KOMITE CEDAW HALO EXAMINASAUN BA RELATORIU ESTADO PARTE NIAN

Hahu husi loron 20 de Julho to’o 7 de Agusto 2009 foin lalais ne’e, peritus (experts, matenek nain sira) hamutuk iha Quartel General UNO nian, Nova Yorke, Estado Unidos da America hodi rona, halo diskusaun interativu no examina relatoriu kona ba implementasaun konevnsaun CEDAW nian husi Estado Membro sira inklui Estado Timor-Leste.

Komite CEDAW ne’e hamutuk peritus nain 23 husi area oinoin.Sra. NAela Gabr (husi Egypto) maka haensan Presidente Komite CEDAW nian agora. Area importante ne’ebe sai topiku diskusaun boot maka violensia domestika, partisipasaun feto iha vida politika, lei no traffiku umana.

Hanesan Ita hotu hatene, Estado Timor-Leste mos haruka delegasaun ida nebe chefia husi Exma. Dra. Idelta Rodrigues, Sec. de Estado ba asuntu Feto nian hodi ba aprezenta no halo diskusaun ho matenek nain sira ne kona ba ita nia lalaok ba implementasaun CEDAW hafoin Esatdo halo ratifikasaun iha tinan 2002 liu ba.

Aleinde rona husi parte Governo nian, Komite CEDAW mos rona no simu informasaun husi ONG nasional sira inklui orgaun UNO nian nebe halo servisu ligadu ba area protesaun feto hanesan UNIFEM.

Foin lalais ne’e, Komite CEDAW halo revizaun ba relatoriu hamutuk 11. Husi relatoriu hirak ne’e, iha relatoriu 4 maka sai hanesan Relatoriu ba dala uluk (first report) mai husi Guine-Bissaun, Liberia, Tuvalu no Timor-Leste rasik.

Hanesan ita hatene, hafoin rona no halo tiha revizaun ba Estado Parte nia relatoriu, tuir Komite CEDAW sei hasai konkluzaun no rekomendasaun ba Esatdo Parte ida-idak. Konkluzaun no rekomendasaun ne’e hanesan mata dalan ida (guide line) ba Estado Parte atu halo tuir hodi promove no proteje direitu feto nian.

Estado nebe sai ona hanesan membru ba konvensaun CEDAW hamutuk nasaun 186, nebe regularmente hato’o sira nia relatoriu ba Komite CEDAW (first report no periodic report). Representante husi Governo nian sei halo dialogu interativu ho Komite CEDAW nian hodi hatene kona ba Estado nia obrigasun ba implementasaun artigu-artigu (hamutuk artigu 30) iha Konvensaun CEDAW nia laran.

Komite CEDAW mos iha k’nar atu simu keixa (complaint) mai husi ema individual ka grupo kona ba violasaun direitus humanos liu-liu ba violasaun direitu feto nian.

Timor-Leste sei hato’o hikas nia Relatoriu iha tinan 4 oin mai.Jeralmente, ho ita hatama tan ona Relatoriu Konvensaun CEDAW nian, Estado Timor-Leste kumpri ona nia obrigasaun hanesan Estado Parte hodi kumpleta relatoriu Konvensaun direitus humanos nian hamutuk 2 ona (CRC no CEDAW) no sei falta tan relatoriu ba konvensaun 5 sira seluk (ICCPR, ICESCR, CRD, CAT no ICMW).



Nelinho Vital
Estudante Magister Constitutional Law, UGM, Indonesia
Contact : nelinhovital@yahoo.com