KLATU APREZENTA PAN KONA-BA PREVENE NO KONTRA TRAFIKU UMANU HOSI TINAN 2026 TO'O 2030 IHA TIMOR-LESTE
DILI,MJ-Sesta-Feira 18 Julho 2025 Sua-Eselénsia Ministru Justisa, Dr. Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai pela primeira vez lidera Komisaun Luta-Anti Tráfiku Umanu (KLATU) halo aprezentasaun bá Planu Asaun Nasionál (PAN) sobre prevene no Kontra Tráfiku Umanu hosi tinan 2026 to’o tinan 2030, iha Timor-Leste.
Nune’e mós aprezenta ho sub tema deskobrimentu sira konsulta nian no rekomendasaun ba Planu Asaun Nasionál medida sira kona-bá prevene no kontra tráfiku umanu.
Sua-Eselénsia Ministru Justisa konta, iha deskobrimentu sira hahu peskiza iha fulan janeiru Janeiru to’o jullu tinan ne’e komposta hosi organizasaun Internasionál Un woman, Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Ministériu Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Ministériu Públiku, Polísia Sientifika Investigasaun Kriminál (PSIK), Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liu-liu departamentu Investigasaun Kriminál, Servisu Migrasaun, Sosiadade Sivíl maka hanesan Asisténsia Legál ba Feto no Labarik (ALFeLa), Judicial System Monitoring Program (JSMP), Ministériu Justisa.
Timor-Leste restaura nia independéncia nacional, no Assembleia Constituente aprova tiha, iha 22 Marsu 2002, Constituição República Democrática Timor-Leste nian, ne’ebé harii iha Paíz ne’ebé respeitu ba Estadu Direitu Demokrátiku, ne’ebé bazeia ba vontade povu nian no respeitu ba dignidade ema nian, ne’ebé vigora iha 20 Maiu 2002.
Konvensaun Nasoins Unidas nian hasoru Krime Organizadu Transnasionál, hamutuk ho Protokolu Adisionál ba Prevensaun, Supresaun, no Kastigu Tráfiku Ema nian, Liuliu Feto no Labarik sira, maka instrumentu internasionál sira ne'ebé ho objetivu atu kombate tráfiku umanu. Timor-Leste asina ona instrumentu hirak ne’e no implementa ona lejislasaun nasionál atu prevene no kombate tráfiku, no mós atu proteje no tulun vítima sira.
Lejislasaun Timor nian, hanesan hanesaun ita hotu nia konesimentu kona-ba Lei kona-ba Prevensaun no Kombate Tráfiku ba Ema (Lei númeru 3/2017), estabelese medida sira atu prevene no kombate tráfiku, proteje vítima sira, no promove kooperasaun internasionál. Liután, kria komisaun nasionál ida hodi koordena asaun sira hodi prevene no kombate tráfiku, no mós asegura kooperasaun ho entidade estranjeiru sira.
Timor-Leste sai ona estadu parte ne’ebé ratifika konvensaun trafiku umanu iha ona nian lejizlasaun propriu ne’ebé aprova ona Lei kona-ba Prevensaun no Kombate Tráfiku Umanu ho Lei no3/2017 25 janeiru Lei ba prevensaun no luta hasoru trafiku umanu no alterasaun dahaat ba kodigu penal , hodi estabelese medida sira atu prevene, kombate, no proteje vítima sira.
Timor-Leste Estabelese ona nia Komisaun Kombate Trafiku Umanu : Kria hodi koordena esforsu nasionál sira ba prevensaun no kombate tráfiku, aleinde asegura kooperasaun ho entidade estranjeiru sira. Komisaun Kombate Tráfiku Umanu iha Timor-Leste hakarak atu koordena, iha nível nasionál, asaun sira hosi entidade oioin ne’ebé responsável ba prevensaun no kombate tráfiku umanu, nune’e mós asegura kooperasaun ho entidade estranjeiru sira iha área ne’e no akompaña implementasaun konvensaun internasionál sira ne’ebé relevante.
Hosi kriasaun Komisaun refere Timor-Leste hamutuk ho nia parseiru sira elabora nia Planu Nasional Anti-Trafiku Humanu , Lei no Planu refere atu atribui kbiit ba Komisaun responsavel atu dezenvolve no koordena Planu Nasionál Anti-Tráfiku Umanu, ne’ebé implementa medida sira atu prevene no kombate tráfiku. Planu Nasionál Anti-Tráfiku Umanu, ka Planu Nasionál Kombate Tráfiku Umanu, serve atu prevene no kombate tráfiku umanu, asegura protesaun no asisténsia ba vítima sira, responsabiliza autór sira, no promove direitus umanus. Nia estabelese asaun no meta sira atu kombate tráfiku umanu iha área oioin, inklui prevensaun, represaun, asisténsia, formasaun, no sensibilizasaun públika.
Komisaun ne’e responsavel atu dezenvolve no koordena Planu Nasionál Anti-Tráfiku Umanos , ho objetivu atu implementa medida sira hodi prevene no kombate tráfiku. Buka entende ho diak importansia trafiku umano nia konsekuensia sira ba interesse komum, buka hatur planu ne'e funsiona iha frente oioin atu halo medida sira ba:
PREVENSAUN : Nia hala'o kampaña sensibilizasaun, peskiza, no estudu sira kona-ba tráfiku umanu, aleinde fó formasaun ba profisionál sira ne'ebé envolve iha asuntu ne'e.
REPRESAUN : Buka atu hametin asaun polísia no judisiál iha luta hasoru tráfiku umanu, ho objetivu atu responsabiliza kriminozu sira.
ASISTENSIA : Ida-ne'e garante protesaun, apoiu, no integrasaun ba vítima sira tráfiku nian, inklui abrigu seguru, asisténsia médiku, psikolójiku, no legál, no mós asesu ba programa apoiu sira.
TREINAMENTU : Promove formasaun ba profisionál sira hodi identifika no trata kazu sira tráfiku umanu nian, hodi garante resposta ida ne'ebé efetivu.
KONSIENTE : Buka atu informa no hasa’e koñesimentu kona-ba problema tráfiku umanu, enkoraja ema hotu nia partisipasaun hodi kombate krime ida ne’e. Aleinde ne’e, planu ne’e buka atu koordena asaun sira entre ajénsia no instituisaun nasionál no internasionál oioin hodi garante asaun integradu no efetivu iha kombate tráfiku umanu.
Koordenasaun Interministeriál, Kombate Tráfiku Umanu serve atu optimiza asaun ajénsia sira ne’ebé envolve iha kombate tráfiku umanu, promove koordenasaun no kooperasaun entre sira, tantu iha nivel nasionál no internasionál, aleinde prevene krime, proteje vítima sira no hametin represaun no responsabilizasaun ba kriminozu sira. Ho liafuan seluk, koordenasaun interministeriál iha objetivu atu:
• Integra esforsu sira: Halibur ministériu no ajénsia públika oioin hodi servisu hamutuk hodi kombate tráfiku umanu.
• Hametin kooperasaun: Hakarak kria mekanizmu kolaborasaun entre instituisaun oioin ne'ebé envolve, hodi optimiza rekursu no asaun sira.
• Hadi’a prevensaun: Hahalok atu identifika no mitiga fatór vulnerabilidade ne’ebé lori ba tráfiku umanu.
• Asegura protesaun ba vítima: Implementa asaun sira atu simu, proteje, no tulun vítima sira hosi tráfiku umanu, hodi garante sira-nia direitu.
• Promove responsabilizasaun: Ho objetivu atu hametin investigasaun no prosesu ba kazu tráfiku umanu, fó kastigu ba autór sira. Koordenasaun ida-ne’e esensiál atu garante katak polítika públika sira hodi kombate tráfiku umanu sai efetivu no abranjente, hodi proteje sosiedade no promove justisa.
Kooperasaun Internasionál: Timor-Leste buka kooperasaun ho nasaun sira seluk no organizasaun internasionál sira hodi kombate tráfiku umanu.
• Prevensaun: Fahe informasaun no estratéjia sira atu identifika no prevene tráfiku umanu, inklui hasa'e konxiénsia públiku no fó formasaun ba profisionál sira iha liña oin.
• Ministériu Públiku: Hametin nasaun sira nia kapasidade atu investiga no prosesa sira ne’ebé responsavel ba tráfiku umanu liuhosi kooperasaun polísia, judisiál, no intelijénsia.
• Protesaun: Garante katak vítima sira hosi tráfiku umanu hetan apoiu no asisténsia adekuadu, inklui uma-mahon, kuidadu saúde, akonsellamentu legál, no apoiu psikososiál.
• Hametin enkuadramentu legál sira: Promove armonizasaun ba lei no regulamentu sira entre nasaun sira hodi garante katak tráfiku umanu hetan rekoñesimentu loloos no hetan kastigu nu'udar krime.
Promosaun ba Rede sira :
Harii no hametin rede komunikasaun no kooperasaun entre nasaun sira ne’ebé envolve, fasilita troka informasaun no koordenasaun asaun sira. Ezemplu sira kooperasaun nian:
• Troka informasaun: Fahe dadus kona-ba rede kriminozu sira, dalan tráfiku nian, no perfíl vítima nian.
• Formasaun no kualifikasaun: Hala'o kursu no workshop sira ba profisionál sira iha seguransa públika, justisa, saúde, no asisténsia sosiál.
• Sistema Informasaun: Implementasaun MIDAS (Sistema Análize Informasaun no Dadus Migrasaun nian) hodi monitoriza entrada no saída sira husi teritóriu no identifika indivíduu sira ne’ebé iha potensiál ligasaun ho tráfiku umanu.
• Envolvimentu sosiedade sivíl: Polítika nasionál atu kombate tráfiku umanu enkoraja envolvimentu sosiedade sivíl iha prevensaun no kombate tráfiku.• Protesaun ba vítima: Lejislasaun ne'e fornese medida sira atu proteje no tulun vítima sira hosi tráfiku umanu, inklui apoiu legál, psikolójiku no sosiál.
Kombate tráfiku umanu maka dezafiu ida ne'ebé kompleksu ne'ebé presiza asaun sira ne'ebé koordenadu iha área oioin, hanesan prevensaun, represaun, protesaun ba vítima sira, no kooperasaun internasionál.
Haktuir ba restaurasaun independénsia nasionál, Asembleia Konstituinte aprova tiha, iha 22 Marsu 2002, Lei-Inan Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian, ne’ebé harii iha paíz Estadu Direitu Demokrátiku, ne’ebé bazeia ba vontade povu nian no respeitu ba dignidade ema nian, ne’ebé vigora iha 20 Maiu 2002.
Konseitu tráfiku umanu ne’ebé adota hosi Protokolu Adisionál ba Konvensaun Nasaens Unidas Kontra Krimi Organizadu Transnasionál kona-ba Prevensaun, Reprensaun no Punisaun ba Tráfiku Umanu, ho espesiál ba Feto no Labarik abranjente liu duké ida-ne’e deskreve iha Kódigu Penál hanesan krimi. Aumenta tan katak, ba efeitu sira Konvensaun Naseons Unidas Kontra Krimi Organizadu Transnasionál, tráfiku umanu konstitui nu’udar espésie ida krimi organizadu transnasionál nian.
Hosi sorin seluk, bazeia ba Protokolu Adisionál ba Konvensaun Nasoens Unidas Kontra Krimi Organizadu Transnasionál kona-ba Prevensaun, Reprensaun no Punisaun ba Tráfiku Umanu, ho espesiál ba Feto no Labarik tenke konsidera “Tráfiku umanu” nu’udar rekrutamentu, transporte, transferénsia, alojamentu ka akollimentu ba labarik (ne’ebé ho tinan 18 mai kraik) ho objetivu ba esplorasaun, maske la utiliza meiu hirak-ne’ebé temi ona.
Prevensaun no reprensaun ba tráfiku umanu estabelese iha Kódigu Penál, ne’ebé la hatuur responsabilidade kriminál ba ema-koletiva, ne’ebé temi ho ema-jurídika iha Konnvensaun Nasoens Unidas Kontra Krimi Organizadu Transnasionál.
Konvensaun ida-ne’e dispoin katak, bainhira tipifika konduta hirak-ne’ebé deskreve hanesan infrasaun kriminál, Estadu-Parte sira tenke estabelese responsabilidade ema-jurídika nian.
Planu Asaun Nasionál ne’ebé elaboradu no apresentadu konforme servisu parserias entre ajensia nasional e internasional sira ba deskobrimentu sira hosi konsulta nain mai ho mode ka todan sira iha rekomendasaun sira atu nune’e timor-Leste bele introdúz iha nia planu asaun nasionál ba tinan 2026 toó 2030.