MINISTRU JUSTISA HUSU BA FUNSIONARIU MINISTERIU JUSTISA, HODI HAMETIN PRESTASAUN SERVISU HO KUALIDADE

DILI,MJ Segunda-Feira 05 de janeiru 2026 Sua Eselénsia Ministru Justisa, Dr. Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai, kontinua husu no apela ba funsionáriu hotu-hotu hosi Ministériu Justisa, hahú hosi pesoál jardineiru to’o dirijente másimu sira, atu kontinua hametin servisu ho kualidade aas hodi fó atendimentu di’ak ba sidadun sira hotu iha teritoriu nasionál.
Sua-Eselénsia Ministru Justisa, Dr. Sérgio Hornai hato’o lia hirak ne’e, liuhosi serimonia hasa’e bandeira iha loron segunda- feira 05 fulan Janeiru tinan 2026 ne’ebé realiza iha edifísiu Polísia Sientifika Investigasaun Kriminál, Kai-Coli, Díli.
Ohin ita bele halibur malu hodi fó nafatin kontinuidade ba boas prátika sira ne’ebé ita hotu-hotu sente katak mak dalan loos atu reafirma paisaun, liuliu iha serimónia solene hanesan ida ne’e.
Atu hametin ita nia enérjia hodi fó kontribuisaun ba ita nia instituisaun, ba ita nia Estadu. Tanba iha momentu badak ida ne’e, ita nia sintidu no prinsipiu firme sira hanesan ne’e reflete ita nia vontade bo’ot, la’ós de’it ba ita an-rasik, maibé mós ba ita nia kolega sira no ba instituisaun, atu hametin liu tan ita nia koezaun ida iha sentidu pertense ba Estadu.
Nune’e, ita tenke rasionaliza ita nia hanoin katak tinan ida ne’e mak tinan importante ida atu ita hametin liu tan ita nia prestasaun servisu ho kualidade aas. Tinan foun, fulan foun, loron foun, no momentu foun atu hahú ita nia servisu ho espírito foun ba futuru.

Iha responsabilidade koletivu ida ne’ebé ita tenke asumi ida-idak, no ita tenke responsabiliza malu hodi bele fó suporta ba servisu sira iha instituisaun Estadu nian. Dirijente sira hatene duni saida mak tenke halo; iha dirijénte administrativu sira ne’ebé, iha loron sira tuir mai, balu sei kontinua iha funsaun, balu sei remata nia servisu. Maibé ida ne’e la’ós problema ida; pelu kontráriu, ida ne’e parte ida husi prosesu progresu, evolusaun no dinamika instituisaun Estadu nian.
Maibé atu hasa’e produtividade, atu hasa’e ita nia kapasidade no objetivu sira, hodi bele alkansa metas no rezultadu sira ne’ebé ita hakarak. Hahú hosi polítika justisa nian, tenke hala’o avaliasaun ho seriedade no responsabilidade aas ba progresu sira ne’ebé Governu, liuliu Ministériu Justisa, halo tiha ona iha tinan 2025.
Meta sira ne’ebé ita alkansa ona tenke sai hanesan fonte orgullu institusionál no, iha tempu hanesan, sai mós hanesan indikadór prinsipál ida ba ita atu kontinua hametin prestasaun servisu ho kualidade, tanto iha rai laran no iha rai liur, hodi nune’e reforse kredibilidade no imajen Estadu nian.
Iha ámbitu definisaun no implementasaun polítika justisa iha setor justisa nian, iha obrigasaun no responsabilidade boot ida ne’ebé mak hatama iha ita boot sira nia oin, la’ós de’it ba Ministériu Justisa mesak, maibé mós ba hala’o koordinasaun no apoiu transversal ida ba instituisaun Estadu sira, direta ka indireta, hodi bele hametin no konsolida setor justisa ida ne’ebé efikaz, transparente no orientadu ba prestasaun servisu ho kualidade aas ba komunidade:

BA DIRASAUN JERAL ADMINISTRASAUN
Hala’o esforsu kontinuu atu kaer no konsolida prestasaun sira ne’ebé positivu, inklui boas prátika sira ne’ebé ita boot sira hasoru iha tinan 2025, hodi fó valor no kontinuidade ba prestasaun servisu ho kualidade. Ida ne’e mós hodi hametin administrasaun justisa ida ne’ebé efikaz, atu tulun ita boot sira nia an-rasik no mós ba direksaun sira relevantes ne’ebé presiza hetan asisténsia hosi ita boot sira.
Ita bo’ot sira tenke kontinua halo servisu ho di’ak, tanba iha loron sira ne’e iha traballu administrativu balu ne’ebé presiza remata iha ámbitu Direksaun Jerál Administrasaun. Ne’e atu garante normalidade no kontinuidade ba prestasaun servisu hotu-hotu iha kargu xefia sira iha Ministériu Justisa
BA SERVISU REJISTU NO NOTARIADU
Halo servisu ba ita nia komunidade sira, hodi emite, rekoñese no fó legalidade ba dukumentu ofisiál sira. Husu ba ita bo’ot sira atu prudente no kautela, iha medida hotu-hotu, hodi halo servisu ida ho kualidade no responsabilidade, no evita problema ka konflitu iha futuru.
Tanba ita bo’ot sira nian desizaun halo rekoñesimentu ba ema ida atu sai nasionalidade Timorense, ka ba ema ida atu kaer dukumentus ofisial, merese fó tanba rajaun lei, konviksaun ne’ebé metin iha faktu sira, prova sira, no lei, hodi fo visibilidade ba desizaun ne’ebé halo iha poder distrisionariu ida ne’ebé ita bo’ot sira iha.
BA DIRESAUN JERAL TERRAS NO PROPRIEDADES
Iha dezafiu-lubuk ida, no hakat sira positivu ne’ebé ita bo’ot sira halo ona, komunidade tau nafatin esperansa no espetativa ba ita bo’ot sira atu halo saida. Husi ida ne’e, halo levantamentu, rejistu, rekoñesimentu no atribusaun ba direitu sira ne’ebé merese, tanba direitus partikular, ka direitus públiku ne’ebé ita bo’ot sira tenke iha koñesimentu atu halo rekoñesimentu. Liuhosi, inklui direitus proprieda, direitu ba superfisiu, direitu ba arrendamentu, konsensaun ka lisensa sira, hodi tulun atu implementa programa hirak ne’ebé konten iha programa annualidade nian.

Hau dezafia nafatin ita bo’ot sira, liu-liu Direisaun Jeral Terras no Propriedade, atu hatun númeru boot ne’ebé ita boot sira iha. Orienta ita bo’ot sira atu halo prosesu ne’e ho klaridade no loos, hodi garante transparencia no efetividade.
Iha direisaun indireita sira, importante atu realiza auditoria hodi garante vizilansia efetivu. Halo medida avariguasaun, advertensia no inspesaun sira hodi asigura dissiplina ne’ebé metin iha kada funsionariu ida-idak. Servisu sira ne’e tenke halo ho objetividade, independensia no profesinalismu, hodi rekore ba objetividade rasik. Tenke fo tanba razões fundamentadu.
BA SENTRU FORMASAUN JURIDIKA JUDISIARIA
Buka esforsu atu enfrenta dezafiu-lubuk ne’ebé ita hasoru tuir ita nia kbiit, inklui kbi’it ne’ebé difini liu hosi programa sira, ita nia orsamentu, no ita nia rekursu ne’ebé atu dezenvolve, hodi suporta implementasaun hanesan assaun ida.
Sentru tenke sai hanesan pensamentu ideal ba reforma politika iha setor justisa. Tenke sai ona sentimentu ne’ebé klean hodi bele introdus no prepara iha futuru ema ne’ebé kapabel, profesional no ho kualidade, atu serve iha setor justisa. Ne’e inklui tribunais sira, servisu prokurador nian, servisu defensores publikus, ofisiál justisa, advogadu sira, rejistu notariadu rasik, no servisu prizionais rasik ne’ebé ho disciplina no estrita kualidade.
Tanba ne’e, tenke iha kbi’it hodi halo interpretasaun no desizaun sira ho objetividade no kualidade, hodi garante servisu ne’ebé efetivu no transparente.
BA DEFENSORIA PUBLIKA
Husu nafatin atu halo administrasaun justisa ida ne’ebé seleru ho kualidade ba ema hirak ne’ebé laiha kbi’it ekonomika, tanba vulnerabilidade ne’ebé sira enfrenta, hodi garante prestasaun servisu ne’ebé ho kualidade no asesu ba justisa.
Hamaran ema nia matawen, tanba sira hakarak buka justisa no defende lia los, hodi presta administrasaun ne’ebé nakonu ho responsabilidade, integridade, ho etika profesional ne’ebé ita bo’ot sira aprende no kaer. Ne’e bele sai hanesan orientasaun no referénsia ba servisu ne’ebé ita bo’ot sira halo.
BA POLISIA SIENTIFIKA INVESTIGASAUN KRIMINAL
Orgaun ida ne’ebé importante atu atu iha kbi’it hodi halo artikulasaun ho estatutu ne’ebé komanda no orienta ita bo’ot sira iha servisu lor-loron. Sai nu’udar Orgaun Polísia Kriminal ida ne’ebé eselente, hodi halo diskobrementu no kontribui ba investigasaun krimi sira ne’ebé organizadu, ne’ebé merese atenisaun especial husi ita bo’ot sira.
Ita bo’ot sira nia intervensaun tenke atu pasifika problema sira ne’ebé iha sociedade, ne’ebé sai hanesan preukupasaun, tantu iha nivel nasional, no mos iha nivel rejional ka multilateral ne’ebé afeta ita hotu. Ita bo’ot sira iha kbi’it hodi hare no monitoriza situasaun ne’e.
BA KOMISAUN TERRAS NO PROPRIEDADES
Halo servisu ida ho matenek no kapasidade, hodi hare reklamasaun hirak ne’ebé tama dadauk iha ita bo’ot sira nia gabinete ka iha rekoresaun sira. Fo solusaun ho kbi’it ne’ebé lei hatur, no orienta ba ita bo’ot sira hodi, ho esperiénsia ne’ebé ita bo’ot sira iha, koñese no distingue direitu sira ho lalais, hodi halo rekonhesimentu ne’ebé apropriadu, bele sai direitu ne’ebé prevalese no dura ho legitimidade ba ema ida-idak ne’ebé rekere ba sira nia direitu.
Iha propriedade estadu ninian, tuir razaun tanba direitus propriedade estadu ne’e. Sidadaun sira nia direitu, karik direitu ne’e dura-dura, inklui deireitus anterior sira, provas ne’ebé ita bo’ot sira hetan, no faktus hirak ne’ebé ita rekolla. Forma ita nia konviksaun duni hodi fo rekonhesimentu katak propriedade e móveis ne’e pertense ba ema ida ne’e.

Halo servisu sira ho objetividade, independensia, imparsialidade no profesinalismu. Hatudu iha ita bo’ot sira nia independensia, ne’ebé garanti servisu sira la bele iha intervensaun tanba razao bo’ot ka ki’ik, riku ka kiak, no halo tratamentu hanesan ba ema hotu, hodi asigur ema sira hetan direitu ne’ebé di’ak.
Ba sira seluk, liu-liu dirijentes no direisaun nasional sira iha munisipiu, buka hodi kompriende no konhese servisu ne’ebé ita bo’ot sira halo, hodi garante prestasaun servisu ida ho kualidade.
Nunu governu konstitusional atu halo monitorizasaun iha irregularidade sira ne’ebé afeta funsionamentu servisu sira, hodi garante atu sira bele la’o tuir lei.
Ha’u taka dezeiju votu konfiansa ba ita bo’ot sira, hodi hametin boas enteadas tinan ne’ebé nakonu ho kbi’it no responsabilidade, hodi suporta ita ninian koezaun ba prestasaun servisu ida ho kualidade. Tanba ne’e ita kontinua la’o nafatin tuir oin hamutuk ho ita bo’ot sira, no hametin liu tan ita nian servisu sira iha Ministeriu.
Ho grasa Maromak nian, matebian no rai lulik sira hotu, ba buat sira ne’ebé diak hotu ba ita, sei fo matak malirin ba ita atu lao ba oin ho forsa ida ne’ebé metin liu hodi bele halao programa nunu governu konstitusional ninian, tuir deit ita nia programa estratejiku nasional ne’ebé difini tiha ona.

#Media Gabinete Ministru Justisa#