Ministério da Justiça liu husi Direção Geral dos Serviço de Registo e Notariado (DGSRN) hala’o serimonia atribuisaun Sertifikado Nasionalidade ba Sidadaun Estrangeiros sira ne’ebé hakarak sai Sidadaun


MJ- Loron Terça Feira, 04 Fulan Fevereiro Tinan 2020 liuba, Ministério da Justiça liu husi Direção Geral dos Serviço de Registo e Notariado (DGSRN) hala’o serimonia atribuisaun Sertifikado Nasionalidade ba Sidadaun Estrangeiros sira ne’ebé hakarak sai sidadaun Timorense.
Serimonia atribuisaun Sertifikado Nasionalidade Timorense refere prezide husi Sua. Exa o Ministro da Justiça Sr, Dr. Manuel Cârceres da Costa, akompaña husi Diretor Geral ba DGSRN Sr. Crisogno da Costa Neto no Diretor Instituto Nasional Linguística – UNTL, DR. Benjamin Corte Real.

Diretor Geral ba DGSRN Sr. Crisogno da Costa Neto iha introdusaun katak , Tuir Konstituisaun Republika Demokratika de Timor Leste (KRDTL) Artigo 3 ita iha nasionalidade 2, Ordinaria no adquirida. Adquirida mak ita boot sira señores/as ne’ebé mak iha ona ne’e, ita bo’ot sira Ministerio da Justiça halo hela prosesa ba ita bo’ot sira hahu husi 2018 to’o mai iha 2020. No hau mos hanoin ita bo’ot sira hein kleur no tuir prosesu ne’ebe mak naruk tebes, ami hakarak hato’o deskulpa ba ita boot sira laos tanba ami nia servisu mak ladiak, ita akompaña mos politika iha ita nia rain desde 2017 to’o mai agora, no prosesu sira ne’e mos hala’o ho riguroso tanba to’o mos iha Ministerio Publiko no prosesu sira ne’e besik tinan ida ho balun, no ohin loron ita bo’ot sira kontente tebes iha fatin ida ne’e atu simu nia rezultadu.

Informa mos ba Sua Exa. Sr. Ministro da Justiça katak iha prosesu ida ne’e ita nia Sidadaun Estrageiro hamutuk feto ho mane 129 ( Atus ida Rua Nulo resin Sia) Mane (21) no Feto (108), Estranjeiro nain 129 ne’e ita nia vizinho Indonesia mak barak liu 120. Tuir mai husi ita nia parseiro Portugal nain 4, Brasil nain 1 Australia nain 1, husi Kuba nain 1, Pakistan nain 1, no India nain 1“ Tenik Diretor Geral ”.
Iha biban hanesan diskursu Sua Exa o Ministro da Justiça hateten mos katak, “ Lia fuan uluk mak hakarak hato’o agradese no husu deskulpa ba ita bo’ot sira ne’ebe ohin ofisialmentu hetan rekoñesido nudar sidadaun Timorense, ba ita bo’ot sira nia pasiensia hodi hein tempu ne’ebe naruk, Por Ezemplu Dra.Guilhermina hein husi 1974 Ohin mak bele realiza nia mehi katak laos deit sai feto foun maibe sai mos hanesan sidadaun Timorense “.

Prosesu ne’e ho portugues dehan katak processo longu “Prosesu naruk ”,no hau hakfodak teb-tebes kuandu hau loke prosesu atu fo nasionalidade ba feto foun no mane foun iha Timor Leste, Hafoin hakna’ar aan nudar Ministro da Justiça hau fo sai kedas hau nia orientasaun ida katak, Se mane foun ka feto foun sira ne’ebe maka iha ona oan ka bei oan hakarak fila ba sira rain karik sira ladespe ita sira fila tiha ona, sira lafila ba sira nia rai tanba sira nia oan no bei oan sai lisensiada ka mestrada matenek iha Timor tanba, sira nia fuan metin tiha ona iha Timor no lafila ba sira nia rain. No Estado ida ne’e iha obrigasaun moral no iha responsabilidade moral atu rekoñese sira hanesan mos
sidadaun Timorense. Molok tama ba iha Festa Natal hau husu ba hau nia aan rasik sa presente mak hau bele fo ba Timor oan sira? Hau bolu Diretor Geral Serviços Registo Notariado ho Notario sira ne’ebe mak kaer konaba prosesu sira ne’e, ita bo’ot sira hateten tok mai hau sa presente mak hau atu fo ba Timor oan sira? Sira nonok no hau dehan, imi lalika responde hau mak fo resposta ba imi, halo diploma Ministro da Justiça fo autorizasaun Nasionalidade ba Timor oan sira ne’ebe mak hein hela sira nia rekoñesimento Nasionalidade.
No wainhira antes atu tama ba Natal hau assina despaicho Ministro da Justiça rekoñese ita boot sira nudar sidadaun Timor oan, Presente boot liu hau fo ba ita boot sira mak ida ne’e, lalika fo Boas festa do Santo Natal no lalika mos fo Boas entradas ano Novo, fo deit Nasionalidade ba ita boot sira hanesan Timor oan.

Tanba saida mak hau brani fo Nasionalidade ba ita boot sira,tanba estatutu ida mane foun no feto foun ne’e kuda metin iha ita boot sira nia moris, ohin estadu laos deit temi ka bolu ita boot sira hanesan feto foun ka mane foun maibe estadu rekoñese ita boot sira nia vikulu jurídiku rua (2) iha Konstituisaun Republika Demokratika Timor Leste (KRDTL) nudar sidadaun, ita boot sira iha estatutu rua (2) estatutu feto foun no mane foun, ida seluk mak estatutu nudar sidadaun Timorense.
Nudar sidadaun Timorense ita boot sira iha Direito tomak hanesan mos ho ami sira, no ita boot sira nia Direito la defini, laiha ema ida labele hateten ita boot sira tanba Nasionalidade por akizasaun ou por kazamento ita boot sira nia Direito to’o iha ne’e deit la’e, ita boot sira nia Direito kompletu hanesan mos sidadaun hotu moris iha rai ida ne’e. Maibe husi sorin seluk ita boot sira nia obrigasaun no ita boot sira nia dever mos hanesan ho ami katak, Direito hotu-hotu ne’ebe iha konstituisaun no lei sira ne’ebe iha apartir ohin ita boot sira mos goza. Husi sorin seluk obrigasoens sira husi konstituisaun haraik no fo Timor oan sira, Lei sira no Direito sira ne’ebe fo ba Timor oan sira apartir ohin mos ita bo’ot sira iha dever no obrigasaun atu kumpri no halo tuir “ Tenik Sua Exa o Ministro da Justiça”.
Iha biban hanesan Sua Exa o Ministro da Justiça Dr. Manuel Cârceres da Costa hamutuk ho Dirigente âmbitu Ministério da Justiça atribui mos Sertifikadu Nasionalidade ba sidadaun estrageiro sira.
Iha serimonia refere hetan mos partisipasaun husi Familia sidadaun estranjeiru sira ne’ebe simu Sertificado Nasionalidade nian.

José R. Martins
Ofisial Media DGSRN.