ
Francisco Xavier Vasco Soares