Komunidade ne’ebé okupa rai no uma abandonadu SETP; Tenki Halo Arrendamentu ho Estadu

SEKRETÁRIU Estadu Terras Propriedades (SETP) Jaime Xavier Lopes iha loron 15 no loron 16 fulan-Outubro 2014 foin lalais ne’e, bainhira sai oradór ba iha dialogu ne’ebé hala’o iha distritu Manatuto no Manufahi ne’e husu ba komunidade sira ne’ebé maka rai no uma abandonadu sira tenki rejistu iha terras propriedade hodi halo kontratu arrendamentu.

Iha dialogu ne’ebé organiza hosi Forum ONG Timór-Leste (FONTIL) no suporta hosi Ajensia Internasionál Search For Common Ground ne’e inklui mós Komisaun Europeia ne’e Jaime hateten, hanesan timoroan tenki fó kontribuisaun ba dezenvoolvimentu nasaun ne’e nian.

Membru Governu ne’e hateten, kontratu arrendamentu ba rai no fatin abandonadu sira ne’e lei maka haruka, tanba ne’e hanesan sidadaun tenki kumpri lei ne’ebé maka iha.

Tanba iha lei Nú. 1/2003 hateten momoos katak, rai no uma ka patrimoniu sira ne’ebé maka estadu portugés ho estadu Indonesia inklui mós nia komunidade sira hosik hela, provizoriamente estadu Timór-Leste liu hosi Terras Propriedade maka adiministra.

Atu regula hodi fó legalidade ba ema ne’ebé uza no okupa rai ho uma abandonadu sira ne’e maka iha 2004 mosu-tan Dekretu Lei Nú. 19//2004 hodi ko’alia kona-ba sidadaun sira ne’ebé maka uza ho okupa rai no uma abandonadu sira tenki halo kontratu arrendamentu ho estadu liuhosi Terras Propreidade, nune’e bele konsidera okupasaun sira ne’e sai legál.

Iha dialogu ho komunidade sira ne’e Jaime hateten iha tinan 2005 mosu tan Lei Nú. 12/2005 ko’alia kona-ba kontratu arrendamentu entre privadu ho privadu, no lei refere mós ko’alia kona-ba mediasaun nian bainhira mosu problema ruma kona-ba rai entre komunidade ho komunidade, maibé lei ne’e kaduka ona tanba mosu ona iha artigu 17 Kodigu Sivil nian.

Sekretáriu Estadu ne’e hateten, maske iha artigu 54 Konstituisaun RDTL hakerek kona-ba direitu ba propriedade provadu sira, no iha seksaun dahuluk ba artigu ne’e nian hateten, Ema hotu-hotu iha direitu ba propriedade privada, no bele fó ba ema seluk wainhira sei moris no mós wainhira mate, tuir lei nia lala’ok.

Iha seksaun daruak nian hateten, Labele uza propriedade privada hodi estraga fali nia funsaun sosial, seksaun datoluk mós hateten, Atu hetan eh hasai ema ida nia propriedade privada hodi halo ba uzu públiku, tenke selu indeminizasaun loloos ba sidadaun, tuir lei haruka.

Nune’e mós seksaun dahaat hateten, Ema sidadaun nasionál de’it maka bele iha direitu ba propriedade privada sidadaun nian, hosi seksaun dahat ne’e ahtudu momoos katak, ema estranjeiru la iha direitu ba rai pedasuk ida.

Iha biban ne’e Country Director Search for common ground, Jose Sousa hateten sorumutu ne’e oinsa maka lei rai nian ne’e bele fó benefisiu no nesesidade ba komunidade sira nian ho di’ak. Oinsa atu fó forsa ba estadu hodi bele prodús lei ne’ebé maka nia venefisu ba sidadaun hotu-hotu iha TL.

Hanesan realizadór ba Dialogu ne’e Diretór Ezekutivu FONGTIL, Arsenio da Silva Pereira hato’o mós sira nia agradese ba posibelidade SETP nian, dalabarak ONG sira ko’alia barak maibé tenki fó ninia alternativa, durante Sosiedade sivíl sira iha parseria ne’ebé di’ak ho ema hotu-hotu tantu estadu ka komunindade.

Hanesan Sosiedade Sivil ONG Forum rekoinese mós katak, sira sobele buka meiun oinsa hodi bele fó solusaun ba problema ruma ne’ebé akontese kona-ba rai, no sira labele foti desizaun ba iha problema ne’ebé maka akontese, tanba estadu maka iha dever tomak hodibele foti desizaun ba iha probkema.

Hanesan sosiedade sivíl bele fó alternativa no solusaun ruma maibe labele fo desizaun. Tanba estadu maka iha kbiit tomak hodi bele foti desizaun ba iha problema ruma liu-liu kona-ba problema rai.

Dialogu ne’ebé organiza hosi ONG FONTIL ne’e hetan partisipasaun masimu hosi komunidade sira, inklui mós parte seguransa hanesan Polisia Nasionál Timór-Leste (PNTL), Autoridade lokál no lideransa komunitária sira hanesan Xefe Suku no Xefe Aldeia. *

Ananias Babo Horta
Media Officer SETP