DNTPSC Hala’o Dialogu ho Komunidade Sira Iha Kailako

KAILAKO-Diretór Nasionál Terras Propriedades Servisu Cadastrais, Romão Guterres iha loron 30 fulan-Maiu 2016 foin lalais ne’e hala’o dialogu ho komunidade sira hodi ko’alia kona-ba problema rai ne’ebé akontese iha Suku Atudara Postu Administrativu Cailaco Munisipiu Bobonaro.

“Problema rai maka hanesan problema konfleksu iha ita nia nasaun, tanba iha tempu portugés, ninia estadu iha momentu ne’ebá hosik hela nune’e mós iha tempu Indonesian nian.” Dehan Romao

Haree ba problema hirak ne’e maka iha tempu ukun-án tau mós artigu 54 konstituisaun RDTL ne’ebé maka ko’alia kona-bá sidadaun sira nia direitu ba propriedade privada

Hanesan iha sesaun ida hateten sidadaun timor oan hotu-hotu iha direitu ba propriedade privada no nia bele fó ba ema seluk bainhira nia sei moris no mós bainhira nia mate.

Iha sesaun rua hateten labele uza propriedade privada hodi halakon fali ninia funsaun sosiál, sesaun tolu hateten, atu hetan eh hasai ema ruma hosi propriedade privada, estadu sei fó indimionizasaun loloos ba sidadaun tuir lei haruka.

Iha sesaun haat artigu 54 nian hateten, ema sidadaun nasionál de’it maka bele iha direitu ba propriedade privada sidadaun nian.

Iha biban ne’e nia esplika mós kona-bá lei Nú.1/2003 nian ne’ebé ko’alia kona-bá rejime jurídiku kona-ba soin metin-iha fatin parte I : maka na’in ba soin metin iha fatin.

Bazeia ba artigu hirak maka hakerek ona iha konstituisaun RDTL, Diretór Romao husu ba komunidade sira atu bele kumpre lei hodi labele kria problema iha loron ikus.

Hanesan Diretór Nasionál DNTPSC nian Romão Guterres husu ba komunidade sira ne’ebé maka uza uma ho rai estadu tenki ba iha diresaun terras propriedades munisipiu nian hodi bele rejistu hodi bele halo kontratu arrendamentu ho estadu.

Durante Dialogu ho komunidade sira diretór ne’e mós mensiona kona-ba despezu administrative ne’ebé maka DNTPSC hala’o, tanba dalabarak maka komunidade sira kumpriende sala kona-ba despezu administrgativu no eviksaun.

Nia hateten, despezu administrative maka ne’e hasai obrigatoriu okupante sira hosi fatin ne’ebé maka komunidade sira okupa, maibé eviksaun, hasai ema maibe liuhosi desizaun tribunal nian.

Despezu tuir diretór ne’e, la’ós hala’o ho derpente deit maibé, iha negosiasaun antes hala’o despezu, maibé bainhira despezu ona sei la fo buat ida.

Iha biban ne’e diretor nasional ne’e estpika mós projetu lei 3 ne’ebé maka aprova ona iha Konsellu Ministru no oras ne’e iha ona Parlamentu Nasional.

Nia mós husu ba komunidade sira ne’ebé maka partisipa iha dialogu ne’e hodi bele fahe fali informsaun ba komunidade sira ne’ebé la partisipa.

Iha biban ne’e hanesan autoridade lokál Administradór Postu Cailaco, Alfredo Moniz husu ba Terras Propriedade hodi hala’o nafatin senseblizasaun ne’ebé hanesan ba komunidade sira, liu-liu ba suku sira ne’ebé maka risku konflitu ba rai iha munisipiu refere hodi komunidade sir abele kumpriende di’ak liutan.

Iha dialogu ne’ebé partisipa mós hosi lideransa komunitária hosi suku 8 no Membru OPS suku 9 nian no komandante eskuadra Kailako nian ne’e, Moniz hateten, hanesan autoridade, atu hateten konflitus iha tipe oin-oin, maibé durante ne’e seidauk mosu problema ne’ebé maka grave liu.

Nia hateten, durante ne’e problema ne’ebé akontese maka kona-ba rai hanesan entre grupo nune’e mós entre individu, tanba ne’e husu ba komunidade sira, bainhira akontese problema ruma kona-ba rai tenki buka solusaun hodi labele mosu konflitu entre komunidade sira.

Durante dialogu komunidade iha suku refere prekupa liu kona-ba sertifikadu anterior sira sei vale eh lae, nune’e mós kona-ba ema ne’ebé konsidera sidadaun estranjeiru ba fa’an rai iha fatin refere no sira mós husu ba ekipa sukat rai nian hodi bele ba sukat mós rai sira iha area rurál.

Ananias Babo Horta
Media Officer SETP