“ASESU BA JUSTISA NO DIREITO BA RAI” (FETO TIMOR-LESTE)

Dili, Organizasaun CEPAD hamutuk ho UN WOMEN, iha loron 2 fulan setembro 2014, oras 09.00 too loraik 17.30, halao seminariu ho topiku : Promove Feto nia Asesu ba Justiça no Direitu ba Rai no Propriedade iha Sistema Justiica Plural Iha Timor-Leste, iha Fatuhada / conference room Tower-Dili, partisipa nudar orador ho panelista lubuk ida, hanesan Viçe Ministru Justica Ivo Valente, noo entidades seluk hanesan Sr. João Boavida, Diretor Eksekutivu CEPAD, Sekretariu Estado Terras Dr. Jaime Xavier Lopes, Sra. Santina Araujo nudar directora Rede ba rai.

Iha nia abertura, Viçe Ministru ba Justisa Timor – Leste, halao abertura, no halo nia intervensuan nebe partisipa husi CEPAD, partisipa mos husi Universitarial fakuldade direitu iha Dili, NGO Internasional, NGO lokal, simenário ne hetan patrocino husi NGO Internasional (UN Women).

Hahu ho lian nakloke husi Director Ezekutivu CEPAD Sr. João Boavida, nebe agradese ba inisiativa no apoiu husi Ministeriu Justica ba semenário nee, husu partisipantes sira, akompanha no aprende husi experiencias sira ba interrese habelar informasaun no matenek ba ita nia sidadaun sira.

Lifuan ka intervensaun husi Viçe Ministru Justica Ivo Valente, koalia konaba direitu ba rai no propriedade ba sosiadade. Explika mos proposta/posibilidade futuro ba lei sira, ba rai nia iha Timor-Leste, nebe tuir realidade prepara ona projecto de lei ba regulariza assuntus konaba direitu ba rai iha pakote/proposta 3 nebe halao ona iha IV governo konstitusional hanesan, 1. Lei Titularidade, 2. Lei Expropeções, 3. Lei Fundo Imobiliario.

Artigo 54 hatúr direitu konaba propriedade privadu, iha artigo nee, Lei-Inan hatúr prinsípiu ideolójiku sentral ida nebe rekonese ema privadu nia rai no tau iha nia naran rasik, estadu proteje ema nia direito privadu liu husi mekanizmu no instituisaun nebe primiti atu halo protesaun hodi kontrola direitu nee. Iha kestaun importante ida mos atu tau iha konsiderasaun oinsa feto nia direito iha kontestu kultural no direitu formal sira.

Iha Timor – Leste hatúr ona iha konstituisaun rasik ba estado hodi garante ema hotu nia direito, iha artigo 16, artigo 17 alinea 2, labele iha diskriminasaun ba feto no mane. Aleinde nee, estado mos ratifika ona konvensaun UNO nian konaba atu halakon forma diskriminasaun hotu-hotu hasoru feto (CEPAD), nebe sai mos hanesan mahon ba Governo no sosiedade tomak atu garante feto sira nia direito.

Iha mos diskriminasaun konaba rasa ka isin kulit, metan ka mutin, iha artigo 17 hatutan tan hodi hametin katak mane no feto iha direito no obrigasaun hanesan. Nebe bainhira tetu buat ruma konaba rai tenke kaer nafatin prinsipiu iha artigo hirak husi konstitusaun nia nee no bandu atu halo diskriminasaun ho tipu sa deit. Tuir Lei, la bele diskrimina ema ida ka haree balu diak liu seluk tamba wainhira halo nunee karik sei kontra ka xoke ho buat hirak nebe hatúr tiha ona iha Lei – Inan.

Tuir sesaun seluk maka husu no hataan, Viçe Ministru Justica Ivo Valente, hetan pergunta barak konaba direitu ba rai no propriedade ba feto no ho projecto de lei 3 iha ona Parlementu Nasional, sei hein agenda no audiencias sira hodi diskuti, nune mos fo atensaun ba lei imigrasaun, atu dirasaun imigrasaun bele implementa.

Semenáriu ne hahu husi tuku 09:00 dader, termina 17:30 loraik.

Honorio dos Santos
Gabinete Vise Ministru Justisa
Media Officer