KONSELLU MINISTRU APROVA ONA PROJEITU DEKRETU-LEI ESTATUTU PROFESIONAL BA PESSOAL HO FUNSAUN SIRA POLISIA NASIONAL TIMOR-LESTE NIAN

Dili, MJ: Ministru Justisa Dr. Tiago Amaral sarmento Partisipa iha Sorumutuk Konsellu Ministrus ordinariu segundu semana fulan Agostu, iha Palasiu Governu, Dili, ne’ebe aprova ona projetu Dekretu-Lei rua, ne’ebé aprezenta husi Primeiru-Ministru & Ministru Interiór, Taur Matan Ruak, no husi Vise-Ministru Interiór, António Armindo.
Dekretu-Lei dahuluk kona-ba Estatutu Profisionál ba Pesoál ho Funsaun Polisiál sira PNTL nian. Diploma ne’e ninia objetivu maka atu fó ba PNTL estatutu profisionál ba pesoál rasik, ho perspetiva atu hasae kondisaun servisu ba pesoál, haree ba iha parte seluk, hasae kuadru motivasionál no autoestima polísia PNTL. Hodi reforsa ninia kapasidade atu hasoru responsabilidade ne’ebé aumenta ba beibeik, ezijénsia no nesesidade efikásia atu fó servisu públiku Seguransa nian, liga ba nivel nesesidade sosiedade timoroan nian, ne’ebé sai informada, kompleksa no ezijente liután, no, iha sorin seluk, hodi adapta sira ba realidade sosiál foun no ba dezafiu sira país ne’e no mundu atuál nian.
Dekretu Lei daruak ne’e ho objetivu atu halo alterasaun ba rejime remuneratóriu PNTL nian. Hakarak ho alterasaun ida-ne’e kumpre ho saida neebe hakerek iha númeru 2 husi artigu da-24 Dekretu-Lei n. 2/2022, loron 12 fulan-janeiru, ne’ebé aprova ona husi rejime remuneratóriu PNTL nian, iha ne’ebé Estadu kompromete ona atu fó iha tinan 2023 aumentu porsentu 15% ba remunerasaun baze membru sira PNTL nian. Aleinde aumentu ba remunerasaun baze ne’ebé prevee ona, halo atualizasaun ba diploma, haree ba alterasaun ba Orgánika Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) ne’ebé foin aprova no hare mós ba nesesidade atu halo redasaun ida ne’ebé objetiva liután, hodi fasilita interpretasaun ba artigu balun ne’ebé inklui iha versaun diploma ne’ebé vigora hela.

Aprova mós projetu Rezolusaun Governu, aprezenta husi Ministru Edukasaun Juventude Desportu, Armindo Maia no husi Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu, Abrão Saldanha, ba kriasaun Festival Nasionál Desportu.
Objetivu husi kriasaun festival maka halibur no hametin populasaun
timoroan ho objetivu selebra atividade desportiva, ho promosaun ne’ebé inerente ba atividade fízika no enkoraja desportu iha sira-nia modalidade, iha planu ba edukasaun fízika iha kategoria desportu nian hanesan tradisionál, rekreativu, inkluzivu no alta kompetisaun. Festival ne’e objetivu, atu rezumu, asume hanesan forma ida ne’ebé promove hamutuk ho joven sira, maibé no mós populasaun sira seluk, importánsia husi desportu no atividade fízika, ninia benefísiu sira, ekonómiku, polítiku no iha area saúde públika nian. Sei sai eventu ida ne’ebé sei hala’o iha tinan-tinan, ne’ebé nia estrutura, kalendarizasaun no regra sira sei define, tinan-tinan mós, husi Ministériu responsavel ba área desportu nian.
Konsellu Ministrus aprova ona projetu Rezolusaun Governu ne’ebé aprezenta husi Ministra Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Adaljiza Albertina Xavier Reis Magno, ne’ebé aprova akordu entre Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian no g7+, kona-ba montante, finalidade no uzu ba subsídiu ne’ebé atu fó husi Repúblika Demokrátika Timor-Leste ba organizasaun intergovernamental. Ho akordu ida-ne’e, ne’ebé asina husi parte rua iha loron 21 fulan-marsu tinan 2022, ninia objetivu mak atu kontribui ba atividade sira g7+ nian, Governu sei fó, entre tinan 2022 no 2027, montante dolar amerikanu millaun ida, tinan-tinan. Subsídiu ida-ne’e tenke uza ba promosaun kooperasaun nian entre Estadu-Membru sira no ba finansiamentu despeza sira funsionamentu g7+ nian no ba organizasaun husi reuniaun ministériu nian tinan-tinan.

Ikusliu, Konsellu Ministrus delibera ona aprova prosedimentu aprovizionamentu, tuir konkursu públiku internasionál, hodi halo kontratu públiku sira ba konstrusaun eskema irrigasaun sira iha Laivai, iha Munisípiu Lautem no iha Gallata iha Munisípiu Baukau, tuir projetu ne’ebé aprezenta husi Ministru Agrikultura no Peskas, Pedro dos Reis. Projetu irrigasaun Galata sei kobre ho ektare 600 no sei benefisia uma-kain hamutuk 750. Projetu ba irrigasaun Laivai sei kobre ektare 300, ne’ebé inklui natar ne’ebé eziste ona no sei benefisia ba uma-kain hamutuk 434.

10 Agostu 2022
#Media_Gabinete_MJ