REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE

REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE

Diploma Ministerial

8/2012

Órgaun Planeamentu Dezenvolvimentu Integradu Distritál





Atu armoniza implementasaun programa hirak-ne’ebé hala’o iha nível distritu, Governu deside hodi aprova Dekretu-Lei kona-ba Planeamentu Dezenvolvimentu Integradu Distritál (PDID).



Objetivu prinsipál hosi Dekretu-Lei ne’e mak atu estabelese no utiliza instituisaun ne’ebé eziste iha nível distritu, sub-distritu no suku hodi responsabiliza ba elaborasaun no implementasaun projetu infraestrutura sira ne’ebé identifika iha Planu Investimentu Distritál (PID).



Instituisaun ne’ebé sei estabelese mak Komisaun Dezenvolvimentu Distritu no Komisaun Dezenvolvimentu Sub-distritu. Instituisaun ne’e tenki hala’o prosesu planeamentu no implementasaun PID hamutuk ho Delegasaun Teritorriál ne’ebé reprezenta servisu deskonsentradu husi ministériu relevante sira no Konsellu Suku.



Tuir Dekretu-Lei ne’e, ministériu responsável ba Administra-saun Lokál tenki halo diploma legál ida hodi regula kompozisaun no kompeténsia órgaun PDID.



Nune’e, Governu, liu husi Ministru Administrasaun Estatál no Ordenamentu Territóriu, fó ordén, tuir previzaun iha nº.2, artigu 8° Dekretu-Lei nº.4 /2012, de15 de Fevereiro, no alínea p) artigu 2.º, Dekretu-Lei nº. 6/2008, loron 7 Marsu, alteradu ba Dekretu-Lei n.° 36/2008, 22 Outubru no Dekretu-Lei nº.2/2011, loron 19, Janeiru, atu publika diploma tuir-mai:



SEKSAUN I

Disposizaun Gerais



Artigu 1º

Objetivu



1. Diploma ida-ne’e regula kona-ba kompozisaun no funsionamentu Komisaun Dezenvolvimentu Distritu no mós Komisaun Dezenvolvimentu Sub-distritu nu’udar órgaun Planeamentu Desenvolvimentu Integradu Distritál (PDID).



2. Diploma ida-ne’e mós regula kona-ba kompeténsia no funsionamentu Suku no Delegasaun Territoriál bainhira hala’o funsaun iha ámbitu PDID, sein prejuizu sira nia kompeténsia jerál ne’ebé prevé iha diploma ne’ebé estabelese ida-idak nia funsionamentu.



Artigu 2º

Órgaun PDID



Órgaun ne’ebé partisipa PDID mak:



a) Komisaun Dezenvolvimentu Distritu;



b) Komisaun Dezenvolvimentu Sub-distritu;



c) DelegasaunTerritoriál Ministériu hosi Distritu no Sub-distritu;



d) Konsellu Suku.



Artigu 3º

Prinsípiu



1. Órgaun PDID tenki garante informasaun bá públiku kona-ba sira nia atividade.



2. Públiku bele asesu ba enkontru órgaun PDID.



SEKSAUN II

Komisaun Dezenvolvimentu Distritu



Sub-seksaun I

Kompeténsia, Kompozisaun no Funsionamentu



Artigu 4º

Komisaun Dezenvolvimentu Distritu



Komisaun Dezenvolvimentu Distritu, tuir-mai ho lia-fuan badak hanaran KDD, maka órgaun deliberativu ne’ebé harii iha nível Distritu ho kompeténsia atu prepara, aprova no implementa Planu Investimentu Distritál.



Artigu 5º

Kompeténsia KDD



1. Kompete ba KDD atu:



a) Planeia no desidi kona-ba projetu no orsametu PID;



b) Reajusta Planu Investimentu Distritál nian tuir Lei Orsamentu Jerál Estadu nian ne’ebé aprova hosi Parlamentu Nasionál;



c) Superviziona implementasaun PID iha ninia distritu;



d) Hamutuk ho Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál hala’o supervizaun no koordenasaun ba implementasaun projetu hirak ne’ebé define nu’udar PDD II;



e) Mantein no asegura informasaun konaba progresu implementasaun PDID nian ba komunidade;



f) Aprova relatóriu konaba progresu atividade imple-mentasaun no relatóriu finansa, ne’ebé prepara hosi Sekretariadu KDD, regularmente, hodi submete ba ministériu responsável ba Administrasaun Lokál;



g) Entrega ofisialmente ba komunidade ka órgaun governu nian ne’ebé kompetente, sasán no ekipamentu ne’ebé kompleta ona liu hosi ezekusaun projetu PID nian;



h) Aprova kalendáriu planeamentu no implementasaun PID;



i) Halo funsaun seluk ne’ebé autoriza liuhosi diploma ministeriál hosi ministériu responsável ba Administrasaun Lokál.



2. Atu deside kona-ba aprovasaun projetu PDID nian, KDD tenki analiza mós rezultadu kona-ba nesesidade distritu nian ne’ebé indika iha relatóriu sensus ikus nian.



Artigu 6º

Kompozisaun KDD



1. Kompozisaun KDD nian mak hanesan tuir-mai:



a) Administradór Distritu, nu’udar Koordenadór;



b) Sekretáriu Distritál, nu’udar Vise-Koordenadór;



c) Directores sira hosi Delegasaun Territoriál iha nível Distritu, nu’udar membru;



d) Administradór Sub-distritu sira, nu’udar membru; no



e) Reprezentante membru Konsellu Suku nain tolu ne’ebé eleitu hosi Komisaun Dezenvolvimentu Sub-distritu ida-idak, nu’udar membru.



2. Reprezentante Konsellu Suku ida-idak, mínimu liu, ida tenki feto.



3. Durasaun mandatu reprezentante Konsellu Suku iha KDD hanesan ho períodu mandatu sira nian nu’udar membru konsellu Suku.



4. Bainhira entidade kompetente instaura prosesu disiplinár hasoru membru KDD, membru ne’e tenki, temporariamente, suspende nia funsaun no tenki hetan substituisaun hosi ninia instituisaun.



Artigu 7º

Enkontru KDD



1. Enkontru regulár mak enkontru ne’ebé KDD hala’o, regularmente, tuir ajenda indikativu iha aneksu nº.1 ne’ebé sai parte integrante hosi diploma ida-ne´e.



2. Enkontru estraordináriu mak enkontru ne’ebé KDD hala’o bainhira iha asuntu urjente ruma nebé presiza desizaun hosi KDD.



3. Enkontru KDD nian sei konvoka hosi Koordenadór KDD ka um terso 1/3 hosi membru KDD ba enkontru estraordináriu.



4. Membru KDD hotu-hotu tenki hetan konvite molok enkon-tru no bele hatama asuntu hodi inklui iha ajenda enkontru.



5. Xefe Suku sira nebe mak la’os membru KDD tenki hetan informasaun konaba enkontru KDD nian molok reuniaun no tenki hetan rezultadu ka ata enkontru KDD nian hafoin reunian.



6. Bainhira diskusaun konaba asuntu ruma ne’ebé iha relasaun diretamente ho Suku ida, Koordenadór KDD tenki konvida Xefe Suku ne’e mai tuir enkontru hodi rona ninia hanoin.



7. KDD bele mós konvida sidadaun kualkér ida atu rona ninia hanoin, wainhira presiza.



8. Ata enkontru no relatóriu auditoria nian tenki taka iha kua-dru avizu públiku distritu, sub- distritu no suku, mínimu fulan ida.



9. Kalendáriu enkontru KDD tuir prosesu planeamentu no implementasaun fó-sai hosi despaxu ministru responsável ba Administrasaun Lokál.



Artigu 8º

Regra Enkontru KDD



1. Membru KDD hotu-hotu tenki partisipa iha enkontru no laiha delegasaun, anaunser ba reprezentante Konsellu Suku.



2. Enkontru bele hahú banhira maioria membru KDD (50% + 1) marka prezensa, maibé entre membru sira-ne’e um terso 1/3 tenki mai hosi reprezentante membru konsellu suku no mínimu tenki iha feto ida.



3. Bainhira partisipa enkontru, membru KDD sira hotu iha direitu atu koalia no vota.



4. Desizaun membru KDD nian tuir prosesu deliberasaun PDID sei halo liu husi konsensu ka votasaun.



5. Bainhira laiha konsensu, membru KDD bele hala’o votasaun liu husi dalan foti-liman ka segredu.



6. Desizaun KDD iha forsa obrigatória wainhira vota no deli-bera husi maioria absoluta membru sira (50%+1) ne’ebé marka prezensa.



7. Bainhira akontese votus hanesan iha prosesu votasaun ho-di foti desizaun ruma, Koordenadór KDD iha votu kualifika-du ne’ebé tenki sura hanesan votu rua.



Sub-seksaun II

Koordenadór Komisaun Dezenvolvimentu Distritu



Artigu 9º

Koordenadór Komisaun Dezenvolvimentu Distritu



1. Administradór Distritu mak sai nu’udar Koordenadór KDD.



2. Wainhira Koordenadór KDD labele hala’o ninia funsaun, Vise-Koordenadór tenki asume funsaun nu’udar Koordenadór.



Artigu 10º

Kompeténsia Koordenadór Komisaun Dezenvolvimentu Distritu



Kompeténsia Koordenadór Komisaun Dezenvolvimentu Distritu maka:



a) Konvoka no lidera enkontru KDD;

b) Asegura atividade KDD nian hotu hala’o tuir oráriu ne’ebé defini no aprova;



c) Garante implementasaun hosi deliberasaun no desizaun KDD nian;



d) Informa ba membru Komisaun sira konaba progresu imple-mentasaun hosi desizaun KDD nian;



e) Reprezenta KDD iha prezensa entidade sira seluk nian;



f) Koordena atividade dezenvolvimentu no prestasaun servisu hotu-hotu iha Distritu;



g) Garante jestaun finanseira nebe di’ak ba orsamentu ne’ebé aloka ba distritu sira liu husi PDID;



h) Autoriza pagamentu no asina kontratu entre KDD ho enti-dade seluk;



i) Monitoriza dezempeñu pesoál KDD hotu, prepara e submete relatóriu dezempeñu pesoál sira-ne’e ba órgaun governu nian iha nível sentrál;



j) Husu ba delegasaun territoriál sira-nebe iha Distritu atu fahe informasaun konaba planu dezenvolvimentu no planu investimentu iha setór nebe sira responsabiliza;



k) Koordena no garante funsionamentu EVAS atu hala’o verifikasaun, avaliasaun no supervizaun ba Planu Investimentu Distritál.



Sub-seksaun III

Sekretariadu



Artigu 11º

Sekretariadu KDD



1. Sekretariadu KDD mak estrutura administrativa ne’ebé estabelese hodi fasilita servisu administrativu KDD nian no Xefia hosi Sekretáriu Distritál.



2. Administrasaun Distritu, liu husi Departamentu Planeamen-tu no Dezenvolvimentu no Departamentu Finansas, mak hala’o funsaun Sekretariadu KDD.



Artigu 12º

Xefe Sekretariadu KDD



1. Xefe Sekretariadu KDD iha responsabilidade atu asegura jestaun administrasaun KDD nian, hanesan:



a) Implementasaun desizaun KDD nian;



b) Halo tuir orientasaun KDD liuhosi Koordenadór;



c) Fó apoiu ba Koordenadór KDD hodi relata progresu implementasaun husi KDD nia desizaun;



d) Garante funsionamentu Sekretariadu KDD nian relasio-na ho planeamentu, implementasaun, administrasaun no finansas;

e) Fó apoiu ba Koordenadór KDD hodi mantein no asegura informasaun kona-ba progresu atividade KDD nian ba komunidade sira.



2. Xefe Sekretariadu KDD, bazeia ba orientasaun no instrusaun jerál relasiona ho servisu KDD nian, relata diretamente ba Koordenadór KDD.



Artigu 13º

Kompeténsia Departamentu Planeamento no Dezenvolvimentu



1. Sem prejudika kompeténsia hirak ne’ebé prevee iha Diploma Ministeriál konaba Administrasaun Distritál no ho objetivu atu halao funsaun tuir PDID, kompete ba Departamentu Planeamento no Dezenvolvimentu:



a) Simu informasaun konaba prioridade dezenvolvimentu husi Konsellu Suku, KDSD no delegasaun territoriál;



b) Organiza atividade verifikasaun no avaliasaun proposta projetu, inklui preparasaun horariu no formuláriu ba verifikasaun no avaliasaun proposta projetu;



c) Fasilita EVAS hodi prepara dezeñu no kustu estimasaun ba proposta projetu ba finansiamentu PDID;



d) Prioritiza proposta hodi rekomenda ba KDD;



e) Halo relatóriu no sumáriu proposta projetu PID hodi rekomenda ba KDD;



f) Prepara KDD nia planu investimentu no orsamentu, tantu esbosu no finál;



g) Prepara KDD nia Planu Asaun Anuál (PAA) no Matriz Relatóriu Trimestrál (MRT);



h) Prepara dokumentu konkursu nian hodi haruka ba De-partamentu Finansas hodi komete osan molok hala’o prosesu aprovizionamentu;



i) Monitoriza no superviziona implementasaun projetu PID;



j) Prepara oráriu monitorizasaun no supervizaun téknika;



k) Prepara relatóriu supervizaun téknika no progresu trimestrál KDD nian;



l) Fó apoiu ba KDD hodi realiza SKDD no hodi partisipa iha SKDN;



m) Halo serbisu seluk ne’ebé relasiona ho atividade regulár KDD nian.



2. Hodi hala’o kompeténsia nebe identifika iha alínea d), g), h), i), j) no k), Departamentu Planeamentu no Dezenvolvi-mentu tenki hala’o hamutuk ho Equipa Verifikasaun, Avaliasaun no Supervizaun sira.



Artigu 14º

Kompeténsia Departamentu Finansas



Sein prejudika kompeténsia hirak ne’ebé prevee iha diploma ministeriál konaba Administrasaun Distritál no ho objetivu atu halao funsaun tuir PDID, kompete ba Departamentu Finansas fó apoiu ba Tezoureiru Administrasaun Distritu no Komisaun Konkursu Lokál.



Artigu 15º

Tezoureiru Administrasaun Distritu no Komisaun Konkursu Lokál



1. Tezoureiru Administrasaun Distritu sei estabelese hodi jere orsamentu PDID.



2. Komisaun Konkursu Lokál sei estabelese hodi halo aprovizionamentu hodi implementa projetu PDID.



3. Kompozisaun, kompeténsia no funsionamentu Tezoureiru Administrasaun Distritu sei determina ho diploma ministeriál konjuntu hosi Ministériu responsável ba Administrasaun Lokál ho Ministériu Finansas.



4. Kompozisaun, kompeténsia no funsionamentu Komisaun Konkursu Lokál sei determina ho diploma ministeriál konjuntu hosi ministériu responsável ba Administrasaun Lokál ho ministériu Finansas.



SEKSAUN III

Komisaun Dezenvolvimentu Sub-distritu



Sub-seksaun I

Kompetensia, Komposisaun no Funsionamentu



Artigu 16º

Komisaun Dezenvolvimentu Sub-distritu



Komisaun Dezenvolvimentu Sub-distritu, tuir mai ho lia-fuan badak hanaran KDSK, mak órgaun konsultivu nebe estabelese iha Sub-distritu ho objetivu atu fó apoiu ba KDD iha formulasaun rekomendasaun área prioridade ba dezenvolvimentu lokál.



Artigu 17º

Kompeténsia KDSD



Kompete ba KDSD atu:



a) Responsabiliza ba konsulta konaba prioridade Suku;



b) Deside konaba proposta prioridade investimentu hodi rekomenda ba KDD;



c) Apoia Sekretariadu KDD nian iha supervizaun implementa-saun PDID iha Suku;



d) Hato’o relatóriu progresu ba KDD durante implementasaun PDID;



e) Hato’o informasaun ba komunidade lokál.



Artigu 18º

Kompozisaun KDSD



1. Kompozisaun KDSD nian mak hanesan tuir-mai:

a) Administradór Sub-distritu, nu’udar Xefe Komisaun;



b) Xefe Delegasaun Territoriál Ministériu relevante iha nível Sub-distritu, nu’udar membru;



c) Xefe Suku, nu’udar membru;



d) Membru Konsellu Suku, ho funsaun hanesan membru, mínimu ida tenki feto, eleitu tuir regra ne’ebé defini iha diploma ne’e.



2. Durasaun mandatu reprezentante Konsellu Suku iha KDD hanesan ho períodu mandatu sira nian nu’udar membru konsellu Suku.



3. Bainhira entidade kompetente instaura prosesu disiplinár hasoru membru KDD, membru ne’e tenki, temporariamente, suspende nia funsaun no tenki hetan substituisaun hosi ninia instituisaun.



Artigu 19º

Enkontru KDSD



1. KDSD sei realiza enkontru regulár no estraordináriu.



2. Enkontru regulár mak enkontru ne’ebé KDSD hala’o regularmente, tuir kalendáriu planeamentu no implementa-saun ne’ebé fósai hosi Despaxu Ministru responsável ba Administrasaun Lokál.



3. Enkontru estraordináriu mak enkontru ne’ebé KDSD hala’o wainhira iha asuntu urjente ruma ne’ebé presiza desizaun hosi KDSD.



4. Enkontru KDSD nian sei konvoka hosi Xefe KDSD ka um terso 1/3 hosi membru KDSD ba enkontru estraordináriu.



5. Membru KDSD hotu-hotu tenki hetan konvite semana ida molok enkontru no bele hatama asuntu hodi inklui iha ajenda enkontru nian.



6. KDSD bele mós konvida sidadaun kualkér ida atu rona ni-nia hanoin, bainhira presiza.



7. Ata enkontru tenki taka iha kuadru avizu públiku Sub-dis-tritu no suku, mínimu fulan ida.



Artigu 20º

Regra Enkontru KDSD



1. Membru KDSD hotu-hotu tenki partisipa iha enkontru no laiha delegasaun, anaunser ba reprezentante Konsellu Suku.



2. Enkontru bele hahú banhira maioria membru KDD (50% + 1) marka prezensa.



3. Bainhira partisipa enkontru, membru KDSD sira hotu iha direitu atu koalia no vota.



4. Desizaun membru KDSD nian ba prosesu deliberasaun PDID sei halo liu husi konsensu ka votasaun.

5. Votasaun halao liu husi dalan foti-liman ou segredu wainhira laiha konsensu.



6. Desizaun KDSD iha forsa obrigatória wainhira vota no delibera hosi maioria absoluta membru sira (50%+1), ne’ebé marka prezensa.



7. Wainhira akontese votus hanesan iha prosesu votasaun ho-di foti desizaun ruma, Koordenadór KDSD nia iha votu kualifikadu hanesan ho votu rua.



Sub-seksaun II

Xefe Komisaun Dezenvolvimentu Sub-distritu



Artigu 21º

Xefe KDSD



Administradór Sub-distritu mak sai nu’udar Xefe Komisaun Dezenvolvimentu Sub-distritu.



Artigu 22º

Kompeténsia Xefe KDSD



Kompeténsia Xefe Komisaun Dezenvolvimentu Sub-distritu mak:



a) Reprezenta KDSD iha prezensa entidade seluk;



b) Konvoka no lidera enkontru KDSD;



c) Asegura implementasaun atividade KDD nian tuir oráriu nebe defini no aprova ona;



d) Asegura konsultasaun nível Suku;



e) Mantein no asegura informasaun kona-ba progresu ativi-dade KDD nian ba komunidade;



f) Relata ba KDD progresu implementasaun PID;



g) Hala’o funsaun seluk ne’ebé prevee iha lei ka delega hosi KDD.



SEKSAUN IV

Delegasaun Territoriál sira



Artigu 23º

Delegasaun Territoriál



DelegasaunTerritoriál mak servisu deskonsentradu ministériu ka sekretaria Estadu sira iha nível distritu no sub-distritu, estabelese ho objetivu hodi prepara Planu Investimentu Distritál iha setór ida-idak, iha nível Distritu no Sub-distritu hodi halo submisaun ba KDD.



Artigu 24º

Kompeténsia Delegasaun Territoriál



Kompeténsia DT maka:



a) Submete proposta prioridade investimentu setór nian iha Sub-distritu ba KDSD no ba KDD iha nível Distritu;

b) Prepara esbosu no kustu estimasaun téknika ba investi-mentu;



c) Submete relatóriu ba KDD durante implementasaun PID iha setór ida-idak;



d) Garante katak futuru kustu operasaun no manutensaun ba projetu hirak ne’ebé implementa ona alokadu iha sira nia orsamentu Ministériu ida-idak.



Artigu 25º

Diretór Delegasaun Territoriál



1. Delegasaun Territoriál reprezenta hosi Diretór Distritál, ka ema seluk ne’ebé xefia servisu distritu hosi Ministériu ka Sekretaria Estadu.



2. Diretór Distritál obrigatoriamente partisipa iha enkontru, labele delega funsaun ne’e ba funsionáriu seluk anaunser iha impedimentu ne’ebé bele justifika.



Artigu 26º

Kompeténsia Diretór Delegasaun Territoriál



Diretór nu’udar reprezentante delegasaun territoriál, iha kompetensia atu:



a) Konvoka no lidera enkontru iha setór ida-idak;



b) Partisipa ativu iha enkontru no atividade KDD no KDSD liu husi reprezentante hosi nível Sub-distritu;



c) Garante koordenasaun di’ak ho reprezentante ministériu relevante sira iha nível Distritu no Sub-distritu hodi elabora planu estratéjiku, planu ba alokasaun relasiona ho kapitál investimentu no kestaun administrativa hosi setór ida-idak;



d) Garante submisaun ba KDD esbosu tékniku kustu projetu infraestrutura, tuir prazu ne’ebé termina ona;



e) Realiza supervizaun téknika ba implementasaun projetu infraestrutura iha setór relevante;



f) Asegura implementasaun atividade KDD nian tuir oráriu ne’ebé trasa no aprova ona;



g) Mantein no asegura informasaun kona-ba progresu ativi-dade PDID nian iha sira nia setór ba komunidade;



h) Relata ba KDD no ba ninia ministériu kona-ba progresu implementasaun PID;



i) Nomeia funsionáriu tékniku ida hodi sai nu’udar koordenadór Ekipa Verifikasaun, Avaliasaun no Supervizaun tuir ninia setór.



Artigu 27º

Ekipa Verifikasaun, Avaliasaun no Supervizaun



1. Atu hala’o kompeténsia ne’ebé identifika iha alínea d) to’o alínea h), artigu 25º, Diretór Delegasaun Territoriál estabelese Ekipa Verifikasaun, Avaliasaun no Supervizaun, tuir-mai ho liafuan badak hanaran EVAS, nu´udar sub-estrutura iha KDD nia laran ho objetivu atu hala’o verifikasaun, avalia-saun no supervizaun ba projetu hosi Planu Investimentu Distritál.



2. EVAS estabelese tuir setór hirak ne’ebé iha Distritu, xefia hosi ninian Diretór no responde diretamente ba koordenadór KDD.



3. Wainhira laiha diretór delegasaun territoriál hosi setór ne’ebé responsabiliza ba proposta projetu, Kordenadór KDD tenki nomeia EVAS hodi responsabiliza ba proposta projetu ne’e.



Artigo 28º

Kompozisaun EVAS



Kompozisaun EVAS sei hanesan funsionariu sira husi Delegasaun Territoriál ne’ebé Diretór Delegasaun nomeia no tenki iha partisipasaun tékniku sira seluk hanesan tuir-mai ne’e:



a) Tékniku delegasaun territoriál, tuir setór;



b) Ofisiál Dezenvolvimentu Komunitária, konforme fatin pro-jetu;



c) Konsultór tékniku KDD nian;



d) Tékniku sira seluk hosi reprezentante administrasaun estadu ne’ebé iha kompeténsia atu implementa PDID iha distritu.



Artigo 29º

Kompeténsia EVAS



1. EVAS responsabiliza ba funsaun hirak tuir-mai ne’e:



a) Vizita fatin projetu hodi verifika no avalia proposta projetu PID;



b) Esplika razaun eliminasaun proposta projetu ruma, wanhira proponente husu;



c) Prepara no aprezenta relatóriu verifikasaun no avaliasaun ba KDD;



d) Prepara dezeñu no kustu estimasaun proposta projetu ba finansiamentu PDID;



e) Monitoriza no superviziona implementasaun projetu PID;



f) Prepara relatóriu supervizaun téknika.



2. Atu hala’o funsaun hirak ne’ebé identifika iha leten, EVAS tenki koordena ho Xefe Suku no hala’o hamutuk ho Departamentu Planeamentu no Dezenvolvimentu tuir nº.2, artigu 14, diploma ida-ne’e.



SEKSAUN V

Konsellu Suku



Artigu 30º

Konsellu Suku



Konsellu Suku mak órgaun ida-nebe harii iha nível suku ho kompozisaun, kna’ar no responsabilidade ne’ebé defini iha Lei n° 3/2009 kona-ba Lideransa Komunitária ho Sira nia Eleisaun.



Artigu 31º

Kompeténsia Konsellu Suku



La prejudika kompeténsia hirak ne’ebé prevee iha Lei no 3/2009, 8 Jullu, no ho objetivu hala’o funsaun iha ámbitu PDID, Konsellu Suku iha kompeténsia hirak tuir-mai:



a) Hala’o konsultasaun prioridade projetu suku;



b) Prioritiza no aprova prioridade projetu Suku nian bazeia ba nesesidade komunidade;



c) Fó apoiu supervizaun implementasaun PID;



d) Hato’o informasaun ba komunidade lokál, KDSD no ba KDD, liu husi sira nian reprezentante;



e) Hili no nomeia sira nia reprezentante nebe sei ba tuur iha KDSD, tuir regra nebe defini iha diploma ne’e.



Artigu 32º

Kompeténsia Xefe Suku



Sem prejudika kompeténsia hirak nebe preve iha Lei no 3/2009, 8 Jullu, no ho objetivu hala’o funsaun iha ámbitu PDID, Xefe Suku iha kompeténsia hirak tuir-mai:



a) Konvoka no lidera enkontru iha nível suku hodi elabora Planu Dezenvolvimentu Suku no fó informasaun konaba implementasaun;



b) Asegura partisipasaun ativu membru Konsellu Suku iha enkontru Konsellu Suku;



c) Asegura prosesu konsulta ho komunidade lokál konaba prioridade Suku ba hetan finansiamentu PDID;



d) Submete prioridade projetu Suku nia ba KDSD;



e) Fó apoiu ba supervizaun implementasaun projetu iha Suku.



Artigu 33º

Enkontru Konsellu Suku



1. Konsellu Suku hala’o regularmente enkontru dala tolu kona-ba PDID tuir kalendáriu planeamentu no implementasaun nebe fó-sai husi Despaxu Ministériu responsável ba Administrasaun Lokál.



2. Enkontru Konsellu Suku nian kona-ba PDID sei konvoka hosi Xefe Suku ka um terso1/3 hosi membru Konsellu Suku.



3. Membru Konsellu Suku hotu-hotu tenki hetan konvite semana ida molok reuniaun no bele hatama asuntu hodi inklui iha ajenda enkontru nian.



4. Ata enkontru no relatóriu auditoria nian konaba PDID tenki taka iha kuadru avizu públiku suku, mínimu fulan ida.

5. Enkontru Konsellu Suku hala’o tuir regra funsionamentu Konsellu Suku hanesan regula iha Lei n° 3/2009, kona-ba Lideransa Komunitária ho ninia Eleisaun.



SEKSAUN VI

Eleisaun membru órgaun PDID



Sub-seksaun I

Membru KDSD



Artigu 34º

Reprezentante Konsellu Suku ba KDSD



1. Sub-distritu nebe kompostu hosi suku tolu ka liu, kada Konsellu Suku sei hili reprezentante rua (2) ba tuur iha KDSD no ba Sub-distritu hirak ne’ebé kompostu hosi suku rua de’it, kada Konsellu Suku sei hili reprezentante tolu ba tuur iha KDSD.



2. Ema ida hosi reprezentante rua ka tolu ne’e ba iha KDSD tenki Xefe Suku eleitu no ema ida hsi reprezentante rua ka tolu ne’e mós, tenki iha feto.



3. Konsellu Suku sira mós tenki hili reprezentante suplente rua ka tolu, mane ba reprezentante mane no feto ba reprezentante feto, ne’ebé sei reprezenta membru perma-nente sira bainhira labele atende enkontru KDSD nian.



4. Reprezentante Konsellu Suku ne’ebé mak membru KDSD responsabiliza atu komunika informasaun ba Konsellu Suku kona-ba desizaun no atividade saída de’it mak hala’o iha KDSD ne’ebé sira pertense ba.



5. Kópia ata enkontru KDSD tenki publika iha kuadru avizu públiku iha sira-nia suku.



Artigu 35º

Prosesu Selesaun



1. Reprezentante Konsellu Suku ne’ebé atu ba tuur iha KDSD sei eleitu iha enkontru Konsellu Suku ne’ebé prezide hosi Xefe Suku;



2. Iha enkontru ne’e, Xefe Suku esplika prosedimentu sele-saun no eleisaun reprezentante Konsellu Suku iha KDSD no sei husu membru Konsellu Suku sira atu nomeia sira-nia’an rasik ka membru seluk atu sai reprezentante permanente ka suplente iha KDSD;



3. Hafoin nomeasaun ne’e kompletu, Xefe Suku sei lee naran kandidatu ida-idak no taka lista rua (2) iha sala enkontru:



a) Lista primeiru ba kandidatu suplente Xefe Suku nian (mane ka feto);



b) Lista segundu ba kandidatu permanente no suplente (mane ka feto).



4. Konsellu Suku sei halo votasaun ba kandidatu sira ne’ebé iha lista ida-idak utiliza métodu foti liman ka segredu.



5. Bainhira Konsellu Suku utiliza métodu segredu, kada mem-bru Konsellu Suku sei hakerek naran kandidatu ne’ebé mak sira prefere iha lista ida-idak no ba hatama iha fatin segredu ne’ebé determinadu.



6. Kada membru Konsellu Suku autoriza de’it atu vota ba kandidatu ida iha lista ida nia laran.



7. Hafoin prosesu votasaun remata, sei sura totál votu ne’ebé kandidatu ida-idak hetan:



a) Kandidatu ne’ebé hetan votu barak liu iha lista primeiru sei sai reprezentante suplente (mane ka feto) ba Xefe Suku;



b) Kandidatu ne’ebé hetan votu barak liu primeiru hosi lista segundu (mane ka feto) nian mak sei sai reprezentante permanente segundu iha KDSD;



c) Kandidatu nee’bé hetan votu barak liu segundu hosi lista segundu (mane ka feto) nian mak sei sai reprezentante suplente ba permanente segundu iha KDSD.



8. Semana ida hafoin eleisaun, Xefe Suku tenki haruka lista reprezentante eleitu nain rua ka tolu ho mós sira nia suplente ne’e ba KDSD no taka iha kuadru avizu públiku Suku no Sub- distritu durante fulan ida.



Sub-seksaun II

Membru KDD



Artigu 36º

Reprezentante KDSD ba KDD



1. Membru nain tolu mak sei reprezenta KDSD ida-idak iha KDD, eleitu entre membru KDSD sira ne’ebé mai hosi Konsellu Suku, no menuzliu hosi membru eleitu sira ne’e ida tenki feto.



2. Kada membru sei iha ninia suplente ne’ebé sei reprezenta no partisipa iha enkontru bwainhira membru permanente labele atende enkontru KDD nian.



3. Reprezentante Konsellu Suku ne’ebé mak membru KDD responsabiliza atu komunika informasaun ba Konsellu Suku kona-ba desizaun no atividade saída de’it mak hala’o iha KDD ne’ebé sira pertense ba



4. Kópia ata enkontru KDD tenki publika iha kuadru avizu públiku iha sira-nia suku.



Artigu 37º

Prosesu Selesaun



1. Reprezentante KDSD ne’ebé atu ba tuur iha KDD sei eleitu iha enkontru KDSD.



2. Iha enkontru ne’e, Xefe KDSD esplika prosedimentu selesaun no eleisaun reprezentante KDSD ba iha KDD no sei husu membru sira ne’ebé mai hosi Konsellu Suku atu nomeia sira- nia’an rasik ka membru seluk atu sai reprezentante permanente ka suplente iha KDD.

3. Hafoin nomeasaun ne’e kompletu Xefe KDSD sei lee naran kandidatu ida-idak no taka lista rua iha sala enkontru:



a) Lista ida ba kandidatu mane;



b) Lista ida ba kandidata feto.



4. Hafoin lee naran, membru KDSD sira hahú halo votasaun ba kandidatu sira iha lista ida-idak liuhosi foti liman ka segredu.



5. Kada membru KDSD vota de’it ba kandidatu ida iha lista ida nia laran, hafoin sei sura totál votu ne’ebé kandidatu ida-idak hetan:



a) Kandidatu sira ne’ebé hetan votu barak liu iha kada lista hosi lista rua ne’e (mane ka feto) mak sei sai membru primeiru no segundu KDSD nian ba iha KDD;



b) Kandidatu ne’ebé hetan votu maioria segundu hosi lista rua ne’e (mane ka feto) sei sai membru terseiru KDSD nian ba iha KDD.



6. Karik eleitu ona mane ida hanesan membru, mak membru suplente mai hosi segundu kandidatu ne’ebé hetan votu barak liu iha lista mane nian, nune’e mós ba lista feto nian.



7. Karik eleitu ona mane nain rua hanesan reprezentante permanente mak reprezentante suplente ba sira nain rua ne’e tenki mai hosi terseiru no kuartu kandidatu ne’ebé hetan votu iha lista mane nian, nune’e mós ba lista feto nian.



8. Semana ida hafoin eleisaun, Xefe KDSD tenki haruka lista reprezentante eleitu nain tolu ho mós sira nia suplente ne’e ba KDD no taka iha kuadru avizu públiku Suku, Sub-distritu no Distritu durante fulan ida nia laran.



SEKSAUN VII

Dispozisaun Finál no Tranzitória



Artigu 38º

Despeza Órgaun PDID



1. Kustu operasionál ba funsionamentu órgaun PDID finansia hosi Orsamentu Jerál Estadu, tuir proposta ministériu responsável ba Administrasaun Lokál.



2. Despeza hotu-hotu tenki jere tuir lei jestaun finanseira no regulamentu finanseiru ne’ebé vigora.



Artigu 39º

Formatu Ata



Ata enkontru KDD, KDSD no Konsellu Suku sira nian tenki halo tuir formatu nebe fornese iha anexu nº.2 ne’ebé sai parte integrante hosi diploma ida-ne’e no tenki inklui informasaun tuir-mai ne’e:



a) Loron, fatin no oras enkontru;



b) Númeru membru ne’ebé marka prezensa no la marka prezensa;

c) Númeru feto ne’ebé marka prezensa no la marka prezensa iha enkontru:



d) Ajenda enkontru;



e) Dokumentasaun hosi diskusaun hotu-hotu;



f) Sumáriu kona-ba desizaun hirak-ne’ebé foti.



Artigu 40º

Estabelesimentu KDD no KDSD



1. Mandatu membru Assembleia Lokál no KDSD ne’ebé iha moluk diploma ne’e fó-sai sei transforma diretamente ba mandatu membru bainhira estabelese KDD no KDSD.



2. Hafoin estabelesimentu órgaun PDID, Koordenadór KDD no Xefe KDSD tenki haruka ba ministériu responsável ba Administrasaun Lokál lista membru KDD no KDSD, tuir formuláriu iha aneksu nº.3 hosi diploma ida-ne’e.



3. Kompozisaun membru KDSD no KDD tenki taka iha kuadru avizu públiku distritu, sub- distritu no suku, mínimu fulan ida no publika iha Jornál Repúblika tuir despaxu ministériu responsável ba Administrasaun Lokál.



Artigu 41º

Kompeténsia ba implementasaun projetu tinan 2012



Membru KDD adopta kompeténsia ne’ebé prevee iha Dekretu-Lei nº.18/2011, loron 6, fulan Maiu, to’o aprovasaun diploma ministeriál kona-ba implementasaun PDID.



Artigu 42º

Revogasaun



Diploma ne’e revoga regra hotu-hotu ne’ebé kontráriu ba regra hirak-ne’ebé prevee iha diploma ida-ne’e.



Artigu 43º

Tama iha vigór



Diploma ida-ne’e tama iha vigór iha loron tuir-mai hafoin publika iha Jornál Repúblika.





Aprova hosi Ministru Administrasaun Estatál no Ordenamentu Territóriu iha loron 12, fulan Marsu, tinan 2012



Publika,





Ministru Administrasaun Estatál no Ordenamentu Territóriu







Arcângelo Leite







Anexu 1





Ajenda indikativu ba enkontru KDD:



Primeiru enkontru, Koordenadór KDD mak konvoka nia ajenda hanesan tuir-mai ne´e:



a) Explikasaun kona-ba regulamentu ne’ebe mak regula PDID ba membru KDD hotu-hotu;



b) Aprezentasaun lista membru KDD, inklui membru suplente, ne’ebé sira-nia naran hakerek ona iha formatu própriu ida-ne’ebé aprovadu hosi DNDLOT/MAEOT;



c) Aprezentasaun kona-ba planu investimentu no orsamentu anuál ne’ebé aprova hosi Parlamentu Nasionál;



d) Aprovasaun kalendariu planeamentu no implementasaun tinan fiskál;



e) Esplikasaun kona-ba orsamentu regulár KDD;



f) Anúnsiu rezultadu avaliasaun kondisaun mínimu no alokasaun PDID;



g) Nomeasaun ka votasaun ba membru sub-estrutura KDD;



Segundu enkontru, Koordenadór KDD mak konvoka nia ajenda hanesan tuir-mai ne´e:



a) Leitura ata enkontru regulár ikus nian;



b) Debate kona-ba progresu atividade trimestre uluk nian (Planeamentu, Implementasaun no jestaun orsamentu);



c) Revizaun no aprovasaun orsamentu poupansa.



Terseiru enkontru, Koordenadór KDD mak konvoka nia ajenda hanesan tuir-mai ne´e:



a) Leitura ata enkontru regulár ikus nian;



b) Debate kona-ba progresu atividade trimestre uluk nian (Planeamentu, Implementasaun no jestaun orsamentu);



c) Sekretariadu aprezenta rezultadu prioritizasaun proposta hahú hosi tae’s to’o matrix prioritizasaun no rekomendasaun ba esbosu Planu Investimentu Distritál;



d) Diskusaun no aprovasaun esbosu Planu Investimentu Distritál.



Kuartu enkontru, Koordenadór KDD mak konvoka nia ajenda hanesan tuir-mai ne´e:



a) Leitura ata enkontru regulár ikus nian;



b) Debate kona-ba progresu atividade Trimestre uluk nian (Planeamentu, Implementasaun no jestaun orsamentu);



c) Diskusaun no aprovasaun hodi finaliza Planu Investimentu Distritál.