REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE

REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE

DECRETO LEI

19/2009

(Aprova Kódigu Penál)





Atu harii sistema jurídiku responsavel polítiku sira hatama Timór-Leste nia Kódigu Penál nia elaborasaun no aprovasaun iha sira nia prioridade lejislativa, hodi garante direitu no liber-dade fundamentál sira-ne'ebé Repúblika Demokrátika Timór-Leste nia Konstituisaun konsagra.



Diploma jurídiku ida-ne'e mai hosi servisu ne'e bé komisaun ida, ho tékniku timór no internasionál, dezenvolve tuir orienta-saun governamentál no tuir limite no konteudu ne'ebé estabe-lese hela iha lei konaba autorizasaun lejislativa ne'ebé Parla-mentu Nasionál aprova tiha ona.



Solusaun normativa ne'ebé adota iha ne'e respeita komunidade timór nia realidade sosiál no kulturál no simu mós sujestaun ne'ebé mai hosi organizasaun nasionál no internasionál, kontri-butu ne'ebé mai hosi operadór judisiáriu oioin ne'ebé servisu iha Timór-Leste, no mós ensinamentu ne'ebé hasai hosi direitu komparadu.



Ita tenke haree ba Kódigu ida-ne'ebé aprova daudaun ne'e, la’ós hanesan pontu finál ida, maibé hanesan etapa fundamentál ida atu hari ordenamentu jurídiku timór, nakloke hela ba aper-feisoamentu futuru ne'ebé, aban-bairua, direitu internasionál nia evolusaun, prátika judisiária no direitu nia ensinu akonsella.

Nune'e,



Tuir autorizasaun lejislativa ne'ebé simu hosi Lei 13/2009, iha 13 Outubru, nia artigu 1, n. 2, no tuir Konstituisaun nia artigu 96, Governu dekreta, atu vale hanesan lei:



Artigu 1

Kódigu Penál nia aprovasaun



Kódigu Penál, ne'ebé sai hamutuk no tama hanesan parte iha Dekretu-Lei ida-ne'e, hetan agora aprovasaun.



Artigu 2

Norma revogatória



1. Revoga tiha Indonézia nia Kódigu Penál ne'ebé moris iha ordenamentu jurídiku tuir Lei 10/2003 nia artigu 1.



2. Revoga tiha dispozisaun legál sira-ne'ebé hakerek hela iha lejislasaun avulsa kuandu



a) Prevee no pune faktu inkriminadu iha Kódigu Penál ne'ebé aprova daudaun ne'e;



b) Konsagra solusaun hasoru solusaun adotada iha Kó-digu Penál ne'e nia parte jerál.



Artigu 3

Moris



Diploma ida-ne'e no Kódigu Penál ne'e hahú moris iha loron daneenuluk tuirfali nia publikasaun.



Aprovadu iha Konsellu-Ministru iha 18 Marsu 2009





Primeiru-Ministru





(Kai Rala Xanana Gusmão)





Ministra ba Justisa





(Lúcia M. B. F. Lobato)





Promulgadu iha 30/03/2009



Publika ba.





Prezidente da Repúblika





(José Ramos Horta)







Aneksu



KÓDIGU PENÁL



1. Restaurasaun ba Repúblika Demokrátika Timór-Leste nia independénsia no aprovasaun ba nia Konstituisaun, iha 2002, hamosu nesesidade ba país ida-ne'e atu adota nia ordenamentu jurídiku rasik, modernu, ne'ebé konsagra direitu fundamentál sira-ne'ebé hatama hela iha preseitu konstitusionál sira no reflete país nia realidade sosiál. Ita husik moris hela Indonézia nia Kódigu Penál tanba Estadu ida tenke iha nia direitu penál ida, maibé kódigu ne'e la adekua ba país nia realidade foun no, dala barak, aprezenta solusaun jurídika hasoru prinsípiu konstitusionál sira-ne'ebé moris daudaun.



Tanba povu timór iha espesifisidade no identidade rasik, nia Kódigu Penál tenke halo tuir nia filozofia rasik hamutuk ho prinsípiu no valór sira-ne'ebé moris iha sosiedade moderna sira, hodi foo resposta ba ezijénsia ne'ebé país ne'e hasoru.



Komisaun ida, ho tékniku timór no internasionál, ne'ebé Governu Konstitusionál I harii , elabora anteprojetu ida ba Kódigu Penál; maibé, maski Lei ba Autorizasaun Lejislativa konaba direitu penál aprova tiha duni, anteprojetu ne'e la hetan promulgasaun too lejislatura hotu.



Kuandu 2008 hahú, hoo ezekutivu seluk ida, proposta-lei foun ida ba autorizasaun lejislativa atu aprova Kódigu Penál tama iha Parlamentu Nasionál, traballu hodi halo revizaun ba Kódigu Penál nia anteprojetu ne'e la’o fila-fali, no diploma ne'e hetan alterasaun no tama iha diskusaun públika.



Hetan tiha autorizasaun lejislativa, Governu Konstitusionál IV nia Konsellu-Ministru bele aprova ona Kódigu Penál ne'e.



II. Kódigu Penál nia Livru I konstitui nia parte jerál, ne'ebé halibur prinsípiu penál sira-ne'ebé konsagra hela iha Repúblika Demokrátika Timór-Leste nia Konstituisaun no iha konvensaun, tratadu no akordu internasionál sira-ne'ebé orden jurídika timór simu.



Tanba kódigu ida-ne'e hatuur iha Estadu tuir-lei no tuir demokrasia, nia parte jerál konsagra prinsípiu konaba dignidade umana, respeitu ba sidadaun ida-idak nia liberdade no Estadu nia responsabilidade atu intervém de’it iha situasaun sira iha ne'ebé iha lezaun insustentavel ba bem jurídiku fundamentál ba vida iha sosiedade, ho nia direitu atu foo kastigu ba ajente no nia obrigasaun sosiál atu reintegra ajente ne'e iha sosiedade.



Iha Estadu tuir-lei ida tenke moris mós prinsípiu legalidade, prinsípiu tuir-kulpa no prinsípiu umanidade.



Prinsípiu legalidade nia konsagrasaun hanesan Direitu Penál nia prinsípiu fundamentál ida, previstu iha Konstituisaun nia artigu 31, determina katak aksaun ka omisaun ida bele konsidera hanesan krime no, hanesan krime, foo-fatin ba punisaun iha de’it situasaun ne'ebé lei prevee. Atu tuir prinsípiu ida-ne'e, labele aplika analojia hodi kualifika hahalok ruma hanesan krime no tribunál labele uza interpretasaun analójika hodi interpreta Kódigu Penál nia norma atu kualifika faktu ruma hanesan krime, define estadu ho perigozidade ka determina pena ka medida ba seguransa.



Prinsípiu la-retroaktividade iha lei penál, ne'ebé impede lei penál nia aplikasaun retroativa, exetu kuandu favorese arguidu, mós prinsípiu legalidade nia koroláriu ida.



Prinsípiu umanidade, konsagradu iha Konstituisaun nia artigu 29 no 32, hatudu dalan atu labele aplika pena morte no mós pena ka medida ba seguransa ho karater perpétuu ka ho dura-saun ilimitada ka indefinida.



Prinsípiu nesesidade, prinsípiu proporsionalidade no prinsípiu adekuasaun mós hatudu dalan ba opsaun normativa sira-ne'ebé Kódigu ida-ne'e tuir no serve hanesan baze atu aplika pena no medida ba seguransa ida-idak, no pena no medida ba seguransa ida-idak sei aplika hodi proteje bem jurídiku esensiál ba vida iha sosiedade no reinsere ajente iha sosiedade.



Prinsípiu tuir-kulpa, hanesan presupostu atu aplika pena, determina katak labele iha pena sem kulpa (nulla poena sine culpa), no sai hanesan limitasaun ida ba Estadu nia podér, tanba, nune'e, pena nia medida labele todan liu kulpa nia medida. Prinsípiu tuir-kulpa hatudu mós dalan ba erru iha ilisitude nia rejime, dalan hodi konsagra inimputabilidade tanba idade no tanba anomalia psíkika, ne'ebé hasai ajente nia responsabilidade kriminál tanba nia la iha kulpa.



Konaba faktu punivel nia konsekuénsia jurídika, ita haree katak pena tenke ezekuta ho perspetiva pedagójika no resosializa-dora, no kódigu ida-ne'e iha meiu la institusionál barak atu aplika medida sansionatória.



Kuandu iha alternativa atu aplika pena privativa ka pena la-privativa ba liberdade, tribunál tenke foo preferénsia fundamen-tada ba pena ne'ebé la hasai liberdade kuandu pena ida-ne'e realiza adekuadamente no sufisientemente punisaun nia finali-dade no satisfáz nesesidade atu halo reprovasaun no preven-saun ba krime (artigu 62).



Nune'e, sei foo preferénsia atu aplika pena alternativa, liuliu iha situasaun konaba kriminalidade pekena no média, ho rele-vánsia makaas ba pena multa no pena traballu ba komunidade, sira-ne'ebé konsagra hela hanesan meiu di’ak-liu hodi asegura delinkuente nia reinsersaun sosiál.



Pena multa sei fiksa tuir loron, atu, nune'e, bele adapta ba ajente nia kulpa no kondisaun ekonómika, ho variasaun iha valór ne'ebé fiksa ba multa nia loron ida-idak tuir kondenadu nia situasaun ekonómika no finanseira no nia enkargu pesoál.



Atu diferensia pena multa hanesan pena prinsipál hosi multa ne'ebé substitui pena prizaun, estabelese mós iha ne'e regra ketak hodi regula multa nia konversaun ba prizaun iha situasaun ne'ebé ajente la selu multa.



Konaba traballu ba komunidade, hanesan medida sansionatória la institusionál, Kódigu ne'e hakarak klarifika no sistematiza de’it aspetu fundamentál balu iha nia rejime no husik nia dezen-volvimentu no aplikasaun iha kazu ida-idak ba lei autónoma.



Pena prizaun tenke aplika de’it kuandu haree katak pena sira seluk la’ós adekuadu hodi hetan prevensaun no reprovasaun nia objetivu.



Estabelese hela iha ne'e pena prizaun nia durasaun mínima iha loron 30 no nia durasaun másima iha tinan 25, ho posibilidade atu hasae limite másimu ne'e ba tinan 30 iha kazu ne'ebé lei prevee espesialmente.



Hanesan konsekuénsia ne'ebé mai hosi delinkuente nia reinser-saun sosiál, suspensaun ba pena prizaun nia ezekusaun bele aplika iha kazu ne'ebé pena konkreta nia medida la liu tinan 3 no nesesidade atu halo prevensaun iha futuru la taka dalan ba suspensaun ne'e. Suspensaun ba pena prizaun nia ezekusaun bele aplika mós ho kondisaun ba kondenadu atu kumpre obriga-saun ka regra ba konduta ruma ka ho obrigasaun atu tama iha servisu ba reinsersaun nia akompañamentu.



Kódigu ne'e estabelese ba inimputavel tanba anomalia psíkika sira medida ba seguransa, ho durasaun temporál limitada, no-meadamente, medida internamentu, kuandu sira nia perigo-zidade justifika. Labele aplika medida ho karater perpétuu, no medida ne'e tenke para kuandu perigozidade ne'ebé justifika aplikasaun ne'e hotu ona, no, ba estranjeiru sira, bele aplika expulsaun hosi país iha medida ba seguransa ne'e nia fatin.



Iha defeza ba valór no bem jurídiku sira-ne'ebé fundamentál ba moris iha sosiedade, Kódigu ne'e distinge krime sira-ne'ebé iha natureza públika, ne'ebé Estadu tenke tutela duni, hosi sira-ne'ebé, tanba ladún todan, ema ne'ebé iha direitu atu apre-zenta keixa tenke ezerse uluk direitu ne'e, nu’udar lei prosesuál penál estabelese. Nune'e sei konsidera hanesan semi-públiku krime sira-ne'ebé, iha Kódigu Penál nia parte espesiál, tuir des-krisaun iha sira nia tipu legál, hamosu obrigasaun atu ezerse keixa.



Konaba responsabilidade kriminál nia extinsaun no extinsaun ne'e nia efeitu, Kódigu ne'e nia parte jerál fiksa hela prazu ba prosedimentu kriminál, pena, medida ba seguransa no pena asesória sira nia preskrisaun no define mós situasaun sira-ne'ebé hamosu suspensaun ba prazu ne'e. Maibé estabelese impreskritibilidade ba prosedimentu kriminál no pena konaba krime gerra, krime hasoru paz no krime hasoru umanidade no liberdade.



Ikus liu, regula mós situasaun seluk tan ne'ebé hamosu extin-saun ba responsabilidade kriminál, hanesan ajente nia mate, amnistia no indultu.



III. Ita hatene katak Kódigu Penál sira nia parte espesiál maka hamosu impaktu boot-liu iha opiniaun públika, tanba iha parte ne'e maka sei hili bem, interese no valór sira-ne'ebé iha sosiedade ida-idak no iha momentu istóriku ida-idak bele hetan direitu penál nia protesaun no, tanba ne'e, bele tama iha bem jurídiko-penál sira nia kategoria.



Iha Timór-Leste nia Kódigu Penál ne'e lejisladór hatama iha solusaun normativa ne'ebé nia adota opsaun sira-ne'ebé Konstituisaun konsagra tiha ona hanesan sosiedade timór nia sentimentu. Sistematizasaun ne'ebé adota iha parte ida-ne'e moris hosi país ida-ne'e nia istória no reflete interese no valór sira-ne'ebé harii nasaun joven ida-ne'e.



Tanba ne'e maka livru ne'e nia títulu I tutela, respetivamente, paz, umanidade no liberdade hanesan sosiedade demokrátika sira nia valór primordiál, ho respeitu ne'ebé tenke foo nu’udar valór sira ne'ebé lei fundamentál kaer nia ierarkia no tuir mós obrigasaun internasionál sira ne'ebé País ida-ne'e asume tiha ona kuandu subskreve no ratifika Tribunál Penál Internasionál nia Estatutu.



Títulu II konsagra krime hasoru ema no tutela liuliu bem jurídiku sira-ne'ebé eminentemente pesoál, hanesan integridade fízika, liberdade pesoál, liberdade seksuál no tutela ba vida privada.



Kódigu ida-ne'e nia artigu 145 konsagra interrupsaun volun-tária ba gravidéz hanesan krime ida. Iha kapítulu ida-ne'e no konaba krime hasoru integridade fízika, iha relevánsia liuliu krime maus-tratus ba menór no maus-tratus ba kónjuje, tipifi-kasaun fundamentál atu afirma Estadu tuir-lei no proteje direi-tus umanus iha sosiedade timór.



Subliña mós iha ne'e kriminalizasaun ba eskravidaun no tráfiku ho ema, ne'ebé moris hosi konsesaun umanista ne'ebé hatudu dalan ba kódigu ida-ne'e nia elaborasaun.



Títulu III halibur krime sira hasoru vida iha demokrasia, ho destake ba krime sira hasoru trankuilidade públika, Estadu nia seguransa no vida iha sosiedade, no mós krime eleitorál no hasoru autoridade públika.

Iha títulu ida-ne'e no iha krime hasoru vida iha sosiedade destaka liuliu previzaun ba krime típiku espesífiku hasoru ambiente ho punisaun ba hahalok ne'ebé hamosu prejuizu insustentavel ba fauna, flora no habitat naturál; ne'e hatudu katak sosiedade nia preokupasaun konaba prezervasaun ba rekursu naturál no protesaun ba ambiente buras daudaun ona.



Livru ne'e nia títulu IV konsagra protesaun ba patrimóniu. Iha ne'e sistema normativu halibur krime nia tipu legál sira-ne'ebé komún iha lejislasaun penál barak, hanesan furtu, roubu, abuza konfiansa, danu. Tipu sira-ne'e define hela hanesan simples ka agravadu, nu’udar sirkunstánsia sira hanesan koiza apropriada nia valór no natureza, aktuasaun nia meiu no forma, violénsia, ka sirkunstánsia seluk tan ne'ebé bele aumenta ajente nia kulpa ka ilisitude.



Títulu V no VI halibur krime sira-ne'ebé hasoru justisa nia realizasaun no sira-ne'ebé ajente pratika kuandu kaer daudaun funsaun públika; iha ne'e konsagra hela punisaun ba falsidade iha aktu prosesuál, obstrusaun oioin ba aktividade jurisdisionál, rekuza atu hala’o aktividade ne'e hanesan denegasaun ba justisa, no hatudu mós, hamutuk ho seluk tan, aktu sira-ne'ebé konstitui majistradu, funsionáriu, advogadu ka defensór públiku nia subornu no prevarikasaun. Kriminaliza mós aktivi-dade konaba favoresimentu pesoál iha justisa no inkriminasaun klásika sira hanesan denúnsia kaluniaoza, krime nia simulasaun no omisaun ba partisipasaun kriminál.



Konaba funsaun públika nia ezersísiu, em jerál, kriminaliza hela mós funsionáriu sira nia konduta ne'ebé konstitui krime korrupsaun, pekulatu, abuza podér ka abuza forsa públika, ka ema-ne'ebé ezerse kargu ka funsaun públika nia partisipasaun ekonómika iha negósiu. Iha matéria ida-ne'e Kódigu Penál loke-luan konseitu konaba funsionáriu públiku hodi hatama iha konseitu ne'e situasaun análoga seluk hanesan organizasaun internasionál nia funsionáriu, funsionáriu públiku estranjeiru ne'ebé ezerse aktividade iha Timór-Leste ka ema ne'ebé hetan xamamentu atu dezempeña, mesak ka ho ema seluk, aktividade ne'ebé tama iha funsaun públika administrativa ka jurisdisionál nia mahon.



Iha títulu VII tipifika hela krime falsifika dokumentu, notasaun téknika, moeda no valór seladu ka timbradu, pezu no medida, marka, kuñu no xansela, ho punisaun oin barak, tuir objetu falsifikadu ida-idak nia natureza, valór probatóriu ka fidusiáriu no uzu ka destinu públiku, ho previzaun konaba apreensaun no perda ba objetu sira-ne'ebé atu uza hodi pratika krime sira-ne'e.



Ikus liu, iha títulu VIII tipifika hela krime hasoru ekonomia, ho punisaun ba brankeamentu ba kapitál, nu’udar doutrina ne'ebé foin moris daudaun konaba kriminalizasaun ba aktividade antiekonómika, fraude fiskál no kontrabandu no deskamiñu iha área alfandegária ka fronteirisa.



Mantém nafatin punisaun kriminál ba dezobediénsia hasoru rekizisaun ne'ebé Governu halo ba bem, no mós komportamentu sira-ne'ebé bele perturba, prejudika ka impede aktu públiku ruma, hanesan konkursu públiku ka arrematasaun judisiál nia realizasaun.



Subliña mós katak, iha diploma ida-ne'e nia laran, buka hela dalan atu hetan ekilíbriu ba moldura penál abstrata ida-idak, tuir krime ida-idak nia tipu no gravidade, ierarkia iha bem jurídiku sira-ne'ebé norma ida-idak tutela no limite másimu konsagradu ba pena prizaun.



Iha opsaun lejislativa sira-ne'ebé moris iha Kódigu Penál ne'e nia laran foo hela tratamentu diferente ba kriminalidade ne'ebé todan liu, ba sira-ne'ebé, tuir regra jerál, krime nia tipu legál prevee de’it pena prizaun.



Iha kriminalidade pekena no média, regra jerál, norma nia previzaun foo kedas ba tribunál alternativa atu, tuir kazu ida-idak, uza pena privativa ba liberdade ka pena multa, ho polítika kriminál nia orientasaun atu rekoñese multa hanesan pena autónoma, la’ós hanesan pena komplementár ba pena prinsipál.



Ho Kódigu ne'e nia aprovasaun Estadu timór iha instrumentu jurídiku ida tan, modernu no adekuadu, hodi oferese servisu públiko-penál ho kualidade di’ak-liu no respeitu ba sidadaun sira nia direitu fundamentál, majistradu, defensór públiku, advogadu, funsionáriu iha justisa sira no mós aktór judisiáriu sira seluk tan, ne'ebé uza diploma sira ne'e iha sira nia servisu loro-loron, simu obrigasaun atu halo formasaun kontínua, ordenamentu jurídiku nasionál no Estadu tuir-lei no tuir-demokrasia sei buras tan.



LIVRU I

PARTE JERÁL



TÍTULU I

LEI PENÁL NIA APLIKASAUN



KAPÍTULU ÚNIKU

PRINSÍPIU JERÁL



Artigu 1

Prinsípiu legalidade



1. Ita labele konsidera aksaun ka omisaun ida hanesan krime molok lei ne'ebé moris tiha ona kuandu aksaun ka omisaun ne'e akontese define aksaun ka omisaun ne'e hanesan krime no estabelese pena respetiva.



2. Medida ba seguransa bele aplika de’it ba estadu ho peri-gozidade ne'ebé nia presupostu lei anteriór define tiha ona.



Artigu 2

Proibisaun ba analojia



Labele uza analojia atu kualifika aksaun ka omisaun ida hanesan krime, define estadu ho perigozidade ka determina sira nia konsekuénsia jurídika.



Artigu 3

Lei penál nia aplikasaun iha tempu



1. Ema ida labele hetan pena tanba faktu ne'ebé lei define hanesan krime iha momentu ne'ebé nia pratika faktu ne'e kuandu lei posteriór dehan katak faktu ne'e la’ós krime ona.



2. Iha kazu ne'e, iha tiha ona desizaun kondenatória karik, maski tranzitada, kondenasaun ne'e nia ezekusaun no efeitu penál tenke para.



3. Lei ne'ebé krime akontese tiha maka moris aplika ba konduta anteriór kuandu, iha kazu konkretu, lei ne'e favorese ajente no, iha ona desizaun ho tránzitu iha julgadu karik, sei bele hasai vantajen ruma hosi lei ne'e.



Artigu 4

Lei exesionál ka temporária



Lei exesionál ka temporária aplika nafatin ba faktu ne'ebé pratika tiha ona iha tempu ne'ebé lei ne'e moris maski tempu kona-ba ba nia durasaun liu tiha ona ka sirkunstánsia ne'ebé determina lei ne'e hotu tiha ona.



Artigu 5

Momentu iha ne'ebé pratika faktu



Ita tenke konsidera katak ajente pratika krime iha momentu ne'ebé aksaun ka omisaun akontese, la haree ba momentu iha ne'ebé aksaun ka omisaun ne'e nia rezultadu típiku mosu.



Artigu 6

Fatin iha ne'ebé pratika faktu



Ita tenke konsidera katak ajente pratika faktu iha fatin ne'ebé aksaun ka omisaun akontese, tomak ka baluk de’it, no mós iha fatin ne'ebé faktu ne'e nia rezultadu típiku mosu ka tuir loos tenke mosu.



Artigu 7

Prinsípiu territorialidade



Salvu dispozisaun seluk iha tratadu ka konvensaun internasio-nál no la haree ba ajente nia nasionalidade, lei penál timór apli-ka ba faktu pratikadu iha Timor-Leste nia territóriu no iha naviu ka aviaun ho matríkula ka pavillaun timór nia laran.



Artigu 8

Faktu pratikadu iha territóriu la nasionál



Salvu dispozisaun seluk iha tratadu ka konvensaun internasio-nál, lei penál timór aplika ba faktu pratikadu iha fatin ne'ebé la’ós Timor-Leste nian territóriu iha situasaun sira tuirmai ne'e:



a) Kuandu faktu ne'e konstitui krime previstu iha artigu 196 too 206, 229 too 242 no 307 too 313;



b) Kuandu faktu ne'e konstitui krime previstu iha artigu 123 too 135, 165 too 169 no 175 too 178, sarak ita hetan ajente iha Timor-Leste e no nia labele hetan extradisaun ka iha desizaun dehan katak labele entrega nia;



c) Kuandu ajente pratika faktu ne'e hasoru timór-oan, sarak ajente ne'e hela abitualmente iha Timor-Leste no ita hetan nia iha Timor-Leste;



d) Kuandu timor-oan maka halo faktu ne'e ka faktu ne'e estranjeiru maka halo hasoru timor-oan, sarak ita bele hetan ajente iha Timor-Leste, lei iha fatin ne'ebé faktu ne'e akon-tese pune faktu ne'e no faktu ne'e konstitui krime admite extradisaun no iha kazu ne'e labele iha extradisaun ne'e;



e) Kuandu faktu ne'e konstitui krime ne'ebé Estadu timór, tuir konvensaun ka tratadu internasionál, iha obrigasaun atu julga.



Artigu 9

Limitasaun ba lei timór nia aplikasaun



1. Kuandu ajente seidauk hetan julgamentu ho desizaun tranzitada iha fatin ne'ebé nia pratika faktu ne'e ka, hetan tiha ona karik, nia sees-án tiha no la kumpre sansaun, tomak ka baluk, maka lei penál timór bele aplika ba faktu pratikadu iha territóriu la nasionál.



2. Maski, nu’udar númeru anteriór, sei aplika lei penál timór, faktu ne'e sei julga tuir país iha ne'ebé ajente pratika faktu nia lei, kuandu lei ne'e favorese ajente iha kazu ne'e.



3. Iha kazu previstu iha númeru anteriór sansaun aplikavel sei konverte ba nia korrespondente iha sistema penál timór ka, la iha korrespondénsia karik, ba ida ne'ebé lei penál timór prevee ba faktu ne'e.



4. Kuandu ajente tenke hetan julgamentu iha Timor-Leste no nia hetan tiha ona julgamentu iha fatin ne'ebé nia pratika faktu, tenke atende mós ba pena ne'ebé nia kumpre tiha ona iha estranjeiru.



5. Rejime previstu iha n. 2 la aplika ba krime sira identifikadu iha artigu anteriór, alínea a) no b).



Artigu 10

Aplikasaun subsidiária



Salvu dispozisaun seluk, Kódigu ida-ne'e nia norma aplika mós ba faktu ne'ebé lei espesiál pune.



TÍTULU II

KRIME



KAPÍTULU I

PRESUPOSTU JERÁL



Artigu 11

Aksaun no omisaun



1. Kuandu iha krime ida nia tipu legál tama mós rezultadu ida, faktu kriminozu abranje aksaun adekuada atu hamosu rezultadu ne'e no mós omisaun ba aksaun adekuada hodi evita rezultadu ne'e, salvu kuandu lei iha intensaun seluk.



2. Omisaun ne'ebé hamosu rezultadu ruma sei hetan de’it pena kuandu omitente rasik iha obrigasaun jurídika atu evita rezultadu ne'e.



3. Iha kazu ne'ebé hakerek hela iha númeru anteriór pena ne'e bele hetan atenuasaun extraordinária.



Artigu 12

Responsabilidade kriminál



1. Responsabilidade kriminál tanba infrasaun sira-ne'ebé hakerek hela iha Kódigu ida-ne'e monu de’it ba pesoa singulár sira no labele transmite ba ema seluk.



2. Kuandu no iha kondisaun ne'ebé lei konsagra expresamente maka pesoa koletiva bele hetan responsabilidade kriminál tanba infrasaun prevista iha Kódigu ne'e ka iha lei espesiál.



Artigu 13

Responsabilidade tanba aktuasaun ho ema seluk nia naran



Sei hetan pena ema ne'ebé aktua hanesan titulár iha pesoa koletiva ka asosiasaun de faktu nia órgaun ka hanesan ema seluk nia reprezentante, maski nia la iha no ema ne'ebé nia rep-rezenta maka iha kondisaun, kualidade ka relasaun ne'ebé pre-vee hela iha krime nia tipu.



Artigu 14

Imputasaun subjetiva



Faktu ne'ebé ajente pratika ho dolu ka, iha kazu ne'ebé lei pre-vee espesialmente, ho neglijénsia maka bele foo-fatin ba pena.



Artigu 15

Dolu nia tipu



1. Aje ho dolu ema ne'ebé, hatene daudaun katak faktu ida preenxe krime ida nia tipu, aktua ho intensaun atu realiza faktu ne'e.



2. Aje mós ho dolu ema ne'ebé hatene kedas katak nia hahalok hamosu hanesan konsekuénsia nesesária faktu ne'ebé preenxe krime ida nia tipu.



3. Kuandu ajente hatene katak nia hahalok bele hamosu faktu ne'ebé preenxe krime ida nia tipu, iha dolu kuandu ajente aktua nafatin no konkorda ho hahalok ne'e.



Artigu 16

Neglijénsia nia tipu



1. Aje ho neglijénsia ema ne'ebé,tanba la iha kuidadu ne'ebé, tuir sirkunstánsia, nia tenke uza no nia bele uza:



a) Hatene katak nia hahalok bele hamosu faktu ne'ebé preenxe krime ida nia tipu maibé aktua maski la konkorda ho hahalok ne'e; ka



b) La hatene katak nia hahalok bele realiza faktu ne'e.



2. Neglijénsia nia tipu sira referidu iha númeru anteriór sai hanesan neglijénsia groseira kuandu sirkunstánsia ruma hatudu katak ajente aktua ho lijeireza ka temeridade,tanba la tuir kuidadu báziku ne'ebé nia tenke tuir iha kazu ne'e.



Artigu 17

Erru konaba sirkunstánsia



1. Erru konaba elementu de faktu ka elementu de direitu ne'ebé tama iha krime ida nia tipu legál no mós erru konaba proibi-saun ne'ebé, tuir razaun, ajente tenke hatene atu bele hola konxiénsia konaba ilisitude exklui dolu.



2. Rejime previstu iha númeru anteriór inklui mós erru konaba presupostu atu exklui ilisitude ka presupostu atu exklui kulpa sira nia ezisténsia.



3. Númeru anteriór sira nia dispozisaun la taka-dala ba konduta neglijente nia punibilidade kuandu lei prevee no nia presupostu mós iha. mós



Artigu 18

Erru konaba ilisitude



1. Deskoñesimentu kona-ba lei la exklui ilisitude hosi konduta ne'ebé viola lei ne'e.



2. Erru kona-ba faktu nia ilisitude, kuandu labele evita, exklui kulpa.



3. Kuandu erru kona-ba ilisitude bele evita, pena bele hetan atenuasaun extraordinária.



Artigu 19

Agravasaun tanba rezultadu



Kuandu pena aplikavel ba faktu ida tenke agrava tuir rezultadu ne'ebé faktu ne'e prodúz, agravasaun ne'e iha de’it kuandu rezultadu ne'e bele imputa ba ajente, pelu menus, tanba nia neglijénsia.



Artigu 20

Inimputabilidade tanba idade



1. Ema ne'ebé seidauk iha tinan 16 iha inimputabilidade penál.



2. Diploma ida-ne'e nia dispozisaun sei aplika mós ba joven sira-ne'ebé iha ona tinan 16 maibé seidauk iha tinan 21 iha situasaun ne'ebé lejislasaun autónoma la regula, konaba sansaun kriminál nia aplikasaun no ezekusaun.



Artigu 21

Inimputabilidade tanba anomalia psíkika



1. Sei konsidera inimputavel ema ne'ebé, tanba anomalia psíkika, iha momentu ne'ebé nia pratika faktu labele avalia faktu ne'e nia ilisitude ka hola desizaun tuir avaliasaun ne'e.



2. Bele hetan deklarasaun hanesan inimputavel ema ne'ebé, tanba anomalia psíkika, iha momentu ne'ebé nia pratika faktu, iha kapasidade atu avalia faktu ne'e nia ilisitude ka atu hola desizaun tuir avaliasaun ne'e diminuida sensivel-mente.



3. Ajente nia inkapasidade komprovada atu hetan influénsia hosi pena bele konstitui índise situasaun prevista iha númeru anteriór nia.



4. Ajente la lakon imputabilidade kuandu nia rasik maka provoka anomalia psíkika atu pratika faktu ne'e.



KAPÍTULU II

KRIME NIA FORMA



Artigu 22

Aktu preparatóriu



Aktu preparatóriu labele hetan punisaun, salvu dispozisaun legál seluk.

Artigu 23

Tentativa



Tentativa iha kuandu ajente hahú ezekusaun iha krime ne'ebé nia hola tiha ona desizaun atu halo, no halo, hotu ka balu de’it, aktu sira-ne'ebé objetivamente bele prodúz nia rezultadu no rezultadu ne'e la mosu tanba de’it sirkunstánsia ne'ebé la iha relasaun ho ajente nia vontade.



Artigu 24

Tentativa nia punibilidade



1. Iha krime dolozu ne'ebé bele foo-fatin ba pena prizaun ho limite másimu aas-liu tinan 3 no iha kazu ne'ebé lei determina maka tentativa bele foo-fatin ba punisaun.



2. Salvu dispozisaun seluk, tentativa foo-fatin ba pena ne'ebé sei aplika ba krime konsumadu, ho atenuasaun extraor-dinária.



Artigu 25

Tentativa la punivel



Tentativa labele hetan punisaun kuandu ita bele haree kedas katak meiu ne'ebé ajente uza laiha aptidaun ka objetu ne'ebé esensiál ba krime nia konsumasaun laiha.



Artigu 26

Dezisténsia voluntária



Ajente nia tentativa labele hetan pena kuandu nia deziste voluntariamente atu kontinua krime nia ezekusaun, impede krime atu konsuma ka nia rezultadu atu mosu ka hakás-án tebes atu impede konsumasaun ka rezultadu ne'e .

Artigu 27

Iha kompartisipasaun



Kuandu iha kompartisipasaun, ajente nia tentativa la foo-fatin ba pena kuandu nia voluntariamente impede krime atu konsuma ka krime ne'e nia rezultadu atu mosu, ka hakás-án duni atu impede konsumasaun ka rezultadu ne'e, maski kompartisipante sira seluk ezekuta nafatin ka konsuma duni faktu ne'e.



Artigu 28

Arrependimentu posteriór



Iha krime ne'ebé laiha violénsia ka ameasa grave hasoru ema, pena sei hetan atenuasaun extraordinária ka, tuir sirkunstánsia, ajente sei hetan izensaun ba pena, kuandu danu repara tiha ona, koiza restitui tiha ona ka situasaun legaliza tiha ona molok iha partisipasaun ka autoridade kompetente simu denúnsia ka keixa.



KAPÍTULU III

KRIME NIA AJENTE



Artigu 29

Ajente



Partisipasaun atu pratika krime ida bele sai hanesan autoria, instigasaun ka kumplisidade no ema barak bele partisipa hamutuk iha faktu ida de’it



Artigu 30

Autoria



1. Sei konsidera autór ema ne'ebé ezekuta rasik faktu ka uza ema seluk hodi ezekuta faktu ne'e.



2. Sei konsidera ko-autór ema ne'ebé, tuir akordu tásitu ka expresu, hola-parte direta iha ezekusaun ka aktua hamutuk ho ema seluk, tau hamutuk nia esforsu ho sira nian, aktu pratika krime ida de’it



Artigu 31

Instigasaun



Sei hetan pena hanesan autór ema ne'ebé konvense, direta-mente no dolozamente, ema seluk atu pratika krime ida, sarak krime ne'e ezekuta duni ka nia ezekusaun hahú dini.



Artigu 32

Kumplisidade



1. Sei hetan pena hanesan kúmplise ema ne'ebé, dolozamente, foo ajuda materiál ka morál ba ema seluk atu pratika krime ruma.



2. Sei aplika ba kúmplise pena ne'ebé aplika ba ilísitu nia tipu, ho atenuasaun extraordinária.



Artigu 33

Kulpa iha partisipasaun



Partisipante ida-idak sei hetan pena tuir nia kulpa, la haree tuir partisipante sira seluk nia punisaun ka partisipante sira seluk nia kulpa too iha ne'ebé.



Artigu 34

Ilisitude iha partisipasaun



1. Kuandu faktu nia ilisitude ka ilisitude ne'e nia grau, depende hosi ajente nia kualidade ka relasaun espesiál ruma, naran katak kompartisipante ida iha kualidade ka relasaun ne'e hodi foo-fatin atu aplika pena respetiva ba kompartisipante sira hotu, salvu kuandu norma inkriminadora iha intensaun seluk.



2. Kuandu, tanba regra ne'ebé númeru anteriór prevee hela, tenke aplika pena todan liu ba kompartisipante ruma, haree ba sirkunstánsia ne'ebé haleu kazu ne'e, bele tau iha pena ida-ne'ebá nia fatin pena ida-ne'ebé, regra ne'e laiha karik, sei aplika ba nia.



KAPÍTULU IV

KONKURSU NO KRIME KONTINUADU



Artigu 35

Krime iha konkursu



1. Atu hatene ajente pratika krime hira ita tenke sura krime nia tipu hira maka nia komete duni ka dala hira maka nia konduta preenxe krime ida de’it nia tipu.

2. Ba artigu seginte nia dispozisaun, sei konsidera hanesan konkursu situasaun iha ne'ebé ajente, pratika tiha krime ida, pratika fali krime ida tan molok hetan kondenasaun ho desizaun tanzitada iha julgadu.



Artigu 36

Punisaun iha konkursu



1. Kuandu krime barak tama iha konkursu tenke aplika pena ida de’it, ne'ebé nia limite mínimu maka pena konkreta ida ne'ebé aas-liu pena konkreta sira hotu ne'ebé aplika ba krime ida-idak no nia limite másimu maka pena parselár sira hotu nia soma materiál



2. Iha konkursu moldura nia limite másimu labele liu loron 600 ba pena multa ka tinan 30 ba pena prizaun, maski iha situa-saun ne'ebé pena parselár sira nia soma materiál liu limite legál ne'e.



3. Atu determina pena únika tribunál tenke konsidera, hamutuk, faktu sira no ajente nia personalidade.



Artigu 37

Sansaun iha konkursu



1. Kuandu pena aplikada balu multa balu prizaun, pena ida-idak nia natureza sei hela ketak nafatin.



2. Pena asesória no medida ba seguransa, maski lei aplikavel sira ida-de’it ka desizaun anteriór sira ida de’it maka prevee, sei mantein nafatin.



Artigu 38

Pena suspensa iha kúmulu jurídiku



1. Pena prizaun ho ezekusaun suspensa bele tama de’it iha kúmulu ho pena prizaun sira seluk kuandu:



a) Pena sira ne'e hotu pena prizaun ho ezekusaun sus-pensa no kumulasaun ne'e la impede pena únika nia ezekusaun atu suspende nafatin;



b) Kumulasaun ne'e halo ho pena prizaun efetiva karik, iha sirkunstánsia ne'ebé foo-fatin atu revoga tiha suspen-saun ba prizaun ne'e nia ezekusaun, maski la iha kumulasaun ne'e;

c) Pena suspensa sira atu kumula ne'e nia períodu ba suspensaun la hanesan, ka, períodu sira-ne'e hanesan karik, ida-idak nia kumprimentu tama iha faze ne'ebé la hanesan, no tribunál estabelese períodu ba suspensaun ida de’it, tuir prevensaun nia nesesidade no sirkunstán-sia sira-ne'ebé haleu kazu ne'e



Artigu 39

Konkursu ho koñesimentu superveniente



Kuandu desizaun hetan tiha ona tránzitu iha julgadu maibé, molok pena ne'e hetan kumprimentu, preskrisaun ka extinsuan, iha koñesimentu katak ajente tama iha situasaun ruma ne'ebé artigu anteriór sira deskreve, sei aplika regra sira-ne'ebé hakerek hela iha ne'ebá.

Artigu 40

Krime ho infrasaun seluk



Kuandu faktu ida konstitui krime no kontra-ordenasaun dala ida, ajente sei hetan pena tanba krime, maibé sei aplika mós sansaun asesória prevista ba infrasaun sira seluk.



Artigu 41

Krime kontinuadu



1. Ema ne'ebé halo dala barak krime tipu ida-de’it ka halo krime tipu oioin ne'ebé fundamentalmente proteje bem jurídiku ida de’it, ho hahalok esensialmente omojéneu no iha situa-saun exteriór ida de’it ne‘ebé hamenus konsideravelmente nia kulpa, halo krime ida de’it kontinuadu,salvu krime sira-ne'ebé proteje bem pesoál eminentemente.



2. Sei aplika ba krime kontinuadu pena ida-ne'ebé sei aplika ba hahalok ida-ne'ebé todan liu sira seluk ne'ebé tama iha kontinuasaun ne'e.



Artigu 42

Norma barak iha konkursu



Ba faktu ne'ebé dispozisaun legál barak kualifika, tomak ka baluk de’it, hanesan krime no la tama iha situasaun sira-ne'ebé artigu anteriór sira deskreve sei aplika norma inkriminadora ida de’it nu’udar regra sira tuirmai ne'e:



a) Sei aplika norma espesiál ho prejuizu ba norma jerál;



b) Sei foo preferénsia ba norma subsidiária hasoru norma prinsipál;



c) Norma ida-ne'ebé luan no kompleksa liu konsome norma ne‘ebé prevee faktu subsumivel iha nia previzaun.



KAPITULU V

KAUZA BA EXKLUZAUN



SEKSAUN I

KAUZA ne'eBÉ EXKLUI ILISITUDE



Artigu 43

Exkluzaun ba ilisitude



1. Faktu ida labele foo-fatin ba pena hanesan krime kuandu orden jurídika konsiderada hanesan totalidade hasai tiha nia ilisitude.



2. Nomeadamente, la’ós ilísitu faktu ne'ebé ema ida pratika kuandu ezerse nia direitu, iha lejítima defeza, iha estadu ho nesesidade justifikante ka ho konsentimentu konaba interese jurídiku disponivel livremente.



Artigu 44

Lejítima defeza



Sei konsidera hanesan lejítima defeza ajente nia aktuasaun nesesária atu taka-dalan ba agresaun ilejítima, iminente ka iha ona ezekusaun maibé seidauk hotu, ba ajente ka ema seluk nia interese ne'ebé orden jurídika proteje.

Artigu 45

Estadu ho nesesidade justifikante



La’ós ilísitu faktu ne'ebé ajente pratika hanesan meiu atu taka-dalan ba perigu atuál ne'ebé ameasa ajente ne'e ka ema seluk nia interese juridikamente protejidu, kuandu iha rekizitu sira tuirmai ne'e:



a) Interese atu proteje ne'e iha superioridade sensivel kuandu ita kompara ho interese sakrifikadu; no



b) Tuir razaun bele sakrifika lezadu nia interese kuandu ita haree ba interese ne'ebé hasoru daudaun perigu nia natureza ka valór.



Artigu 46

Konflitu iha devér



1. La’ós ilísitu ajente nia hahalok ne'ebé, kuandu iha konflitu atu halo tuir devér jurídiku ka autoridade nia orden lejítima barak, halotuir devér ka orden ida ho valór hanesan ka boot liu devér ka orden ne'ebé nia sakrifika.



2. Devér ba obediénsia ierárkika hotu kuandu foo-fatin ba krime.



Artigu 47

Konsentimentu



1. Hamutuk ho kazu sira-ne'ebé lei prevee espesialmente, konsentimentu exklui faktu nia ilisitude kuandu konaba interese jurídiku livremente disponivel no faktu ne'e la ofende bons-kostumes.



2. Konsentimentu bele hatudu-án ho meiu naran ida ne'ebé foo-sai interese juridikamente protejidu nia titulár nia vontade séria, livre no esklaresida, no bele revoga tiha konforme titulár ne'e nia hakarak too faktu nia ezekusaun.



3. Konsentimentu iha efikásia de’it kuandu mai hosi ema ne'e-bé iha tinan aas-liu 16 no iha dixernimentu nesesáriu atu tetu konsentimentu ne'e nia sentidu no alkanse iha momentu ne'ebé nia foo konsentimentu ne'e.



4. Kuandu ajente la hatene katak konsentimentu ne'e iha, nia sei hetan pena ne'ebé aplika ba tentativa.



5. Sei ekipara ba konsentimentu efetivu konsentimentu pre-zumidu, ne'ebé iha kuandu situasaun iha ne'ebé ajente aktua foo-fatin atu hanoin razoavelmente katak, interese juridikamente protejidu nia titulár, hatene sirkunstánsia iha ne'ebé ajente pratika faktu ne'e karik, sei foo duni efikazmente konsentimentu ba faktu ne'e.



SEKSAUN II

KAUZA ne'eBÉ EXKLUI KULPA



Artigu 48

Exesu iha lejítima defeza



1. Meiu sira-ne'ebé, tanba nia espésie no grau iha nia utilizasaun, sai exesivu ba ajente nia aksaun atu defende-án bele foo-fatin ba atenuasaun extraordinária iha pena ne'ebé sei aplika ba krime.



2. Exesu iha meiu ne'ebé uza iha lejítima defeza tanba perturbasaun, ta’uk ka hakfodak la sensuravel, exklui ajente nia kulpa.



Artigu 49

Estadu ho nesesidade deskulpante



1. Aktua sem kulpa ema ne'ebé pratika faktu ilísitu ida adekuadu atu taka-dalan ba perigu aktuál ne'ebé ameasa ajente ka ema seluk nia vida, integridade fízika, onra ka liberdade, kuandu laiha dalan seluk atu hadook perigu ne'e no, tuir sirkunstánsia ne'ebé haleu kazu ne'e, la’ós razoavel atu husu komportamentu seluk ba ajente.



2. Kuandu perigu ne'ebé ameasa interese jurídiku ne'ebé arti-gu anteriór la temi no presupostu sira-seluk ne'ebé hakerek hela iha ne'ebá mosu hotu, pena bele hetan atenuasaun extraordinária ka, exesionalmente, ajente bele hetan izensaun ba pena.



Artigu 50

Obediénsia indevida deskulpante



Aktua sem kulpa funsionáriu ne'ebé halotuir orden ida kuandu nia la hatene katak orden ne'e halo nia pratika krime ruma no sirkunstánsia ne'ebé nia haree daudaun ne'e la hatudu kedas katak nia hahalok ne'e krime ida.



TÍTULU III

SIRKUNSTÁNSIA



KAPÍTULU ÚNIKU

REGRA JERÁL



Artigu 51

Pena nia medida



1. Atu determina pena nia medida, tuir limite ne'ebé lei define, tenke haree ba ajente nia kulpa no ba nesesidade atu halo prevensaun.



2. Atu determina pena konkreta tribunál haree ba sirkunstánsia hotu ne'ebé la tama iha krime nia tipu no favorese ka desfavorese ajente.



3. Iha sentensa sei refere expresamente fundamentu ba pena nia medida.



Artigu 52

Sirkunstánsia agravante jerál



1. Sei konsidera hanesan sirkunstánsia jerál ne'ebé agrava ajente nia responsabilidade sirkunstánsia anteriór, kontem-poránea ka posteriór sira-ne'ebé la tama iha tipu legál no hatudu katak faktu nia ilisitude, ajente nia konduta ka ajente nia kulpa maka’as liu no aumenta pena nia nesesidade.

2. Bele konstitui sirkunstánsia agravante jerál, hamutuk ho seluk tan, sira tuirmai ne'e:

a) Ajente ezekuta krime ho deslealdade, ne'ebé iha kuandu ajente uza traisaun, emboskada, espera, disfarse;



b) Ajente komete krime hasoru ema ho meiu, modu ka forma ne'ebé, diretamente ka indiretamente, garante katak nia sei la hasoru perigu ne'ebé bele mai hosi defeza ne'ebé ofendidu bele aprezenta;



c) Ajente halo krime ho fraude, enganu, exesu iha podér ka autoridade ka aproveita sirkunstánsia konaba fatin, tempu hodi halo krime ne'e;



d) Ajente simu pagamentu, valór ka rekompensa ruma hodi pratika krime ne'e;



e) Ajente halo krime ne'e tanba motivasaun rasista ka sentimentu diskriminatóriu konaba vítima nia jéneru, ideolojia, relijiaun, etnia, nasionalidade, seksu ka orien-tasaun seksuál, moras ka diminuisaun fízika;



f) Ajente iha obrigasaun espesiál atu labele pratika krime ne'e, atu taka-dalan ba krime ne'e ka atu partisipa hodi foo pena ba krime ne'e ka uza autoridade públika ne'ebé nia iha ka nia dehan katak iha hodi halo krime ne'e;



g) Iha kazu ne'ebé la iha reinsidénsia, ajente halo krime ida ka liu-tán ho natureza hanesan iha tinan 3 ba kotuk nia laran hahú iha momentu ne'ebé nia pratika krime ida tanba ne'ebé nia hasoru daudaun julgamentu ne'e, independentemente hosi momentu ne'ebé nia hetan kondenasaun;



h) Ajente halo krime ne'e iha okaziaun ne'ebé nia halo krime seluk ida hodi pratika fasil liu tan krime ida ka barak;



i) Ajente pratika krime ne'e ho fasilidade tanba nia tama ka tenta tama iha ofendidu nia rezidénsia, uza venenu, inundasaun, inséndiu, explozaun, naufrájiu ka avaria iha barku ka arma;



j) Ema na’in rua ka liu-tán nia partisipasaun foo fasilidade atu pratika krime ne'e ka aproveita krime ne'e nia konsekuénsia;



k) Ajente aumenta ho intensaun no dezumanamente vítima nia sofrimentu, tanba hamosu sofrimentu ne'ebé la presiza atu konsuma krime ne'e ka aktu seluk tan konaba espoliasaun, krueldade ka destruisaun ne'ebé la presiza atu halo krime;



l) Ofendidu ajente nia kaben ka ema-ne'ebé moris ho ajente hanesan feen ho lain iha altura ne'e ka uluk, ka nia axendente, dexendente, irmaun, adotadu ka adotante;



m) Ofendidu ema ida vulneravel tebes tanba nia idade, moras ka defisiénsia fízika ka psíkika, kuandu sirkuns-tánsia ne'e la tama iha tipu legál.



Artigu 53

Reinsidénsia



1. Sei hetan pena hanesan reinsidente ema ne'ebé, hetan tiha kondenasaun ho sentensa tranzitada iha julgadu iha prizaun efetiva aas-liu fulan 6, nia mesak ka hamutuk ho ema seluk, oin naran ida, pratika krime dolozu ida tanba ne'ebé foo-fatin ba prizaun efetiva liu fulan 6, kuandu, tuir sirkunstánsia ne'ebé haleu kazu ne'e, ajente tenke hetan sensura tanba kondenasaun ida ka barak ne'ebé monu tiha ona ba nia la too atu taka dalan ba nia atu halo krime seluk.



2. Laiha reinsidénsia kuandu, hosi momentu ne'ebé ajente pratika krime ida too momentu ne'ebé nia pratika krime ida seluk no la sura ba prazu ne'e tempu iha ne'ebé nia kumpre hela medida prosesuál, pena ka medida ba seguransa ne'ebé hasai liberdade, liu tiha ona tinan 4.



3. Kuandu iha reinsidénsia pena aplikavel nia limite mínimu sei sa’e tan datoluk ida, maibé nia limite másimu la muda no agravasaun ne'e labele aas-liu pena ida aas-liu ne'ebé aplika tiha ona iha kondenasaun anteriór sira.



Artigu 54

Abitualidade kriminál



1. Kuandu ajente pratika krime dolozu ne'ebé, konkretamente, foo-fatin ba pena prizaun efetiva aas-liu tinan 1 iha sirkuns-tánsia sira-ne'ebé tuirmai ne'e kumulativamente:



a) Ajente pratika uluk tiha ona krime dolozu tolu ka liu-tán ne'ebé foo fatin ba pena prizaun efetiva;



b) Hosi krime sira-ne'e ida-idak too krime ida tuirmai seidauk liu tinan tolu;



c) Avaliasaun ba faktu sira no ba ajente nia personalidade hamutuk hatudu katak ajente iha tendénsia atu halo krime;sei aplika pena konaba krime kometidu ho nia limite mínimu no másimu sa’e tiha datoluk ida.



2. Dispozisaun ida-ne'e prevalese hasoru punisaun tanba reinsidénsia nia regra rasik.



Artigu 55

Sirkunstánsia atenuante jerál



1. Sei konsidera sirkunstánsia atenuante jerál ba ajente nia responsabilidade sirkunstánsia sira-ne'ebé mosu molok ajente halo krime, mosu hamutuk ho krime ka liu tiha krime maka mosu no favorese ajente.



2. Bele sai hanesan sirkunstánsia atenuante jerál, hamutuk ho seluk tan, sirkunstánsia sira tuirmai ne'e:



a) Kauza ba exkluzaun sira-ne'ebé hakerek hela iha kapítulu anteriór kuandu rekizitu sira previstu ba kauza ba exklu-zaun atu prodúz efeitu balu laiha;



b) Ajente pratika faktu tanba faktu ruma hamosu emosaun violenta, obsesaun ka estadu pasionál ho natureza hanesan ho sira-ne'e ka reaje kedas hasoru provoka-saun;



c) Ajente aprezenta-án rasik ba autoridade molok nia hatene katak iha prosedimentu kriminál hasoru nia;



d) Ajente konfesa rasik krime ne'ebé nia halo ka foo kontribuisaun desiziva atu atu hatene sirkunstánsia ne'ebé haleu aksaun kriminoza ne'e;



e) Iha aktu ne'ebé hatudu katak ajente arrepende duni;



f) Ajente nia dolu ka neglijénsia kamán hela;



g) Vítima ho ajente di’ak-malu fali ona.



Artigu 56

Sirkunstánsia ba atenuasaun extraordinária



1. Hamutuk ho kazu sira-ne'ebé lei prevee expresamente, pena previstu iha tipu legál sei atenua extraordinariamente kuan-du iha sirkunstánsia sira-ne'ebé mosu molok ajente halo krime, mosu hamutuk ho krime ka liu tiha krime maka mosu no, hamutuk ka mesak de’it,hamenus asentuadamente konduta nia ilisitude, ajente nia kulpa ka pena nia nesesi-dade.



2. Ba númeru anteriór nia efeitu, sei konsidera, hamutuk ho seluk tan, sirkunstánsia sira tuirmai ne'e:



a) Ajente aktua tanba ameasa grave ka tanba hetan influénsia hosi ema ne'ebé nia depende ka nia tenke obedese ba;



b) Ajente atua tanba motivu onrozu, tanba vítima rasik maka husu ka tenta nia ka tanba provokasaun injusta ka ofensa ne'ebé nia la merese;



c) Ajente hadia prejuizu ne'ebé nia hamosu ka hatún prejuizu ne'e nia efeitu, iha momentu naran ida maibé molok julgamentu hahú;



d) Krime ne'e akontese tiha kleur ona no ajente iha komportamentu di’ak nafatin;



e) Ajente iha imputabilidade diminuida sensivelmente.



Artigu 57

Atenuasaun extraordinária nia grau



1. Kuandu iha atenuasaun extraordináriu ba pena, sei aplika ba pena aplikavel nia limite regra sira-ne'e:



a) Pena prizaun nia limite másimu sei tun datoluk ida;



b) Pena prizaun nia limite mínimu sei tun dalimak ida kuandu hanesan ka aas-liu tinan 3 no tun ba mínimu legál kuandu badak liu tinan 3;



c) Pena multa nia limite másimu sei tun datoluk ida no nia limite mínimu sei tun ba mínimu legál;



d) Kuandu pena prizaun nia limite másimu la aas-liu tinan 3, bele tau pena multa iha pena prizaun nia fatin, iha limite jerál nia laran.2. Pena konkreta ne'ebé sai hosi atenuasaun extraordinária bele hetan substituisaun, hamutuk ho suspensaun, tuir regra jerál.



Artigu 58

Sirkunstánsia nia konkursu



1. Kuandu sirkunstánsia ruma ne'ebé modifika tipu legál nia moldura abstrata mosu sei aplika atenuasaun extraordinária nia rejime ne'ebé hakerek hela iha artigu anteriór.



2. Kuandu sirkunstánsia ne'ebé modifika tipu legál nia moldura abstrata rua ka liu-tan mosu hamutuk, ida de’it maka sei konsidera nu’udar artigu anteriór nia dispozisaun, sira seluk sei konsidera hanesan sirkunstánsia atenuante jerál hodi determina pena nia medida.



TÍTULU IV

KRIME NIA KONSEKUÉNSIA JURÍDIKA



KAPÍTULU I

DISPOZISAUN JERÁL



Artigu 59

Pena no medida ba seguransa



1. Labele aplika pena morte ka pena ne'ebé hasai liberdade ka medida ba seguransa ho karater perpétuu ka durasaun ilimitada ka indefinida.



2. Tanba faktu ida-de’it labele aplika hamutuk pena ho medida ba seguransa ne'ebé hasai liberdade.



Artigu 60

Pena no medida ba seguransa nia limite



1. Pena konkreta labele todan liu kulpa nia todan.



2. Medida ba seguransa bazeia iha ajente ne'ebé pratika faktu previstu hanesan krime nia perigozidade, dura too haree katak perigozidade kriminál ne'ebé foo-fatin ba medida ne'e hotu ona no nia tempu labele naruk liu pena aplikavel ba krime referidu nia limite másimu.



Artigu 61

Pena no medida ba seguransa nia finalidade



Pena ho medida ba seguransa sei aplika atu proteje bem jurídiku esensiál ba vida iha sosiedade no atu hetan ajente nia reinte-grasaun iha sosiedade.



Artigu 62

Hili pena no medida ba seguransa



1. Kuandu bele aplika ba krime ida pena ne'ebé hasai liberdade ka pena ne'ebé la hasai liberdade, tribunál sei hili ida ikus ne'e kuandu pena ne'e di’ak-liu no too atu hetan pena nia finalidade.



2. Atu hili medida ba seguransa ida hodi aplika ba ajente ne'ebé nia perigozidade hatudu tiha ona iha prosesu tenke haree ajente ne'e nia personalidade oinsá no tratamentu ida-ne'ebé maka di’ak-liu ba situasaun ne'e.



Artigu 63

Pena no medida ba seguransa nia efeitu



Pena ka medida ba seguransa ida la halakon, hanesan efeitu nesesáriu, direitu sivíl, profisionál ka polítiku.



Artigu 64

Pena ka medida ne'ebé hasai liberdade nia ezekusaun



1. Ajente ne'ebé hetan kondenasaun ho pena prizaun efetiva ka sujeisaun ba medida internamentu bele hetan liberdade kondisionál ka liberdade atu prova.



2. Salvu dispozisaun seluk, tenke foo liberdade kondisionál ba kondenadu ne'ebé kumpre tiha ona pena nia da-neen lima.



3. Tenke iha kondenadu nia konsentimentu atu foo liberdade kondisionál ba nia, salvu iha situasaun prevista iha númeru anteriór.

4. Lei ketak maka sei estabelese presupostu no kondisaun atu foo liberdade kondisionál no mós dadur sira nia direitu no obrigasaun no presupostu no kondisaun atu ezekuta prizaun efetiva iha rejime abertu.



Artigu 65

Pena no medida ne'ebé hasai liberdade nia konkursu



1. Kuandu ajente ida hetan kondenasaun iha pena prizaun efetiva no sujeisaun ba medida internamentu, medida ida ne'e tenke ezekuta uluk no deskonta iha pena prizaun.



2. Medida internamentu tenke hotu karik, tribunál tau ajente iha liberdade kondisionál kuandu nia kumpre tiha ona tempu korrespondente ba pena nia sorin-balu no nia libertasaun mosu hanesan kompativel ho orden jurídika no paz sosiál nia defeza.



KAPÍTULU II

PENA PRIZAUN



Artigu 66

Pena prizaun nia durasaun



1. Pena prizaun tenke dura pelu menus loron 30 no labele liu tinan 25.



2. Iha kazu ne'ebé lei prevee espesialmente, pena prizaun bele dura too tinan 30.



3. Labele liu pena referidu iha númeru anteriór nia limite másimu.



Artigu 67

Prizaun nia substituisaun ho multa



1. Iha pena prizaun aplikada ne'ebé la aas-liu tinan 1 nia fatin bele tau multa durante tempu hanesan, too limite legál másimu, kuandu nesesidade atu prevene krime futuru la obriga prizaun nia kumprimentu no, tuir sirkunstánsia ne'ebé haleu kazu ne'e, tribunál haree katak labele suspende ezekusaun.



2. Kuandu kondenadu la selu multa substitutiva ka nia prestasaun ruma, nia tenke kumpre kedas pena prizaun ne'ebé fiksa tiha primeiru ne'e, maibé kondenadu bele selu multa ne'e hotu kedas ka hatudu bem atu garante pagamentu ne'e hodi hapara kumprimentu ne'e, deskonta tiha pres-tasaun ne'ebé selu tiha ona.



3. Tribunál tenke fundamenta nia desizaun ne'ebé la halo substituisaun kuandu pena aplikada foo-fatin ba substitui-saun ne'e.



Artigu 68

Suspensaun ba prizaun nia ezekusaun



1. Tribunál bele suspende pena prizaun aplikada ne'ebé la aas-liu tinan 3 nia ezekusaun, durante tinan 1 too tinan 5, hahú iha desizaun nia tránzitu iha julgadu.



2. Tenke hatama iha desizaun suspensaun nia fundamentu, nomeadamente, ajente nia personalidade, sirkunstánsia ne'ebé haleu krime nia prátika, nia komportamentu anteriór, kondisaun konaba nia moris no, liuliu, previzibilidade konaba nia komportamentu futuru.



3. Tribunál tenke fundamenta nia desizaun ne'ebé la suspende ezekusaun kuandu pena aplikada foo-fatin ba suspensaun ne'e.



Artigu 69

Prizaun nia suspensaun ho devér



1. Atu suspende pena prizaun nia ezekusaun tribunál, hanesan kondisaun, bele haruka kondenadu kumpre devér ruma, la umillante, hodi hadia krime nia mal.



2. Bele sai hanesan kondisaun ba suspensaun devér sira tuir-mai ne'e:



a) Kondenadu repara ka foo garantia atu repara prejuizu ne'ebé krime hamosu, iha prazu determinadu;



b) Kondenadu aprezenta deskulpa ba ofendidu iha públiku;



c) Kondenadu halo tarefa ruma relasionadu ho krime pratikadu;



d) Kondenadu entrega osan ba Estadu ka instituisaun ba benefisénsia ho signifikadu ba kondenadu nia reinser-saun.



3. Labele aplika ba kondenadu obrigasaun ne'ebé haruka nia halo buat ne'ebé razoavelmente labele husu ba nia atu halo.



4. Too prazu ba suspensaun hotu bele muda obrigasaun ne'ebé aplika hela ba kondenadu kuandu sirkunstánsia relevante superveniente ruma mosu ka liu tiha maka tribunál foin hatene sirkunstánsia relevante ruma.



5. Artigu anteriór, n. 2, nia dispozisaun aplika mós iha ne'e.



Artigu 70

Regra ba konduta



1. Tribunál bele haruka kondenadu kumpre, iha tempu suspensaun nia laran, regra ba konduta ne'ebé fasilita nia integrasaun iha sosiedade, nomeadamente:



a) Labele ezerse profisaun ruma;



b) Labele frekuenta meiu ambiente ka fatin ruma;



c) Labele hela iha fatin ka rejiaun ruma;



d) Labele la’o hamutuk ho ema ruma, husik ema ruma hela iha nia uma ka simu ema ruma;



e) Labele frekuenta asosiasaun ruma ka partisipa iha reuniaun ruma;



f) Labele hela ho objetu ne'ebé bele fasilita nia halo krime;



g) Aprezenta-án ba tribunál, reinsersaun sosiál nia tékniku ka entidade la polisiál periodikamente.



2. Hetan tiha kondenadu nia konsentimentu, tribunál bele mós haruka nia ba halo tratamentu médiku ka kura iha instituisaun adekuada.



3. Artigu anteriór, n. 3 too 5, nia dispozisaun aplika mós iha ne'e.



Artigu 71

Suspensaun ba prizaun ho akompañamentu



1. Kuandu prizaun nia suspensaun simples ka kondisionada la too atu garante delinkuente nia rekuperasaun no hasees nia hosi aktividade kriminoza, tribunál bele aplika sus-pensaun hamutuk ho servisu ba reinsersaun sosiál nia akompañamentu ba kondenadu durante tempu ba sus-pensaun ne'e, hetan tiha kondenadu nia akordu, kuandu bele.



2. Servisu ba reinsersaun sosiál hamutuk ho Ministériu Públiku no juíz ne'ebé foo kondenasaun maka, rona tiha kondenadu, elabora planu ba reinsersaun sosiál, ne'ebé, hetan tiha apro-vasaun hosi tribunál, sei kumpre ho funsionáriu ka servisu ba reinsersaun nia asisténsia.



3. Tenke hatama iha planu ba readaptasaun obrigasaun hotu-hotu ne'ebé aplika ba kondenadu; tribunál bele haruka kondenadu halotuir obrigasaun no regra ba konduta sira-ne'ebé hakerek hela iha artigu 69 no 70 ka obrigasaun seluk ne'ebé interesa ba planu ba readaptasaun, nomeadamente:



a) Hetan tratamentu ka internamentu iha estabelesimentu adekuadu, kuandu sirkunstánsia ezije;



b) Halotuir majistradu responsavel ba ezekusaun ka ték-niku ba reinsersaun sosiál nia konvokatória;



c) Simu tékniku ba reinsersaun sosiál nia vizita no foo informasaun ba tékniku ne'e konaba nia meiu atu moris;



d) Foo-hatene ba tékniku ba reinsersaun sosiál konaba alterasaun ba nia rezidénsia ka empregu, no mós konaba auzénsia hosi nia rezidénsia kuandu naruk liu loron 8;

e) Hetan uluk majistradu responsavel ba ezekusaun nia autorizasaun molok sai ba estranjeiru.



4. Artigu 68, n. 2, nia dispozisaun aplika mós iha ne'e.



Artigu 72

Modifikasaun iha rejime ba suspensaun



Kuandu iha tempu ne'ebé pena prizaun nia ezekusaun sus-pende hela kondenadu la kumpre obrigasaun ne'ebé aplika hela ba nia ka hetan julgamentu no kondenasaun tanba krime seluk, tribunál, haree ba sirkunstánsia sira iha ne'ebá, bele altera rejime ne'ebé fiksa tiha ona ba suspensaun ba pena prizaun nia ezekusaun, modifika obrigasaun ka foo adverténsia solene ba kondenadu, nu’udar kazu ida-idak nia sirkunstánsia.



Artigu 73

Revogasaun ba suspensaun



1. Kuandu iha tempu ne'ebé pena prizaun nia ezekusaun suspende hela kondenadu hetan julgamentu no kondena-saun tanba krime seluk ka reinside dolozamente iha inkumprimentu ba regra ka obrigasaun ne'ebé aplika hela ba nia, no haree katak labele halo modifikasaun ba suspen-saun nia rejime ka modifikasaun ne'e la too, tribunál revoga tiha suspensaun.



2. Suspensaun ba pena prizaun nia ezekusaun tenke revoga duni kuandu, iha períodu respetivu nia laran, kondenadu halo krime dolozu tanba ne'ebé nia hetan kondenasaun ho prizaun efetiva.



3. Suspensaun nia revogasaun la foo direitu ba kondenadu atu simu fila-fali prestasaun ne'ebé nia halo tiha ona durante suspensaun no tanba suspensaun.



Artigu 74

Pena prizaun nia extinsaun



Kuandu suspensaun ba pena prizaun nia ezekusaun la hetan revogasaun, liu tiha prazu respetivu, pena ne'e no nia efeitu sei hetan extinsaun



KAPÍTULU III

PENA MULTA



Artigu 75

Pena multa nia durasaun



1. Pena multa sei fiksa ho nia mínimu iha loron 10 no nia másimu iha loron 360, salvu dispozisaun seluk.



2. Multa loron ida korresponde ba kuantia ida, ne'ebé tribunál fiksa tuir kondenadu nia situasaun ekonómika no finanseira no nia enkargu pesoál, iha dolar amerikanu sorin ida too dolar amerikanu 200 nia laran.



3. Kuandu sirkunstánsia ne'ebé haleu kazu justifika, tribunál bele autoriza selu multa iha prazu tinan 1 nia laran, ka husik selu ho prestasaun, maibé prestasaun ida ikus tenke selu iha tinan 2 nia laran hahú iha loron ne'ebé kondenasaun tranzita iha julgadu.



Artigu 76

Prizaun alternativa ba pena multa



Desizaun ne'ebé aplika pena multa diretamente sei fiksa mós prizaun alternativa, durante tempu ne'ebé korresponde ba multa ne'e, tun tiha ba datoluk rua.



Artigu 77

Pena multa nia redusaun ka izensaun



1. Kuandu kondenadu iha pena multa la kumpre pena ne'e tanba sirkunstánsia ne'ebé liu tiha kondenasaun maka mosu no imposibilita ka difikulta multa nia kumprimentu, maibé la imputavel ba nia, tribunál bele dekreta redusaun ka izensaun ba pena ne'e.



2. Númeru anteriór nia dispozisaun aplika mós ba pena multa ne'ebé substitui prizaun.



KAPÍTULU IV

PENA TRABALLU BA KOMUNIDADE



Artigu 78

Traballu ba komunidade



1. Pena traballu ba komunidade maka ida ne'ebé kondenadu tenke halo servisu saugati ba organizmu públiku ka entidade seluk ne'ebé tribunál konsidera katak iha interese públiku, naran katak hetan tiha kondenadu nia konsentimentu.



2. Tribunál maka fiksa tempu ba kondenadu atu halo servisu ne'e no, ba ida ne'e, sei troka prizaun fiksadu iha sentensa nia loron ida ho servisu durante oras ida, maibé labele liu oras 240.



3. Traballu ne'e bele halo iha oráriu ba servisu normál nia laran ka lae, kontinuamente ka lae, maibé iha loron ida-idak labele naruk liu tempu ne'ebé estabelese hela iha rejime ba oras extraordinárias no labele prejudika kondenadu ka kondena-du nia família nia sobrevivénsia.



4. Inkumprimentu injustifikadu atu halo traballu ba komunidade foo-fatin atu kumpre pena ida-ne'ebé aplika uluk ne'e, des-konta tiha loron sira iha ne'ebé halo tiha ona traballu ne'e, tuir n. 2 nia dispozisaun.



Artigu 79

Rekizitu



1. Tribunál bele aplika pena traballu ba komunidade iha pena prizaun ne'ebé la naruk liu tinan 1 ka pena multa nia fatin kuandu haree katak ho meiu ne'e bele realiza adekuada-mente no sufisientemente punisaun nia finalidade no, konaba prizaun, razaun konaba prevensaun kriminál hatudu katak di’ak-liu lalika suspende ezekusaun ka substitui ho multa.



2. Tenke iha kondenadu nia konsentimentu atu aplika traballu ba komunidade, ne'ebé, konaba multa substitutiva, bele dekreta iha sentensa ka iha despaxu posteriór, naran katak kondenadu aprezenta rekerimentu molok iha orden ba peñora iha prosesu ezekusaun tanba la selu multa.

3. Artigu 67, n. 3, nia dispozisaun sei aplika iha ne'e.



Artigu 80

Pena nia suspensaun, redusaun ka izensaun



Kuandu kondenadu la kumpre traballu, tanba sirkunstánsia ne'ebé liu tiha nia aplikasaun maka mosu no imposibilita ka difikulta kumprimentu ne'e no labele imputa ba nia, sei aplika rejime previstu iha artigu 77.



Artigu 81

Lejislasaun komplementár



Diploma espesiál maka sei regula kondisaun sira-seluk atu aplika pena traballu ba komunidade no servisu atu ezekuta traballu nia funsionamentu.



KAPÍTULU V

PENA ADMOESTASAUN



Artigu 82

Admoestasaun



Kuandu konsidera ajente kulpadu tanba halo krime ne'ebé foo-fatin ba pena prizaun abstrata la aas-liu tinan 3 ka multa, tribunál bele foo de’it admoestasaun ba nia, kuandu, kumulativamente:



a) Konduta kriminoza nia prejuizu hadia tiha ona;



b) Ajente delinkuente primáriu ida;



c) Admoestasaun too atu halo prevensaun kriminál no atu rekupera delinkuente.



Artigu 83

Pena admoestasaun nia ezekusaun



Tribunál maka halo admoestasaun, ho repreensaun orál solene no adekuada ba kondenadu, iha audiénsia públika, kuandu desizaun ne'ebé aplika pena ne'e tranzita tiha ona iha julgadu.



KAPÍTULU VI

PENA ASESÓRIA



Artigu 84

Prinsípiu jerál



1. Lei bele estabelese ba krime ruma proibisaun atu ezerse direitu ka profisaun ruma.



2. Pena asesória ida sei kumula ho pena asesória sira seluk, tenke aplika hamutuk ho pena prinsipál no nia durasaun tenke fiksa tuir kulpa nia todan.



Artigu 85

Suspensaun temporária atu ezerse funsaun públika



1. Kuandu kondena ema ne'ebé ezerse kargu públiku ho prizaun efetiva tribunál tenke dekreta suspensaun ba funsaun ne'e nia ezersísiu iha períodu ne'ebé nia kumpre pena, kuandu kondenadu la hetan demisaun dixiplinár



2. Sei aplika ba kondenadu, iha períodu suspensaun nia laran, efeitu sira-ne'ebé, tuir lei respetiva, akompaña sansaun dixiplinár suspensaun atu ezerse funsaun.



3. Númeru anteriór sira nia dispozisaun sei aplika ba profisaun ka aktividade sira-ne'ebé sei presiza títulu públiku, autoriza-saun ka omologasaun hosi autoridade públika atu ezerse.



Artigu 86

Proibisaun atu ezerse funsaun



1. Kargu públiku nia titulár, funsionáriu públiku ka Administrasaun nia ajente ne'ebé, kuandu ezerse daudaun aktividade ne'ebé nia hetan eleisaun ka nomeasaun atu kaer, hetan kondenasaun ho pena prizaun aas-liu tinan 3 bele hetan proibisaun atu ezerse funsaun sira-ne'ebá, iha tinan 2 too tinan 5 nia laran, kuandu sirkunstánsia sira tuirmai ne'e mosu:



a) Ajente pratika faktu ne'e ho abuzu flagrante no grave ba nia funsaun ka ho violasaun manifesta no grave ba devér ne'ebé nia tenke kumpre iha funsaun ne'e;



b) Ajente hatudu indignidade ka inkapasidade manifesta atu ezerse kargu ne'e;



c) Faktu nia natureza halakon konfiansa ne'ebé tenke iha hodi ezerse funsaun ne'e.



2. Númeru anteriór nia dispozisaun aplika mós ba profisaun ka aktividade sira-ne'ebé ema ida tenke iha títulu públiku, autorizasaun ka omologasaun hosi autoridade públika atu ezerse.



3. Tempu iha ne'ebé arguidu lakon hela nia liberdade tanba medida-koasaun, pena ka medida ba seguransa la konta hanesan períodu ba proibisaun.



4. La aplika pena asesória prevista iha artigu ida-ne'e kuandu, tanba faktu sira ne'e duni, aplika daudaun medida ba seguransa prevista iha artigu 100.



5. Kuandu aplika artigu ida-ne'e nia dispozisaun tenke foo-hatene tribunál nia kondenasaun ba autoridade públika ne'ebé funsionáriu ne'ebé depende ba.



Artigu 87

Expulsaun



1. Sidadaun estranjeiru ne'ebé hetan kondenasaun tanba pratika krime ne'ebé foo-fatin ba prizaun aas-liu tinan 3 no seidauk hela iha Timor-Leste tinan 15 bele hetan expulsaun hosi territóriu nasionál:

a) Durante períodu too tinan 2, kuandu nia hela iha ne'e liu ona tinan 10;



b) Durante períodu too tinan 5, kuandu nia hela iha ne'e liu ona tinan 5 maibé seidauk too tinan 10;



c) Durante períodu too tinan 10, kuandu nia seidauk hela iha ne'e tinan 5.



2. Expulsaun referida iha númeru anteriór sei aplika kuandu iha kazu konkretu presiza duni tanba seguransa interna, saúde públika ka hodi evita aktividade kriminoza atu kon-tinua.



3. Lalika haree ba pena prinsipál nia kumprimentu totál ka parsiál atu ezekuta pena expulsaun.



Artigu 88

Proibisaun ba kondusaun



1. Bele aplika inibisaun atu kaer veíkulu ho motór durante fulan 3 too tinan 2 ba ema ne'ebé hetan kondenasaun:



a) Tanba krime previstu iha artigu 207 too 209;



b) Tanba krime ne'ebé komete ho veíkulu motorizadu no ezekuta ho fasilidade duni tanba uza veíkulu motorizadu;



c) Tanba krime dezobediénsia tanba lakohi halo prova ne'ebé lei estabelese atu hatene ema ida kaer veíkulu motorizadu ho álkool, substánsia psikotrópika ka pro-dutu ho efeitu análogu nia efeitu perturbadór ba nia aptidaun fízika, mentál ka psikolójika karik.



2. Artigu 86, n. 3, nia dispozisaun sei aplika mós iha ne'e.



Artigu 89

Kasasaun ba lisensa atu rai arma



1. Kuandu iha kondenasaun tanba krime dolozu pratikadu ho arma, haree tuir sirkunstánsia no hahalok nia gravidade, tribunál bele dekreta kasasaun ba lisensa atu uza no hela ho arma, durante tinan 2 too tinan 8.



2. Artigu 86, n. 3, nia dispozisaun sei aplika mós iha ne'e.



KAPÍTULU VII

PENA NIA DETERMINASAUN



Artigu 90

Prinsípiu jerál



1. Kuandu lei fiksa pena ida, pena ne'e refere ba krime ne'e ho nia forma konsumadu.



2. Atu hetan pena abstrata nia moldura hosi ne'ebé sei determina pena konkreta:



a) Sei aplika ba krime konsumadu nia pena abstrata sirkunstánsia modifikativa reinsidénsia no abitualidade kriminál previstu iha artigu 53 no 54, respetivamente;



b) Halotuir tiha alínea anteriór nia dispozisaun ka hahú hosi krime konsumadu nia pena abstrata, kuandu iha sirkunstánsia modifikativa, sei konsidera situasaun ne'ebé foo-fatin ba atenuasaun extraordinária, kuandu iha.

Artigu 91

Pena nia determinasaun konkreta



1. Hetan tiha pena nia moldura abstrata tuir artigu anteriór, tribunál avalia sirkunstánsia hotu-hotu ne'ebé la tama iha tipu legál no la tama iha valorasaun nu’udar artigu anteriór nia dispozisaun maibé agrava ka diminui kondenadu nia responsabilidade.



2. Ho baze iha sirkunstánsia sira ikus ne'e nia valorasaun, tribunál fiksa pena nia medida ezata ne'ebé konsidera nesesária atu proteje bem jurídiku esensiál ba vida iha sosiedade no ba ajente nia reintegrasaun sosiál, iha mol-dura ne'ebé fiksa hela iha tipu nia limite laran ka iha limite ne'ebé sai hosi artigu anteriór nia dispozisaun nia laran.



3. Pena ne'ebé aplika ba kondenadu nia todan nunka bele liu kulpa nia todan.



Artigu 92

Kazu espesiál ba pena multa



Atu aplika pena multa sei aplika kapítulu ida ne'e nia dispozi-saun hodi determina tempu konaba multa nia durasaun, sem prejuizu ba artigu 75, n. 2, nia dispozisaun atu kalkula kuantia ne'ebé korresponde ba multa ba loron ida-idak.



KAPÍTULU VIII

MEDIDA BA SEGURANSA



SEKSAUN I

MEDIDA INTERNAMENTU



Artigu 93

Presupostu



Kuandu inimputavel tuir artigu 21 nia dispozisaun maka pratika faktu ida deskritu iha krime ida nia tipu legál, tribunál bele haruka hatama nia iha estabelesimentu adekuadu, kuandu, tanba nia anomalia psíkika no faktu pratikadu nia natureza no gravidade, iha baze atu ta’uk katak nia bele halo faktu típiku seluk korrespondente ba krime hasoru ema ka krime ba perigu komún.



Artigu 94

Durasaun



1. Kuandu faktu ne'ebé imputavel pratika foo-fatin ba prizaun too tinan 3, internamentu labele naruk liu tinan 1.



2. Kuandu imputavel pratika faktu ne'ebé korresponde ba krime hasoru ema ka krime ba perigu komún punivel ho pena prizaun tinan 5 ka liu tan, internamentu labele badak liu tinan 3, salvu kuandu haree katak libertasaun la prejudika orden públika no paz sosiál nia defeza.



3. Kuandu imputavel pratika krime punivel ho pena (prizaun) aas-liu tinan 8 no di’ak liu lalika liberta nia tanba selae nia bele pratika fali krime hanesan ida-ne'e, bele hanaruk internamentu ho períodu tinan 2 tan, susesivamente, too haree katak estadu perigozidade ne'ebé foo-fatin ba prolongamentu ne'e hotu ona.



4. Internamentu labele naruk liu pena aplikavel ba krime ne'e-bé arguidu halo nia limite másimu.



Artigu 95

Medida nia sesasaun



1. Medida internamentu hotu kuandu perigozidade kriminál ne'ebé foo-fatin ba medida ne'e hotu ka, perigozidade ne'e nafatin karik, kuandu too ona medida ne'e nia durasaun másima, salvu iha sirkunstánsia ne'ebé hakerek hela iha artigu anteriór, n. 3 no 4.



2. Tinan-tinan sei halo revizaun ba medida internamentu.



3. Kuandu iha invokasaun katak iha kauza justifikativa atu hotu internamentu, tribunál, iha momentu naran ida, sei apresia kestaun ne'e.



Artigu 96

Medida internamentu nia substituisaun



1. Bele tau liberdade ba prova ka, konaba estranjeiru karik, expulsaun hosi territóriu nasionál iha medida internamentu nia fatin.



2. Artigu 87 nia dispozisaun sei aplika ba expulsaun hosi territóriu nasionál.



Artigu 97

Liberdade ba prova



1. Kuandu iha revizaun referida iha artigu 95 haree katak iha razaun atu fiar katak bele hetan medida nia finalidade iha meiu abertu, tribunál tau internadu iha liberdade ba prova.



2. Liberdade ba prova nia períodu sei fiksa iha mínimu tinan 2 too másimu tinan 5 nia laran, maibé labele liu limite másimu fiksadu iha artigu 94, n. 4.



3. Desizaun konaba liberdade ba prova bele haruka internadu tuir regra ba konduta, nesesáriu atu prevene perigozidade, hanesan hakerek hela iha artigu 70, tuir tratamentu no rejime ba kura ambulatóriu apropriadu no aprezenta-án ba ezame no observasaun iha fatin ne'ebé hatudu hela ba nia.



4. Ajente ne'ebé ezekusaun ba nia internamentu suspende tiha sei tau iha servisu ba reinsersaun sosiál nia vijilánsia.



5. Kuandu laiha motivu atu revoga liberdade ba prova, tempu ba liberdade ba prova ne'e hotu tiha, sei deklara medida internamentu extinta.



6. Kuandu iha momentu ne'ebé períodu ba liberdade ba pro-va hotu prosesu ka insidente ne'ebé bele foo-fatin ba medida nia revogasaun la’o hela, prosesu ka insidente ne'e hotu tiha no la iha revogasaun maka bele deklara medida extinta.



Artigu 98

Liberdade ba prova nia revogasaun



1. Liberdade ba prova sei revoga tiha kuandu:



a) Imputavel nia komportamentu hatudu katak presiza ap-lika duni internamentu;

b) Inimputavel hetan kondenasaun iha pena ne'ebé hasai liberdade no la iha presupostu atu suspende pena ne'e nia ezekusaun, tuir artigu 68, n. 1.



2. Revogasaun foo-fatin ba reinternamentu,no iha ne'e sei aplika mós artigu 94 no 96 nia dispozisaun.



Artigu 99

Suspensaun ba internamentu nia ezekusaun



1. Tribunál bele haruka suspende internamentu kuandu, tuir razaun, bele hein katak ho suspensaun ne'e bele hetan me-dida ba seguransa nia finalidade no suspensaun ne'e kom-pativel ho orden públika no paz sosiál nia defeza.



2. Artigu 97, n. 3 no 4, sei aplika mós ba internamentu nia suspensaun.



3. Labele suspende internamentu nia ezekusaun kuandu ajente hetan kondenasaun iha pena ne'ebé hasai liberdade no laiha rekizitu hodi suspende pena ne'e nia ezekusaun nu’udar artigu 68, n. 1.



4. Internamentu nia durasaun no sesasaun sei determina tuir artigu 94 no 95, respetivamente.



5. Artigu 98 nia dispozisaun sei aplika mós ba desizaun ne'ebé suspende medida internamentu.



SEKSAUN II

MEDIDA BA SEGURANSA SELUK



Artigu 100

Medida interdisaun profisionál



1. Kuandu inimputavel tanba anomalia psíkika pratika aktu ruma previstu iha krime nia tipu legál relasionadu ho akti-vidade profisionál ne'ebé nia ezerse no iha reseiu katak, iha tempu ne'ebé nia ezerse okupasaun ne'e nia bele pratika faktu hanesan ho ida-ne'e, tribunál, haree ba sirkunstánsia ne'ebé haleu kazu ne'e no ba inimputavel nia personalidade, bele proibe nia ezerse aktividade ne'e iha tinan 1 too tinan 5 nia laran.



2. Períodu sei suspende durante tempu ne'ebé ajente laiha liberdade tanba medida koasaun prosesuál, pena ka medida ba seguransa.



Artigu 101

Proibisaun ba kondusaun no kasasaun ba lisensa atu uza no hela ho arma



1. Inimputavel ne'ebé pratika aktu ruma previstu iha artigu 88, n. 1, bele hetan inibisaun atu kaer veíkulu ho motór durante tinan 2 too tinan 6, kuandu nia personalidade hamosu reseiu katak nia bele pratika fali faktu hanesan ida-ne'e.



2. Kuandu aktu ne'ebé inimputavel pratika iha relasaun ho arma nia uzu, tribunál bele dekreta kasasaun ba lisensa atu uza no hela ho arma durante tinan 5 too tinan 10, kuandu nia personalidade hamosu reseiu katak nia bele pratika fali faktu hanesan ida-ne'e.

3. Artigu 86, n. 3, nia dispozisaun sei aplika mós iha ne'e.



KAPÍTULU IX

KRIME NIA KONSEKUÉNSIA SELUK



Artigu 102

Lakon krime nia objetu



1. Sei deklara lakon tiha ba Estadu objetu ne'ebé uza ka atu uza hodi pratika krime, ka mai hosi krime, kuandu, tuir nia natureza ka sirkunstánsia ne'ebé haleu kazu, hamosu perigu ba ema nia seguransa ka ba orden públika, ka bele uza fali atu pratika krime foun.



2. Vítima no terseiru sira-ne'ebé la foo kontribuisaun atu uza ka prodúz objetu sira-ne'e ka hasai vantajen hosi objetu sira-ne'ebé sira nia propriedade sei garante nafatin sira nia direitu.



3. Tribunál sei foo destinu ba objetu sira-ne'ebé deklara lakon tiha ona, kuandu lei la dehan buat ida, hanesan haruka halo destruisaun ba objetu sira-ne'e ka halo sira labele tama tan iha komérsiu.



4. Sei aplika nafatin n. 1 nia dispozisaun, maski ema ida la hetan pena tanba faktu ne'e.



Artigu 103

Lakon vantajen



1. Sei deklara lakon tiha ba Estadu koiza, direitu ka vantajen ne'ebé hetan, diretamente ka indiretamente, hosi krime nia prátika, sem prejuizu ba vítima ka terseiru ho boa-fé nia direitu.



2. Kuandu koiza, direitu ka vantajen sira-ne'e rasik labele tama iha Estadu nia liman, sei selu ba Estadu koiza, direitu ka vantajen sira-ne'e nia valór.



Artigu 104

Responsabilidade sivíl tanba krime



1. Tribunál ofisiozamente tenke apura no fiksa indemnizasaun tanba perda no danu ne'ebé mai hosi krime kuandu hatene tiha ona katak iha danu no danu ne'e nia valór hira, salvu kuandu lezadu deklara, tuir lei prosesuál penál, katak nia hakarak halo pedidu ketak.



2. Direitu sivíl nia norma maka regula indemnizasaun nia presupostu no kálkulu.



3. Responsavel ba indemnizasaun bele halo tranzasaun ko-naba indemnizasaun ne'e, maibé tenke foo-hatene tranzasaun ne'e ba tribunál, selae aktu ne'e laiha efikásia.



Artigu 105

Priviléjiu ba lezadu nia kréditu



Kréditu ne'ebé moris hosi lezadu nia direitu ba indemnizasaun tanba perda no danu ne'ebé mai hosi krime iha preferénsia hasoru kréditu sira seluk ne'ebé liu tiha faktu nia prátika maka mosu, inkluindu kustas no kuantia konaba multa.

TÍTULU V

DIREITU BA KEIXA



Artigu 106

Krime nia natureza



1. Konaba direitu atu halo keixa, krime bele iha natureza públika ka semi-públika.



2. Krime públiku maka sira-ne'ebé lalika iha keixa atu foo-fatin ba prosedimentu kriminál.



3. Krime semi-públiku maka sira-ne'ebé tenke iha keixa atu foo-fatin ba prosedimentu kriminál.



4. Titulár ida ezerse nia direitu ba keixa kuandu nia hatudu katak nia hakarak prosedimentu kriminál.



Artigu 107

Direitu ba keixa nia titulár



Kuandu tenke iha keixa atu hala’o prosedimentu kriminál, ema-ne'ebé lei prosesuál penál hatudu hanesan direitu ba keixa nia titulár maka iha lejitimidade atu aprezenta keixa ne'e.



Artigu 108

Prazu atu ezerse direitu



Direitu ba keixa tenke ezerse iha fulan 6 nia laran no prazu ne'e sura ketak ba direitu ne'e nia titulár ida-idak.



Artigu 109

Renúnsia no dezisténsia ba keixa



Direitu ba keixa nia renúnsia, dezisténsia ka la ezersísiu konaba krime nia kompartisipante ida aproveita ba kompartisipante sira seluk iha kazu ne'ebé sira-ne'e mós labele hetan perse-gisaun kriminál molok iha keixa.



TÍTULU VI

RESPONSABILIDADE KRIMINÁL NIA EXTINSAUN



KAPÍTULU I

PROSEDIMENTU KRIMINÁL NIA PRESKRISAUN



Artigu 110

Prazu ba preskrisaun



1. Prosedimentu kriminál extinge, tanba preskrisaun, kuandu, hahú iha momentu ne'ebé ajente pratika krime, liu tiha ona prazu sira tuirmai ne'e:



a) Tinan 20, kuandu konaba krime punivel ho pena prizaun ho limite másimu aas-liu tinan 12;



b) Tinan 15, kuandu konaba krime punivel ho pena prizaun ho limite másimu aas-liu tinan 7 maibé la too tinan 12;



c) Tinan 8, kuandu konaba krime punivel ho pena prizaun ho limite másimu aas-liu tinan 3 maibé la liu tinan 7;



d) Tinan 4, iha kazu sira seluk.

2. Kuandu lei estabelese alternativa ba krime ida, pena prizaun ka pena multa, ida uluk maka sei konsidera ba artigu ida-ne'e nia dispozisaun.



Artigu 111

Prazu nia kontajen



1. Prazu ba prosedimentu kriminál nia preskrisaun hahú iha momentu ne'ebé ajente konsuma faktu ka, ka konaba krime la konsumadu, krime kontinuadu ka krime abituál, iha loron ne'ebé nia pratika aktu ezekusaun ida ikus.



2. Iha krime permanente prazu ba preskrisaun hahú iha momen-tu ne'ebé konsumasaun hotu.



3. Konaba kumplisidade sei konsidera de’it autór nia faktu.



Artigu 112

Suspensaun ba preskrisaun



1. Prosedimentu kriminál nia preskrisaun suspende iha kazu ne'ebé lei prevee no mós iha tempu ne'ebé:



a) Tuir lei, prosedimentu kriminál labele hahú ka kontinua tanba autorizasaun legál ka sentensa ne'ebé tribunál la kriminál maka sei foo seidauk iha ka tanba kestaun prejudisiál nia devolusaun ba juizu la penál;

b) Delinkuente kumpre iha estranjeiru pena ka medida ba seguransa ne'ebé hasai liberdade;



c) Prosedimentu kriminál sei la’o daudaun, hahú iha momentu ne'ebé arguidu hetan notifikasaun konaba akuzasaun.



2. Prosedimentu halai fila-fali iha momentu ne'ebé kauza ba suspensaun hotu.



3. Kauza ba suspensaun labele naruk-liu prazu previstu iha artigu 110 nia sorin-balu, nu’udar situasaun ida-idak.



KAPÍTULU II

PENA NO MEDIDA BA SEGURANSA NIA PRESKRISAUN



Artigu 113

Prazu konaba pena nia preskrisaun



1. Pena sei preskreve iha prazu sira tuirmai ne'e:



a) Tinan 25 kuandu aas-liu prizaun tinan 12;



b) Tinan 20 kuandu aas-liu prizaun tinan 8 maibé la liu tinan 12;



c) Tinan 12 kuandu aas-liu prizaun tinan 4 maibé la liu tinan 8;



d) Tinan 8 kuandu la’ós pena prizaun sira-ne'ebé alínea anteriór sira prevee;



e) Tinan 4 kuandu pena ne'e pena multa.



2. Prazu konaba pena nia preskrisaun hahú iha momentu ne'ebé desizaun ne'ebé aplika pena ne'e hetan tránzitu iha julgadu.



Artigu 114

Pena asesória nia preskrisaun



Pena asesória nia preskrisaun tuir pena prinsipál nia rejime.



Artigu 115

Prazu ba medida ba seguransa nia preskrisaun



Medida ba seguransa sira preskreve iha prazu sira tuirmai ne'e:



a) Tinan 15 kuandu hasai liberdade;



b) Tinan 5 kuandu la hasai liberdade;



c) Tinan 2 kuandu konaba kasasaun ba lisensa atu uza no hela ho arma.



Artigu 116

Preskrisaun nia suspensaun



1. Pena no medida ba seguransa nia preskrisaun suspende iha kazu ne'ebé lei prevee no durante tempu ne'ebé:



a) Tuir lei, ezekusaun labele komesa ka kontinua;



b) Tuirfali kondenadu nia evazaun no iha tempu ne'ebé seidauk kaer fali nia;



c) Kondenadu kumpre hela pena ka medida ba seguransa ne'ebé hasai liberdade;

d) Dilasaun atu selu multa sei moris;



e) Kondenadu labele presta traballu ba komunidade temporariamente;



f) Ezekusaun la’o daudaun.



2. Preskrisaun halai fila iha loron ne'ebé kauza ba suspensaun hotu.



3. Artigu 112 nia dispozisaun aplika mós iha ne'e.



KAPÍTULU III

IMPRESKRITIBILIDADE



Artigu 117

Krime jenosídiu, hasoru paz no umanidade no konaba gerra



Prosedimentu kriminál no pena tanba krime jenosídiu, hasoru paz no umanidade no krime gerra la preskreve.



KAPÍTULU IV

KAUZA BA EXTINSAUN SELUK



Artigu 118

Kauza seluk



Responsabilidade kriminál extinge iha kazu ne'ebé lei prevee no tanba ajente mate, tanba amnistia no tanba indultu.

Artigu 119

Ajente nia mate



Ajente nia mate extinge prosedimentu kriminál no mós sansaun kriminál ne'ebé aplika tiha ona.



Artigu 120

Amnistia



Amnistia extinge prosedimentu kriminál no hapara ezekusaun ba sansaun ne'ebé seidauk kumpre totalmente ka parsialmente, no mós sansaun ne'e nia efeitu no pena asesória nu’udar sei bele.



Artigu 121

Amnistia no krime iha konkursu



Salvu dispozisaun seluk, amnistia aplika ba krime ida-idak ne'ebé tama iha konkursu.



Artigu 122

Indultu



Indultu extinge pena, totalmente ka parsialmente, ka tau pena seluk prevista iha lei no favoravel liu ba kondenadu iha pena ne'e nia fatin.



LIVRU II

PARTE ESPESIÁL



TÍTULU I

KRIME HASORU PAZ NO UMANIDADE



KAPITULU I

KRIME JENOSÍDIU NO HASORU UMANIDADE



Artigu 123

Jenosídiu



1. Ema ne'ebé, ho intensaun atu destrui, totalmente ka parsialmente, grupu nasionál, étniku, rasiál ka relijiozu, pratika:



a) Omisídiu ka ofensa ba integridade fízika ka psíkika gra-ve hasoru grupu ne'e;



b) Aktu ne'ebé, oin naran ida, la husik grupu ne'e nia elementu sira halo prokriasaun ka moris;



c) Violasaun, eskravidaun seksuál, prostituisaun forsada, esterilizasaun forsada ka violénsia seksuál seluk tan ho gravidade hanesan sira-ne'e;



d) Separasaun ho meiu violentu ba grupu ne'e nia elementu hosi grupu ne'e ba grupu seluk;



e) Aktu ne'ebé, ho violénsia, la husik grupu ne'e ba hela ka hela nafatin iha espasu jeográfiku ne'ebé, tuir tradi-saun ka istória, sei konsidera hanesan grupu ne'e nian;



f) Grupu ne'e nia sujeisaun ba kondisaun atu moris ka tratamentu kruél, degradante ka dezumanu, ne'ebé loron ruma bele provoka nia destruisaun totál ka parsiál;

g) Konfisku ka apreensaun jeneralizada ba bem sira-ne'ebé grupu ne'e nia elementu sira nia propriedade;



h) Proibisaun ba grupu ne'e nia elementu sira atu ezerse aktividade komersiál, industriál ka profisionál;



i) Difuzaun ba epidemia ne'ebé bele halo grupu ne'e nia elementu sira mate ka hetan ofensa ba sira nia inte-gridade fízika;



j) Proibisaun, omisaun ka impedimentu, ho meiu naran ida, ba grupu ne'e nia elementu sira atu hetan asisténsia umanitária adekuada atu kombate epidemia ka karénsia alimentár grave, sei hetan pena tinan 15 too tinan 30.



2. Ema ne'ebé, publikamente no diretamente, dada ema seluk ba pratika jenosídiu sei hetan pena tinan 5 too tinan 15.



Artigu 124

Krime hasoru umanidade



Ema ne'ebé, iha atake jeneralizadu ka sistemátiku hasoru populasaun sivíl ruma nia kontextu, pratika aktu ne'ebé foo-fatin ba:



a) Omisídiu ka ofensa ba integridade fízika ka psíkika grave;



b) Extermíniu, ne'ebé iha kuandu ema ruma hatama populasaun ida totalmente ka parsialmente iha kondisaun atu moris adversa, hanesan la husik populasaun ne'e hetan hahán ka aimoruk, ne'ebé bele halo ema ida ka barak mate;



c) Eskravidaun;



d) Deportasaun ka transferénsia forsada ba populasaun ida, ne'ebé iha kuandu ema ruma halo deslokasaun ilísita ba ema ida ka barak ba Estadu ka fatin seluk ho expulsaun ka aktu koersivu seluk;



e) Prizaun ka meiu grave seluk ne'ebé hasai ema nia liberdade, hasoru direitu internasionál nia norma ka prinsípiu;



f) Tortura, ne'ebé iha kuandu ema ruma halo buat ruma hodi hamosu dor ka sofrimentu fíziku ka psíkiku grave ba ema ne'ebé lakon tiha ona nia liberdade ka tama tiha ona iha ajente nia kontrolu;



g) Violasaun, eskravidaun seksuál, prostituisaun forsada, gravidéz forsada, esterilizasaun forsada ka violénsia seksuál seluk tan ho gravidade hanesan;



h) Persegisaun, ne'ebé iha kuandu iha privasaun atu goza direitu fundamentál, hasoru direitu internasionál, ba grupu ka koletividade ne'ebé bele identifika, tanba motivu polítiku, rasiál, nasionál, étniku, kulturál, relijiozu, seksu ka motivu seluk tan rekoñesidu universalmente hanesan inaseitavel ba direitu internasionál;



i) Dezaparesimentu forsadu ba ema, ne'ebé iha kuandu iha detensaun, prizaun ka sekuestru ne'ebé Estadu ka organiza-saun polítika maka halo ka foo autorizasaun, apoiu ka konkordánsia atu halo, no, tuirfali, rekuza atu rekoñese katak privasaun ba liberdade ne'e iha ka atu foo informasaun konaba situasaun ne'e ka konaba ema sira-ne'e iha ne'ebé atu sira labele hetan lei nia protesaun durante tempu naruk;



j) Apartheit, ne'ebé iha kuandu ema ruma pratika aktu dezumanu iha rejime institusionalizadu ne'ebé grupu rasiál ida ezerse opresaun no domíniu sistemátiku hasoru grupu seluk ida ka barak nia kontextu, ho intensaun atu mantém rejime ne'e;



k) Aktu dezumanu seluk tan ho karater hanesan sira iha kotuk ne'e ho intensaun atu hamosu sofrimentu maka’as ka kanek todan ka afeta saúde mentál ka fízika, sei hetan pena prizaun tinan 15 too tinan 30.



KAPÍTULU II

KRIME GERRA



Artigu 125

Krime gerra hasoru ema



1. Ema ne'ebé, iha konflitu armadu ho karater internasionál ka konflitu armadu ho karater la internasionál nia kontextu, pratika hasoru ema ne'ebé direitu internasionál umanitáriu proteje:



a) Omisídiu;



b) Tortura ka tratamentu kruél, degradante ka dezumanu, inkluindu experiénsia biolójika;



c) Ofensa grave ba integridade fízika ka aktu ne'ebé hamosu sofrimentu maka’as;



d) Tomada ba refein;



e) Presaun hodi obriga serví iha forsa armada inimiga ka halo rekrutamentu ka alistamentu ba labarik ho tinan ki’ik liu 18 iha Estadu ida nia forsa armada, forsa militár ka paramilitár ka iha grupu armadu ne'ebé la’ós Estadu nia forsa arma, forsa militár ka paramilitár, ka utiliza sira hodi partisipa iha ostilidade;



f) Limitasaun grave, prolongada no injustifikada ba ema nia liberdade;



g) Deportasaun ka transferénsia ka privasaun ilegál ba liberdade;



h) Subtrasaun ka destruisaun injustifikada ba bem patrimoniál ho valór boot;



i) Kondenasaun no ezekusaun ba sentensa, kuandu seidauk iha julgamentu justu ka imparsiál;



j) Aktu ne'ebé ofende ema nia dignidade, liuliu ho tra-tamentu umillante no degradante;



k) Omisídiu ka ferimentu ba kombatente ne'ebé husik tiha ona nia arma ka ne'ebé, laiha ona meiu hodi defende-án, entrega-án tiha ona inkondisionalmente ka oin naran ida hasai-án tiha ona hosi kombate;

l) Aktu sira-ne'ebé artigu anteriór, alínea g), deskreve;



m) Sujeisaun ba ema ne'ebé iha tiha ona parte belijerante ida nia liman atu hetan mutilasaun fízika ka experiénsia médika ka sientífika tipu naran ida, ne'ebé la’ós atu halo tratamentu médiku, dentáriu ka ospitalár no la’ós halo tanba sira nia interese, ne'ebé no halo ema mate ka hamosu perigu maka’as ba ema nia saude; sei hetan pena prizaun tinan 12 too 25.



2. Pena ne'e sei agrava dalimak ida iha nia limite mínimu no másimu kuandu ajente pratika aktu sira referidu iha númeru anteriór hasoru instituisaun umanitária ida nia membru.



3. Ema ne'ebé, iha konflitu armadu ho karater internasionál nia kontextu:



a) Transfere, diretamente ka indiretamente, hanesan poténsia okupante, nia populasaun sivíl rasik balu ba territóriu okupadu ka transfere territóriu okupadu nia populasaun, hotu ka balu de’it, iha territóriu ne'e nia laran ka sai hosi territóriu ne'e;



b) Obriga prizioneiru iha funu ka ema seluk ne'ebé simu daudaun protesaun serví iha poténsia inimiga nia forsa armada;



c) Funu hotu tiha, atraza prizioneiru iha funu sira nia repatriamentu, sem motivu justifikadu, sei hetan pena prizaun tinan 15 too 30.



Artigu 126

Krime gerra ho métodu proibidu



Ema ne'ebé, iha konflitu armadu ho karater internasionál ka iha konflitu armadu ho karater la internasionál nia kontextu:



a) Ataka populasaun sivíl em jerál ka sivíl sira-ne'ebé la partisipa diretamente iha ostilidade;



b) Ataka bem sivíl ne'ebé la’ós objetivu militár;



c) Ataka, ho meiu naran ida, aglomeradu populasionál, abita-saun ka edifísiu ne'ebé la defende hela no la’ós objetivu militár;



d) Halo atake indiskriminadu ne'ebé atinje populasaun sivíl ka bem ho karater sivíl, kuandu hatene katak atake ne'e halo lakon ema nia vida, hamosu kanek ba ema sivíl ka pre-juizu ba bem ho karater sivíl, ne'ebé exesivu;



e) Aproveita ema sivíl ka ema protejidu seluk nia prezensa hodi evita pontu, zona ka forsa militár ruma atu sai operasaun militár nia alvu;



f) Provoka deliberadamente inanisaun ba populasaun sivíl hanesan métodu atu halo funu, ba ida ne'e hasai tiha hosi sira bem ne'ebé sira presiza atu moris;



g) Deklara ka ameasa, ho nia kualidade hanesan ofisiál, katak sei la foo abrigu;



h) Oho ka halo-kanek ho traisaun kombatente inimigu sira;

i) Halo atake ida, maski bele hatene katak atake ne'e hamosu prejuizu boot, duradouru no grave ba meiu ambiente no, tanba ne'e, bele haree kedas katak atake ne'e exesivu kuan-du kompara ho vantajen militár globál konkreta no direta previstu;



j) Komete perfídia, entendidu hanesan aktu oho, halo-kanek ka kaptura, iha ne'ebé, ho intensaun atu lohi, uza adversáriu nia boa-fé hodi halo nia fiar katak nia iha direitu atu simu ka iha obrigasaun atu asegura protesaun ne'ebé direitu internasionál umanitáriu nia regra prevee; sei hetan pena prizaun tinan 15 too tinan 30.



Artigu 127

Krime gerra ho meiu ba funu proibidu



1. Ema ne'ebé, iha konflitu armadu ho karater internasionál ka iha konflitu armadu ho karater la internasionál nia kontextu, uza arma, projetil, materiál no métodu ba kombate ne'ebé, tuir nia natureza, hamosu kanek inutil ka sofrimentu desnesesáriu ka hamosu efeitu indiskriminadu, hasoru direitu internasionál aplikavel ba konflitu armadu, sei hetan pena prizaun tinan 12 too 25.



2. Númeru anteriór abranje, nomeadamente, meiu sira tuirmai ne'e nia utilizasaun:



a) Venenu ka arma envenenada;



b) Aas asfiksiante, tóksiku ka similár, ka líkidu, materiál ka dispozitivu análogu naran ida;



c) Kilat-musan ne'ebé expande ka axata fasilmente iha ema nia isin laran, hanesan kilat-musan ne'ebé iha revesti-mentu toos ne'ebé la taka totalmente nia laran ka iha insizaun;



d) Mina antipesoál;



e) Arma kímika;



f) Arma ne'ebé iha hanesan efeitu prinsipál halo-kanek ho estillasu ne'ebé labele lokaliza iha ema nia isin ho raiu X;



g) Arma insendiária;



h) Arma laser ne'ebé halo matan-delek.



3. Arma, instrumentu no produtu sira referidu iha númeru anteriór maka sira-ne'ebé direitu internasionál konsidera hanesan ne'e.



Artigu 128

Krime gerra hasoru bem protejidu ho insígnia ka emblema distintivu



Ema ne'ebé, iha konflitu armadu ho karater internasionál ka iha konflitu armadu ho karater la internasionál nia kontextu, ataka:



a) Pesoál, instalasaun, materiál, unidade ka veíkulu ne'ebé partisipa iha misaun atu mantém paz ka foo asisténsia umanitária, nu’udar Nasoens Unidas nia Karta, kuandu sira iha direitu ba protesaun ne'ebé direitu internasionál foo ba ema ka bem sivíl sira;



b) Edifísiu, instalasaun, materiál, unidade ka veíkulu, ne'ebé asinala hela ho Konvensaun iha Jenebra nia emblema distintivu ka pesoál abilitadu atu uza emblema sira-ne'e, sei hetan pena prizaun tinan 10 too tinan 20.



Artigu 129

Krime gerra hasoru propriedade



Ema ne'ebé, iha konflitu armadu ho karater internasionál ka iha konflitu armadu ho karater la internasionál nia kontextu:



a) Subtrai, destrui ka danifika bem patrimoniál iha eskala larga ka ho valór boot, sem nesesidade militár ka ho forma ilegál ka arbitrária;



b) Ataka, destrui ka danifika edifísiu ne'ebé atu uza ba kulta relijiozu, ba edukasaun, ba arte, ba siénsia ka ba benefi-sénsia, monumentu kulturál ka istóriku, sítiu arkeolójiku, ospitál no fatin iha ne'ebé tau hamutuk ema moras no kanek, kuandu la’ós objetivu militár;



c) Sakeia sidade ka lokalidade ruma, maski hetan ho asaltu, sei hetan pena prizaun tinan 5 too tinan 15.



Artigu 130

Krime gerra hasoru direitu seluk



Ema ne'ebé, iha konflitu armadu ho karater internasionál ka iha konflitu armadu ho karater la internasionál nia kontextu, deklara abolidu, suspensu ka la admisivel iha tribunál parte inimiga nia nasionál sira nia direitu ka prosedimentu sei hetan pena prizaun tinan 5 too tinan 15.



KAPÍTULU III

HASORU PAZ NO LIBERDADE



Artigu 131

Organizasaun terrorista



1. Sei konsidera grupu, organizasaun ka asosiasaun terrorista ema na’in rua ka liu tan ne'ebé, atu realiza finalidade polítika, ideolójika, filozófika ka konfesionál, aktua konsertadamente, ho intensaun atu prejudika integridade ka independénsia nasionál, impede, altera ka subverte instituisaun nasionál ka internasionál sira nia funsionamentu, halo-ta’uk ka obriga autoridade públika, organizasaun internasionál ka ema ruma, grupu ruma ka populasaun em jerál halo buat ruma, la halo buat ruma ka tolera buat ruma, selae sira sei halo krime grave ruma:



a) Hasoru ema nia vida, integridade fízika ka liberdade;



b) Hasoru transporte no komunikasaun, inkluindu komunikasaun telegráfika, telefónika, ho rádiu ka ho televizaun sira nia seguransa;



c) ne'ebé hamosu ho dolu perigu komún, ho inséndiu, explozaun, libertasaun ba substánsia radioativa ka ba gás tóksiku ka asfiksiante, inundasaun ka avalanxe, desmoronamentu ba konstrusaun, kontaminasaun ba alimentu no be ne'ebé ema atu hemu ka difuzaun ba moras, praga, planta ka animál nosivu;

d) Iha ne'ebé sei uza enerjia nukleár, arma de fogu, subs-tánsia ka enjeñu explozivu, meiu insendiáriu ho natureza naran ida, enkomenda ka karta armadillada;



e) Aktu ne'ebé destrui ka impede meiu ka via ba komunika-saun, servisu públiku sira nia instalasaun ka instalasaun internasionál ka instalasaun atu halo abastesimentu no satisfasaun ba populasaun nia nesesidade vitál, ka dezvia sira hosi sira nia fim normál;



f) Arma biolójika ka kímika nia investigasaun no dezenvolvimentu.



2. Ema ne'ebé promove ka funda grupu, organizasaun ka asosiasaun terrorista, tama iha, partisipa ka apoia grupu, organizasaun ka asosiasaun ne'e sei hetan pena prizaun tinan 12 too tinan 25.



3. Ema ne'ebé xefia ka dirije grupu, organizasaun ka asosia-saun terrorista sei hetan pena prizaun tinan 15 too tinan 30.



4. Kuandu grupu, organizasaun ka asosiasaun terrorista ka ema sira referidu iha númeru 2 no 3 iha meiu sira-ne'ebé n. 1, alínea d), hatudu, pena ne'e nia limite mínimu no másimu sei agrava ho datoluk ida.



5. Aktu preparatóriu atu konstitui grupu, organizasaun ka asosiasaun terrorista sei foo-fatin ba pena ho nia limite mínimu no másimu tun tiha ba sorin balu.



6. Pena referida sira-ne'e bele hetan atenuasaun extraordinária ka la foo-fatin ba punisaun kuandu ajente husik tiha nia aktividade voluntariamente, impede ka hakás-án duni atu impede perigu ne'ebé aktividade ne'e hamosu ka grupu, organizasaun ka asosiasaun terrorista ne'e atu kontinua ka foo-hatene ba autoridade katak grupu, organizasaun ka asosiasaun iha, hodi foo-fatin ba autoridade ne'e atu bele evita sira pratika krime.



Artigu 132

Terrorizmu



1. Ema ne'ebé pratika krime sira prevista iha artigu anteriór, n. 1, alínea a) too c) no e), ka krime naran ida ho meiu sira referidu iha númeru ida-ne'e nia alínea d) ka f), ho intensaun referida iha ne'ebá, sei hetan pena prizaun tinan 12 too 25 ka pena korrespondente ba krime pratikadu ho nia limite mínimu no másimu agravada ho datoluk ida, kuandu pena ne'e hanesan ka todan liu.



2. Pena ne'e bele hetan atenuasaun espesiál ka la foo-fatin ba punisaun kuandu ajente husik tiha nia aktividade voluntariamente, hadook tiha ka hatún konsideravelmente perigu ne'ebé aktividade ne'e hamosu, impede rezultadu ne'ebé lei hakarak evita atu mosu ka ajuda konkretamente hetan prova desiziva atu identifika ka kaptura responsavel seluk.



Artigu 133

Finansiamentu ba terrorizmu



Ema ne'ebé, ho meiu naran ida, diretamente ka indiretamente no intensionalmente, fornese, rekolle ka detein fundu ka bem naran ida no mós produtu ka direitu ne'ebé bele transforma ba fundu, buka atu hetan bem, fundu, produtu ka direitu sira-ne'e, ho intensaun atu uza ka hatene katak bele uza, totalmente ka parsialmente, hodi planeia, prepara ka pratika aktu sira-ne'ebé artigu 131, n. 1, prevee ka pratika aktu sira-ne'e ho intensaun referida iha artigu 132, n. 1, sei hetan pena prizaun tinan 12 too tinan 25.



Artigu 134

Insitamentu ba gerra



1. Ema ne'ebé, ho meiu naran ida, publikamente no repetidamente, insita ódiu hasoru rasa, povu ka nasaun ruma, ho intensaun atu provoka funu ka atu impede konvi-vénsia pasífika entre rasa, povu ka nasaun diversu, sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 8.



2. Ema ne'ebé alisia ka rekruta sidadaun timór ka estranjeiru atu, ho servisu ne'ebé halo ba grupu ka poténsia estranjeira, halo funu hasoru Estadu ida ka hatún estadu seluk nia governu lejítimu ho meiu violentu sei hetan pena prizaun tinan 5 too tinan 15.



Artigu 135

Diskriminasaun rasiál ka relijioza



1. Ema ne'ebé funda, konstitui organizasaun ka dezenvolve propaganda organizada hodi insita ka enkoraja atu halo diskriminasaun, ódiu ka violénsia rasiál ka relijioza, no mós ema ne'ebé partisipa ka foo asisténsia, inkluindu finansia-mentu, ba organizasaun ka aktividade sira-ne'e sei hetan pena prizaun tinan 4 too tinan 12.



2. Ema ne'ebé, iha reuniaun públika, ho eskritu atu halo divulgasaun ka ho meiu ba komunikasaun sosiál naran ida, difunde ideia ho intensaun atu insita halo diskriminasaun rasiál ka relijioza ka atu enkoraja ka provoka aktu violentu hasoru ema ka grupu ruma tanba nia rasa, kor, orijen étnika ka relijiaun, sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 8.



KAPÍTULU IV

DISPOZISAUN KOMÚN



Artigu 136

Xefe militár ka superiór seluk nia responsabilidade



1. Xefe militár ka se maka aktua hanesan xefe militár ne'ebé, hatene tiha katak forsa ne'ebé tama iha nia komandu no kontrolu efetivu ka iha nia responsabilidade no kontrolu efetivu komete daudaun krime ruma previstu iha títulu ida ne'e, la adota medida nesesária no adekuada hodi prevene ka reprime prátika ne'e ka hodi foo-hatene kedas ba autori-dade kompetente sei hetan pena korrespondente ba krime ne'e ka ba krime ne'ebé sei halo duni.



2. Númeru anteriór nia dispozisaun sei aplika mós, ho adaptasaun nesesária, ba superiór konaba kontrolu ba subordinadu sira-ne'ebé tama iha nia autoridade no kontrolu efetivu.



Artigu 137

Definisaun



Ba títulu ida ne'e nia efeitu, sei konsidera:



a) “Konflitu armadu ho karater internasionál” ida ne'ebé:



i) Akontese entre estadu sira, maski laiha deklarasaun de gerra formál, maski Estadu sira-ne'e ida la rekoñese esta-du de gerra ne'e;



ii) Korresponde ba okupasaun totál ka parsiál iha Estadu ida nia territóriu, maski okupasaun ne'e la hasoru rezis-ténsia militár;



iii) Korresponde ba situasaun iha ne'ebé povu sira luta hasoru dominasaun koloniál, okupasaun estranjeira no rejime ne'ebé halo segregasaun, kuandu povu ezerse nia direitu ba autodeterminasaun konsagradu iha Nasoens Unidas nia Karta no iha deklarasaun konaba direitu internasionál nia prinsípiu konaba relasaun amigavel no kooperasaun entre Estadu sira;



b) “Konflitu armadu ho karater la internasionál” ida ne'ebé akontese iha Estadu ida nia territóriu, iha karater prolon-gadu no tau autoridade governamentál sira hasoru grupu organizadu sira ka grupu organizadu sira hasoru malu, ho exesaun ba situasaun iha ne'ebé iha distúrbiu no iha ne'ebé iha tensaun interna, hanesan aktu esporádiku ka izoladu ho violénsia ka seluk tan ho karater hanesan;



c) “Pesoa protejida”:



i) Iha konflitu armadu internasionál, ema protejidu sira ba Konvensaun iha Jenebra 1949 no Protokolu Adisionál I nia efeitu, nomeadamente ema kanek, ema moras, ema náufragu, ema prizioneiru iha gerra, pesoál sanitáriu ka relijiozu sira no populasaun sivíl;



ii) Iha konflitu armadu ho karater la internasionál, ema kanek, ema moras no ema náufragu sira, no mós ema sira-ne'ebé la hola parte aktiva iha ostilidade maibé tama iha inimigu nia liman;



iii) Iha konflitu armadu ho karater internasionál no iha konflitu armadu ho karater nasionál, forsa armada nia membru sira no parte inimiga nia kombatente sira-ne'ebé husik tiha ona sira nia arma ka laiha meiu ba defeza seluk tan.



TÍTULU II

KRIME HASORU EMA



KAPÍTULU I

HASORU VIDA



Artigu 138

Omisídiu simples



Ema ne'ebé oho ema seluk sei hetan pena prizaun tinan 8 too tinan 20.

Artigu 139

Omisídiu agravadu



Ajente ne'ebé oho ema seluk iha sirkunstánsia ne'ebé hatudu sensurabilidade ka perversidade espesiál, nomeadamente, tanba:



a) Uza venenu, tortura, asfiksia, ahi, explozivu ka meiu insidiozu seluk ka meiu ne'ebé konstitui krime ba perigu komún nia prátika, ka aktu kruél seluk, hodi aumenta vítima nia sofrimentu;



b) Uza disimulasaun ka meiu ka rekursu seluk hodi halo vítima iha difikuldade atu defende-án ka labele defende-án;



c) Oho tanba avidéz, tanba gosta oho ema, tanba hakarak hetan exitasaun ka satisfasaun seksuál, tanba pagamentu ka rekompensa ka promesa konaba pagamentu ka rekom-pensa ka tanba motivu futil ka torpe seluk;

d) Oho atu prepara, ezekuta ka subar krime seluk, fasilita fuga ka asegura impunidade ba krime ida nia ajente;



e) Oho tanba ódiu rasiál, relijiozu ka polítiku;



f) Oho ho premeditasaun, ne'ebé iha kuandu nia uza frieza de ánimu, reflesaun konaba meiu ne'ebé uza ka rai nia inten-saun atu oho durante oras 24;



g) Kuandu vítima ajente nia kónjuje, dexendente, axendente, kolaterál ka afím too grau da-rua, adotadu ka ema ne'ebé moris ho nia hanesan iha ne'ebé iha dependénsia ierárkika, ekonómika ka laborál;



h) Vítima ema vulneravel tebes tanba nia idade, moras ka defisiénsia fízika ka psíkika;



i) Vítima órgaun soberanu ka órgaun polítiku konstitusionál nia membru, órgaun ba administrasaun nia membru, majis-tradu, defensór, advogadu, ofisiál ba justisa, funsionáriu ka ema seluk tan ne'ebé kaer servisu públiku, naran katak nia kaer daudaun nia funsaun ka tanba funsaun ne'ebé nia kaer;



j) Vítima ema testemuña, deklarante, peritu, lezadu ka ofendidu no ajente pratika krime ne'e hodi impede depoimentu, de-núnsia konaba faktu ka keixa ka tanba nia intervensaun iha prosesu, sei hetan pena prizaun tinan 12 too tinan 25.



Artigu 140

Omisídiu neglijente



1. Ema ne'ebé, tanba neglijénsia, oho ema seluk sei hetan pena prizaun too tinan 4 ka pena multa.



2. Iha kazu ne'ebé ajente aktua ho neglijénsia groseira nia sei hetan pena prizaun too tinan 5.



Artigu 141

Interrupsaun ba gravidéz



1. Ema ne'ebé halo feto isin-rua aborta, ho meiu naran ida no sem feto ne'e nia konsentimentu, sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 8.



2. Ema ne'ebé halo feto isin-rua aborta, ho meiu naran ida no ho feto ne'e nia konsentimentu, sei hetan pena prizaun too tinan 3.



3. Feto isin-rua ne'ebé foo konsentimentu ba ema seluk atu pratika abortu, ka, nia rasik ka hodi ema seluk, provoka abortu ba nia an sei hetan pena prizaun too tinan 3.



4. Númeru anteriór sira nia dispozisaun la aplika iha kazu ne'e-bé interrupsaun ba gravidéz konstitui meiu úniku hodi evita perigu ba feto isin-rua ka ba fetu atu mate ka hetan lezaun grave no irreversivel ba nia isin ka ba nia saude fízika ka psíkika, naran katak médiku ka profisionál iha saude maka halo, iha estabelesimentu ba saúde, ho junta médika nia autorizasaun no supervizaun no ho feto isin-rua ka nia kónjuje nia konsentimentu.



5. Lejislasaun ketak sei regula n. 4 nia dispozisaun



Artigu 142

Infantisídiu



Inan ne'ebé oho nia oan durante partu ka tuir kedas partu no kuandu nia sei iha hela partu nia influénsia perturbadora sei hetan pena prizaun tinan 3 too tinan 10.



Artigu 143

Expozisaun ka abandonu



1. Se maka intensionalmente hamosu perigu ba ema seluk nia vida:



a) Tanba hatama ema ne'e iha fatin ne'ebé nia tenke hasoru situasaun iha ne'ebé nia labele defende-án mesak; ka



b) Tanba soe hela ema ne'e kuandu nia labele defende-án tanba nia idade, defisiénsia fízika ka moras, no ajente iha obrigasaun atu haree, hein ka foo asisténsia ba ema ne'e, sei hetan pena prizaun tinan 1 too tinan 6.



2. Kuandu faktu ne'e:



a) Hamosu ofensa grave ba vítima nia integridade fízika, ajente sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 8;



b) Halo vítima mate , ajente sei hetan pena prizaun tinan 5 too tinan 15.



3. Kuandu vítima ne'e ajente nia kónjuje, dexendente, axen-dente, kolaterál, afím too grau daruak, adotante ka adotadu, ka ema ne'ebé moris ho nia hanesan feen ho lain, pena ne'ebé hatudu hela iha númeru anteriór sira nia limite mínimu no másimu sei sa’e tan datoluk ida.



Artigu 144

Insitamentu ka ausíliu ba suisídiu



1. Se maka insita ema seluk atu oho-án ka foo-asisténsia ba ema seluk atu oho-án, suisídiu ne'e akontese duni ho forma tentada ka konsumada karik, sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Kuandu ajente pratika faktu sira deskritu iha númeru anteriór ba ema ruma ne'ebé artigu anteriór, númeru 3, hatudu ka ba menór ho tinan ki’ik liu 17 ka ba ema ne'ebé iha kapasidade diminuida sensivelmente atu halo valorasaun ka determina-saun, pena ne'e sei sa’e ba prizaun too tinan 5.



3. Ema ne'ebé, oin naran ida no repetidamente, halo propaganda públika ba suisídiu sei hetan pena prizaun too tinan 2 ka multa.



KAPÍTULU II

HASORU INTEGRIDADE FÍZIKA



Artigu 145

Ofensa ba integridade fízika simples



1. Se maka ofende ema seluk nia isin ka saúde sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.



Artigu 146

Ofensa ba integridade fízika grave



Se maka ofende ema seluk nia isin ka saúde ho intensaun atu:



a) Halo ema ne'e lakon nia órgaun ka membru ruma;



b) Desfigura ema ne'e gravemente no permanentemente;

c) Afeta gravemente no permanentemente ka definitivamente ema ne'e nia kapasidade atu kaer servisu, nia kapasidade intelektuál ka nia kapasidade atu iha oan;



d) Provoka doensa permanente ka anomalia psíkika inkurável; ka



e) Hamosu perigu ba nia vida, sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 8.



Artigu 147

Agravasaun



1. Se maka, hakarak ofende de’it ema seluk nia isin ka saúde:



a) Sei hetan pena prizaun too tinan 5, kuandu nia hamosu ofensa previstu iha artigu 146;



b) Sei hetan pena prizaun tinan 1 too tinan 6, kuandu nia halo ema-ne'e mate tanba neglijénsia.



2. Se maka, hakarak halo de’it ofensa prevista iha artigu 146, maibé halo ema mate tanba neglijénsia, sei hetan pena prizaun tinan 4 too tinan 12.



3. Kuandu ajente halo krime sira referidu iha artigu rua anteriór ne'e hasoru ema ruma ne'ebé artigu 139, alínea i), temi, tanba vítima ne'e kaer funsaun ne'ebé hakerek hela iha ne'ebá ka kuandu vítima ne'e kaer daudaun nia funsaun ne'e, pena ne'e sei agrava datoluk ida iha nia limite mínimu no másimu, kuandu dispozisaun legál seluk la prevee pena todan liu.



Artigu 148

Ofensa ba integridade fízika neglijente



1. Se maka ofende ema seluk nia isin ka saúde tanba neglijénsia sei hetan pena prizaun too tinan 1 ka multa.



2. Neglijénsia ne'e groseira karik, ajente sei hetan pena prizaun too tinan 2 ka multa.



3. Kuandu faktu ne'e hamosu ofensa korporál grave ajente sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



4. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.



Artigu 149

Intervensaun no tratamentu médiko-sirúrjiku



1. Sei la konsidera hanesan ofensa korporál intervensaun no tratamentu ne'ebé, tuir experiénsia no koñesimentu ne'ebé hetan tiha ona iha medisina, sai hanesan indikadu no médiku ka ema ne'ebé iha autorizasaun legál halo, nu’udar “leges artis”, atu prevene, diagnostika, kontrola ka hamenus moras, terus, lezaun ka fadiga korporál ka perturbasaun mentál.



2. Kuandu, tanba violasaun ba “leges artis”, mosu perigu ba pasiente nia isin, saude ka vida, ajente sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



3. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.



Artigu 150

Ofensa korporál ho substánsia venenoza



1. Se maka ofende ema seluk nia isin ka saude tanba ministra ba nia substánsia venenoza ka prejudisiál ba saude fízika ka psíkika sei hetan pena prizaun too tinan 5.

2. Kuandu faktu ne'e hamosu konsekuénsia ruma prevista iha artigu 146 ka halo vítima mate, ajente sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 6 ka tinan 4 too tinan 12, respetivamente.



Artigu 151

Ofensa korporál resíproka



1. Kuandu ema na’in rua ofende malu iha isin ka saude maibé sira la pratika aktu ne'e hodi defende-án no laiha sirkunstán-sia ruma prevista iha artigu 146 no interveniente sira ida la mate, sira sei hetan pena prizaun too tinan 2 ka multa.



2. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.



Artigu 152

Partisipasaun iha rixa



1. Se maka intervém ka partisipa ho ema na’in rua ka liu-tán iha rixa, ne'ebé halo ema mate ka hamosu ofensa korporál grave, maibé konsekuénsia sira-ne'e labele imputa ba nia dolozamente, sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa .

2. Partisipasaun iha rixa la foo-fatin ba punisaun kuandu akontese tanba motivu la sensuravel, nomeadamente tanba ajente partisipa atu reaje hasoru atake, atu defende ema seluk ka atu haketak kontendór sira.



Artigu 153

Maus-tratus ba inkapáz



1. Se maka atu tau-matan hela ba ka responsabiliza atu foo edukasaun ka iha hanesan subordinadu iha aktividade laborál ema inkapáz, vulneravel partikularmente tanba moras, idade avansada, gravidéz, defisiénsia fízika ka psíkika, no hamosu ofensa ba ema ne'e nia isin ka saude, ka halo ba nia maus tratus fíziku ka psíkiku, ka tratamentu kruél sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 6, kuandu dispozisaun legál seluk la prevee pena todan liu.



2. Kuandu vítima ajente nia dexendente, kolaterál, familiár ka afím too grau daruak, adotadu, ka ema ne'ebé moris ho nia hanesan feen ho lain, pena referida iha númeru anteriór sei sa’e tan datoluk ida iha nia limite mínimu no másimu.



Artigu 154

Maus tratus ba kónjuje



Ema ne'ebé pratika maus tratus fíziku ka psíkiku ba nia kónjuje ka ba ema ne'ebé moris ho nia hanesan feen ho lain sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 6, kuandu dispozisaun legál seluk la prevee pena todan liu.



Artigu 155

Maus tratus ba menór



1. Ema ne'ebé tenke tau-matan ba menór ho tinan ki’ik liu 17, iha responsabilidade ba nia edukasaun ka uza nia hanesan subordinadu iha aktividade laborál no:



a) Hamosu ofensa ba nia isin ka saúde, halo maus tratus fíziku no psíkiku ka tratamentu kruél ba nia;



b) Hatama nia ba explorasaun ekonómika, ba servisu peri-gozu ka ne'ebé bele kompromete nia edukasaun ka nia dezenvolvimentu fíziku, mentál, espirituál, morál ka sosiál;



c) Hatama nia ba eskravatura oin naran ida ka prátika análoga;



d) Uza, rekruta ka oferese nia atu uza ba prostituisaun, atu prodúz materiál pornográfiku ka halo espetákulu pornográfiku; ka



e) Uza, rekruta ka oferese nia atu uza hodi pratika aktu ka aktividade ilísita, nomeadamente iha estupefasiente nia produsaun ka tráfiku nu’udar konvensaun internasionál define, sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 6, kuan-du dispozisaun legál seluk la prevee pena todan liu.



2. Se maka, iha situasaun hanesan ne'e, uza menór atu husu ezmola hanesan ema kiak, sei hetan pena prizaun too tinan 3, kuandu dispozisaun legál seluk la prevee pena todan liu.



3. Kuandu vítima ne'e ajente nia dexendente, kolaterál, familiár ka afím too grau daruak, adotadu ka ema ne'ebé moris ho nia iha kondisaun hanesan, pena sira-ne'ebé númeru anteriór sira refere sei sa’e tan datoluk ida iha nia limite mínimu no másimu.



Artigu 156

Agravasaun tanba rezultadu



Kuandu maus tratus sira deskritu iha artigu 153 too 155 hamosu efeitu sira-ne'ebé hakerek hela iha artigu 146 ajente sei hetan pena prizaun tinan 3 too tinan 10, no, kuandu halo ema mate, pena prizaun tinan 5 too 15.



KAPÍTULU III

KRIME HASORU LIBERDADE PESOÁL



SEKSAUN I

AGRESAUN PESOÁL



Artigu 157

Ameasa



1. Se maka, ho meiu naran ida, ameasa ema seluk ho krime ida too halo nia ta’uk ka la hakmatek ka too prejudika nia liber-dade atu determina-án sei hetan pena prizaun too tinan 2 ka multa.



2. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.



Artigu 158

Koasaun



1. Se maka, ho violénsia ka ameasa ho mal importante, obriga ema-ruma halo buat ruma ka la halo buat ruma ka tolera aktividade ruma sei hetan pena prizaun too tinan 1 ka multa.



2. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.



Artigu 159

Koasaun grave



Kuandu ajente halo koasaun:



a) Ho ameasa ho krime punivel ho pena prizaun aas-liu tinan 3;



b) Tanba abuza gravemente funsaun ne'ebé nia, hanesan funsionáriu, iha;



c) Hasoru ema ne'ebé labele defende-an, tanba nia idade, defisiénsia, moras ka gravidéz;



d) Hasoru ema referida iha artigu 139, alínea i),sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.

Artigu 160

Sekuestru



1. Se maka, iha situasaun ne'ebé la tama iha lei prosesuál penál nia previzaun, detein, prende, mantém iha prizaun ka detensaun ema seluk ka, oin naran ida, hasai ema ida nia liberdade sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Sei aplika pena prizaun tinan 2 too tinan 8 kuandu:

a) Privasaun ba liberdade ne'e kleur liu oras 72;



b) Ajente pratika privasaun ne'e ho ofensa ba integridade fízika, tortura ka tratamentu seluk kruél, degradante ka dezumanu;



c) Privasaun ne'e halo vítima mate, tanba ajente nia neg-lijénsia, ka halo vítima oho-án;



d) Ajente halo privasaun ne'e ba ema ne'ebé ezerse autoridade públika, relijioza ka polítika;



e) Autoridade nia ajente ka organizasaun polítika nia membru maka promove, autoriza ka apoia privasaun ne'e.



Artigu 161

Raptu



1. Se maka, ho violénsia, ameasa ka astúsia, transfere ema seluk hosi fatin ida ba fatin seluk ho intensaun atu:



a) Submete vítima ba extorsaun;



b) Komete krime agresaun, explorasaun ka abuzu seksuál;



c) Hetan resgate ka rekompensa; ka



d) Obriga autoridade públika ka ema seluk pratika aksaun ka omisaun ruma ka suporta aktividade ruma, sei hetan pena prizaun tinan 4 too tinan 12.



2. Sei aplika pena prizaun tinan 5 too tinan 15 kuandu iha mós sirkunstánsia sira previstu iha artigu 160, númeru 2.



Artigu 162

Eskravidaun



1. Se maka, ho meiu naran ida, tau ema seluk hanesan eskravu no uza nia iha kondisaun ida-ne'e, sei hetan pena prizaun tinan 8 too tinan 20.



2. Vítima nia konsentimentu laiha relevánsia, kuandu ajente uza meiu ruma ne'ebé artigu seginte refere.



3. Atu aplika artigu ida-ne'e nia dispozisaun, sei konsidera iha situasaun eskravu ema ne'ebé tama iha submisaun, maski de faktu de’it, ba podér ne'ebé korresponde ba direitu pro-priedade ida, ka direitu reál seluk, ka vinkulada ba koiza ida nia destinasaun.



Artigu 163

Tráfiku ho ema



1. Ema ne'ebé rekruta, aliena, sede, adkire, transporta, trans-fere, aloja ka akolle ema ruma, ho ameasa, forsa ka koasaun oin seluk tan, ho raptu, ho fraude, ho enganu, tanba abuza nia autoridade ka abuzu ema ne'e nia situasaun vulneravel, ka tanba entrega ka simu pagamentu ka benefísiu ruma hodi hetan konsentimentu hosi ema ne'ebé iha autoridade ba ema seluk, hodi hetan explorasaun nia objetivu, sei hetan pena prizaun tinan 8 too tinan 20.

2. Sei hetan pena previstu iha númeru anteriór ema ne'ebé rekruta, transporta, transfere, aloja ka akolle ema ho tinan ki’ik liu 17 hodi halo explorasaun, maski la envolve meiu referidu iha númeru anteriór.



3. Atu aplika artigu ida-ne'e nia dispozisaun, explorasaun ten-ke inklui, pelu menus, explorasaun ba ema seluk nia prostitui-saun ka esplorasaun seksuál seluk tan, traballu ka servisu forsadu, eskravidaun ka prátika besik hanesan ho eskravi-daun, ka servidaun ka extrasaun ba órgaun.



4. Vítima nia konsentimentu laiha relevánsia, kuandu ajente uza meiu ruma referidu iha n. 1.



Artigu 164

Agravasaun



Kuandu ajente pratika aktu sira deskritu iha artigu 162 no 163



a) Hodi fasilita nia ka ema seluk atu explora ka uza vítima seksualmente;



b) Hasoru vítima ne'ebé seidauk iha tinan 17;



c) Hasoru vítima ne'ebé iha hela país estranjeiru ka nia lori tiha ba país estranjeiru;



d) Uza vítima, hasoru ida-ne'e nia vontade, hodi halo krime; ka



e) Iha altura ne'ebé nia ezerse aktividade ne'ebé foo ba nia autoridade públika ka relijioza iha grupu, rejiaun ka iha país tomak, nia sei hetan pena prizaun tinan 12 too 25.



Artigu 165

Tráfiku ho órgaun umanu



1. Ema ne'ebé obtein, aliena, sede, adkire, transporta ka transfere ema seluk nia tesidu, órgaun, substánsia ka isin pedasuk ruma, sem konsentimentu ka, ba ida-ne'e, uza ameasa, forsa ka koasaun oin seluk tan, raptu, fraude, en-ganu, abuzu ba nia autoridade ka ba vítima nia situasaun vulneravel, ka tanba entrega ka simu pagamentu ka benefísiu ruma, ka ajuda ema seluk halo obtensaun, tranzasaun, transporte ka armazenajen ba tesidu, órgaun, substánsia ka isin ne'e, sei hetan pena prizaun tinan 3 too tinan 10.



2. Kuandu faktu sira referidu iha númeru anteriór hamosu konsekuénsia ruma previstu iha artigu 146 ka halo vítima mate, ajente sei hetan pena prizaun tinan 4 too tinan 20 no tinan 5 too tinan 20, respetivamente.



3. Vítima nia konsentimentu laiha relevánsia kriminál, kuandu ajente uza meiu ruma referidu iha n. 1.



Artigu 166

Fa’an ema



1. Se maka, iha situasaun ne'ebé la tama iha artigu 136 nia previzaun, ho aktu ka tranzasaun naran ida, transfere ema ka ema grupu ida ba ema ka ema grupu seluk hodi simu hanesan pagamentu kuantia ruma ka kontrapartida, rekompensa ka vantajen seluk sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 8.



2. Kuandu ajente pratika faktu sira referidu iha númeru anteriór:



a) Ba ema ne'ebé seidauk iha tinan 17;



b) Ho abuzu konaba autoridade ne'ebé mai hosi relasaun familiár, tutelár ka kuratelár, dependénsia ekonómika ka laborál;



c) Ho aproveitamentu konaba funsaun ka lugár ne'ebé, ho títulu naran ida, nia ezerse iha estabelesimentu prizionál, estabelesimentu ba edukasaun ka korresaun, ospitál, ospísiu, azilu, klínika ka estabelesimentu ba saúde seluk ka estabelesimentu ba asisténsia ka tratamentu; ka



d) Ba ema inkonxiente ka inkapáz, vulneravel partikular-mente tanba doensa, defisiénsia fízika ka psíkika, nia sei hetan pena prizaun tinan 3 too tinan 12.



3. Vítima nia konsentimentu ka ema ne'ebé ezerse podér ruma sobre vítima nia konsentimentu la iha relevánsia kriminál.



Artigu 167

Tortura ka tratamentu kruél, degradante ka dezumanu



1. Se maka, ho funsaun atu halo prevensaun, investigasaun, desizaun ba infrasaun típika naran ida, ezekusaun ba san-saun respetiva ka protesaun, guarda, vijilánsia ka akom-pañamentu ba ema detidu ka prezu, halo tortura ka trata-mentu kruél degradante ka dezumanu ba ema ne'e, atu:



a) Hetan hosi ema ne'e ka hosi ema seluk konfisaun, depoimentu, deklarasaun ka informasaun;



b) Kastiga ema ne'e tanba aktu ne'ebé ema ne'e ka ema seluk komete duni ka nia hanoin katak ema ne'e ka ema seluk komete;



c) Halo-ta’uk ema ne'e ka ema seluk, sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 8.



2. Sei hetan mós pena previstu iha númeru anteriór ema ne'ebé, tuir nia inisiativa, tuir orden superiór ka tuir akordu ho entidade kompetente atu ezerse funsaun sira referida iha númeru anteriór, kaer de faktu funsaun sira-ne'e tanba pratika aktu ruma ne'ebé hakerek hela iha ne'ebá.



3. Sei konsidera katak iha tortura ka tratamentu kruél, degradante ka dezumanu kuandu aktu ruma hamosu sofrimentu fíziku ka psikolójiku agudu, kansasu fíziku ka psikolójiku grave ka iha aktu ruma uza produtu kímiku, droga ka meiu seluk, naturál ka artifisiál, ho intensaun atu perturba vítima nia kapasidade atu hola desizaun ka hatudu nia vontade ho liberdade.



Artigu 168

Agravasaun



1. Ema ne'ebé, tuir regra no iha kondisaun sira-ne'ebé hakerek hela iha artigu anteriór:

a) Hamosu ofensa korporál grave, nu’udar hakerek hela iha artigu 146;



b) Uza meiu ka métodu ba tortura grave partikularmente, hanesan espankamentu, eletroxoke, ezekusaun nia simulakru, substánsia alusinójena, abuzu seksuál ka ameasa grave ba familiár;



c) Pratika aktu sira-ne'e hodi impede ka hamosu difikuldade ba ema ruma atu ezerse ho liberdade nia direitu polítiku ka asosiativu ne'ebé Konstituisaun konsagra;



d) Pratika abitualmente aktu sira-ne'ebé hakerek hela iha artigu ne'e, sei hetan pena prizaun tinan 5 too tinan 15.



2. Kuandu aktu sira-ne'ebé hakerek hela iha artigu ida-ne'e ka iha artigu anteriór halo vítima oho-án ka mate ajente sei hetan pena prizaun tinan 5 too tinan 20.



Artigu 169

Omisaun ba denúnsia



1. Superiór ierárkiku ne'ebé, hatene tiha katak nia subordinadu pratika faktu ruma deskritu iha artigu 167 no 168, la halo denúnsia iha loron 3 nia laran hahú iha loron ne'ebé nia hetan koñesimentu ne'e, sei hetan pena prizaun tinan 1 too tinan 6.



2. Se maka, hetan tiha koñesimentu tanba nia profisaun no ofisialmente katak ema ruma pratika faktu ruma deskritu iha artigu 167 no 168, la komunika imediatamente ba nia superiór ierárkiku ka la halo denúnsia respetiva sei hetan pena fiksada iha númeru anteriór atenuada extraordinariamente.



Artigu 170

Liberdade ba reuniaun no manifestasaun



Se maka interfere iha reuniaun ka manifestasaun iha fatin públiku ka nakloke hela ba públiku, legalmente autorizada, hanesan impede ka buka-dalan atu impede reuniaun ka manifestasaun ne'e atu realiza, sei hetan pena prizaun too tinan 2 ka multa.



2. Autoridade polisiál nia ajente ne'ebé impede ka buka dalan atu impede, iha situasaun ne'ebé la tama iha kondisionalis-mu legál, ema ruma atu ezerse nia direitu ba reuniaun ka manifestasaun deskritu iha númeru anteriór sei hetan pena prizaun too tinan 3.



SEKSAUN II

AGRESAUN SEKSUÁL



Artigu 171

Koasaun seksuál



Se maka obriga ema seluk sofre ka pratika, ho nia ka ho ema seluk, aktu seksuál relevante, ho violénsia, ameasa grave, ka, ba fim ida-ne'e, halo uluk tiha ema-ne'e lakon konxiénsia ka labele reziste, sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 8.



Artigu 172

Violasaun



Se maka, ho meiu sira referidu iha artigu anteriór, mantém ho ema seluk koitu vajinál, koitu anál ka koitu orál ka obriga ema ne'e husik hatama objetu ruma iha nia anus ka vajina sei hetan pena prizaun tinan 5 too tinan 15.



Artigu 173

Agravasaun



1. Ajente ne'ebé halo agresaun seksuál sira referidu iha artigu 171 no 172:



a) Ho abuzu konaba autoridade ne'ebé mai hosi relasaun familiár, tutelár ka kuratelár, dependénsia ierárkika, ekonómika ka laborál;



b) Ho aproveitamentu konaba funsaun ka lugár ne'ebé, ho títulu naran ida, nia ezerse iha estabelesimentu prizionál, estabelesimentu ba edukasaun ka korresaun, ospitál, ospísiu, azilu, klínika ka estabelesimentu ba saúde seluk ka estabelesimentu ba asisténsia ka tratamentu seluk;



c) Ba ema inkonxiente ka inkapáz, vulneravel partikular-mente tanba doensa, defisiénsia fízika ka psíkika;



d) Ba vítima ho tinan ki’ik liu 17, sei hetan pena prizaun tinan 4 too tinan 12, iha kazu previstu iha artigu 171, no pena prizaun tinan 5 too tinan 20, iha kazu previstu iha artigu 172.



SEKSAUN III

EXPLORASAUN SEKSUÁL



Artigu 174

Explorasaun seksuál ba ema seluk



1. Se maka, ho intensaun atu hetan lukru ka uza aktividade ne'e hanesan nia servisu loro-loron, fasilita ka, oin naran ida, kontribui ba ema seluk atu ezerse prostituisaun ka pratika aktu seksuál seluk sei hetan pena prizaun tinan 3 too tinan 10.



2. Ajente sei hetan pena prizaun tinan 4 too tinan 12, kuandu iha mós sirkunstánsia sira-ne'ebé tuirmai ne'e ruma:



a) Explorasaun ba vítima ne'ebé hasoru abandonu ka nesesidade ekonómika;



b) Violénsia, ameasa grave ka koasaun ba vítima;



c) Vítima nia deslokasaun hosi país iha ne'ebé nia moris ka hela ba país seluk;



d) Retensaun ba vítima nia dokumentu ba identifikasaun ruma.



Artigu 175

Prostituisaun infantíl



1. Se maka pratika aktu konaba explorasaun seksuál referidu iha artigu anteriór ba ema ne'ebé seidauk iha tinan 17, maski ho vítima nia konsentimentu, sei hetan pena prizaun tinan 4 too tinan 12, iha kazu previstu iha artigu anteriór nia númeru 1, no ho pena prizaun tinan 5 too tinan 15, iha kazu ne'ebé iha sirkunstánsia ruma ne'e tama iha artigu anteriór nia númeru 2 .



2. Se maka oferese, obtein, buka ka entrega ema ne'ebé sei-dauk iha tinan 17 ba prostituisaun infantíl sei hetan pena prizaun tinan 4 too tinan 12, kuandu dispozisaun legál seluk la estabelese pena todan liu.



Artigu 176

Pornografia infantíl



1. Ema ne'ebé, ba fim predominantemente seksuál, expoem ka reprezenta ema ne'ebé seidauk iha tinan 17 halo aktividade seksuál, reál ka simulada, ka, ho meiu naran ida, ezibe aktivi-dade ne'e ka menór nia órgaun seksuál sei hetan pena prizaun tinan 3 too tinan 10.



2. Pena ida ne'e sei aplika mós ba ema ne'ebé prodúz, fahe, difunde, importa, exporta, fa’an, detein meiu ba komunika-saun, instrumentu, dokumentu ka rejistu ba fim referidu iha númeru anteriór ka atu divulga aktu sira-ne'e.



SEKSAUN IV

ABUZU SEKSUÁL



Artigu 177

Abuzu seksuál ba menór



1. Se maka pratika koitu vajinál, koitu anál ka koitu orál ho labarik ne'ebé seidauk iha tinan 14 sei hetan pena prizaun tinan 5 too tinan 20.



2. Se maka pratika aktu seksuál relevante ho labarik ne'ebé seidauk iha tinan 14 sei hetan pena prizaun tinan 5 too tinan 15.



Artigu 178

Aktu seksuál ho adolexente



Ema maiór ne'ebé, iha situasaun ne'ebé la tama iha seksaun ida-ne'e nia previzaun, pratika aktu seksuál relevante ho labarik tinan 14 too 16, tanba abuza nia inexperiénsia sei hetan pena prizaun too tinan 5.



Artigu 179

Abuzu seksuál ba ema ne'ebé labele reziste



Se maka pratika aktu seksuál relevante ho ema inkonxiente ka inkapáz, vulneravel partikularmente tanba moras, defisiénsia fízika ka psíkika, tanba aproveita nia inkapasidade, sei hetan pena prizaun tinan 4 too tinan 12.



Artigu 180

Fraude seksuál



1. Ema ne'ebé, tanba aproveita ema ida nia erru konaba nia identidade, pratika koitu vajinál, koitu anál ka koitu orál ka aktu seksuál relevante ho ema ne'e, sei hetan pena prizaun too tinan 3.



2. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.



Artigu 181

Ezibisionizmu seksuál



1. Ema ne'ebé publikamente inkomoda ema seluk tanba pratika aktu ho karater seksuál sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Sei hetan mós pena ida-ne'e ema ne'ebé pratika koitu vajinál, koitu anál ka koitu orál iha ema seluk nia oin, hasoru ema ne'e nia vontade, maski iha privadu.



3. Tentativa foo-fatin ba punisaun.



4. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.



SEKSAUN V

DISPOZISAUN KOMÚN



Artigu 182

Agravasaun



1. Pena sira-ne'ebé prevee hela iha kapítulu ida-ne'e nia sek-saun II too seksaun IV sei agrava datoluk ida iha nia limite mínimu no másimu kuandu:

a) Vítima nia idade ki’ik liu tinan 12 iha momentu ne'ebé ajente pratika faktu ne'e;



b) Ajente transmite ba vítima doensa venérea, sifilítika ka imunodefisiénsia adkirida nia síndroma;



c) Tanba faktu ne'e vítima mate, oho-án ka tenta oho-án;



d) Vítima ajente nia dexendente, kolaterál, familiár ka afím too grau daruak, adotadu ka ema ne'ebé moris ho nia iha kondisaun hanesan sira-ne'e ka iha relasaun ne'ebé foo-fatin ba dependénsia ierárkika, ekonómika ka laborál.



2. Kuandu sirkunstánsia sira previstu iha númeru anteriór barak konkorre dala ida, sirkunstánsia sira-ne'e ida de’it maka releva hanesan sirkunstánsia ne'ebé modifika tipu legál nia moldura abstrata; sira seluk tama iha valorasaun atu determina pena konkreta.



KAPÍTULU V

HASORU VIDA PRIVADA



Artigu 183

Devasa



1. Ema ne'ebé, ho meiu maski lísitu, hatene faktu konaba ema seluk nia vida privada ka seksuál no, sem ema ne'e nia konsentimentu no sem kauza justa, foo-sai faktu sira-ne'e publikamente sei hetan pena prizaun too tinan 1 ka multa.



2. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.



Artigu 184

Violasaun ba segredu



1. Ema ne'ebé, sem konsentimentu, revela ema seluk nia segredu ne'ebé nia hatene tanba nia estadu, ofísiu, em-pregu, profisaun ka arte sei hetan pena prizaun too tinan 1 ka multa.



2. Kuandu segredu ne'e konaba aktividade komersiál, indus-triál, profisionál ka artístika, ne'ebé nia hatene iha sirkuns-tánsia deskrita iha númeru anteriór, no hamosu prejuizu ba ema seluk ka ba Estadu, sei aplika pena prizaun tinan 2 ka multa.



3. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.



Artigu 185

Violasaun ba domisíliu



1. Ema ne'ebé tama iha ema seluk nia abitasaun sem konsentimentu ka, iha tiha autorizasaun atu tama, hela nafa-tin iha abitasaun ne'e kuandu simu tiha ona notifikasaun atu sai, sei hetan pena prizaun too tinan 2 ka multa.



2. Kuandu, atu komete krime ne'e fasil liu, nia uza kalan, aproveita abitasaun ne'ebé hela iha fatin ermu, halibur-án ho ema seluk too sira hamutuk sai ema na’in tolu ka liu-tán, uza arma, uza violénsia, ameasa ho violénsia ka eskala-mentu, arrombamentu ka xave falsu, ajente sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



3. Kuandu iha momentu ne'ebé ajente komete krime ne'e ema ruma iha hela uma laran karik, pena previstu iha númeru anteriór nia limite mínimu no másimu sa’e tan datoluk ida.

4. Tentativa foo-fatin ba punisaun.

5. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.



Artigu 186

Introdusaun iha fatin seluk ne'ebé taka ba públiku



1. Ema ne'ebé pratika faktu deskritu iha artigu anteriór, númeru 1 no 2, iha fatin seluk ne'ebé taka hela ka haleu hela ho lutu no iha ne'ebé públiku labele tama livremente sei hetan pena sira previstu iha númeru sira-ne'e, respetivamente, ho sira-nia limite mínimu no másimu tun tiha sorin-baluk.



2. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.



Artigu 187

Violasaun ba korrespondénsia ka telekomunikasaun



1. Ema ne'ebé, sem konsentimentu no iha kazu ne'ebé regra prosesuál la admite, loke enkomenda, karta ka eskritu seluk tan destinadu ba ema seluk ka hetan koñesimentu konaba sira nia konteudu ka la husik destinatáriu simu enkomenda, karta ka eskritu seluk ne'e sei hetan pena prizaun too tinan 2 ka multa.



2. Sei aplika mós pena ida-ne'e ba ema ne'ebé, iha sirkunstán-sia sira-ne'e, intromete ka hatene komunikasaun telefónika, telegráfika ka ho meiu ba telekomunikasaun seluk nia konteúdu.



3. Ema ne'ebé divulga karta, enkomenda, eskritu fexadu, telefonema ka komunikasaun seluk tan referidu iha númeru anteriór nia konteudu, maski nia hatene konteudu ne'e ho meiu lísitu, sei hetan pena prizaun too tinan 1 ka multa.



4. Kuandu funsionáriu iha korreiu, telégrafu, telefone ka telekomunikasaun maka pratika faktu sira-ne'ebé númeru anteriór sira deskreve pena ne'e nia limite mínimu no másimu sei agrava datoluk ida.



5. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.



TÍTULU III

KRIME HASORU VIDA IHA DEMOKRASIA



KAPÍTULU I

KRIME HASORU PAZ NO TRANKUILIDADE PÚBLIKA



Artigu 188

Asosiasaun kriminoza



1. Ema ne'ebé promove ka harii grupu, organizasaun ka asosiasaun ne'ebé uza hanesan nia finalidade ka nia aktividade halo krime sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 8.



2. Sei konsidera grupu, organizasaun ka asosiasaun kriminoza klibur ho ema na’in rua ka liu-tán ne'ebé, iha tempu rohan ida nia laran, servisu hamutuk atu pratika ka halo ema seluk pratika krime, hodi perturba orden públika ka hetan diretamente ka indiretamente benefísiu ka vantajen ruma.



3. Ema ne'ebé tama iha grupu, organizasaun ka asosiasaun kriminoza ruma, apoia grupu, organizasaun ka asosiasaun kriminoza ruma, ka partisipa iha grupu, organizasaun ka asosiasaun kriminoza ruma nia aktividade sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 6.



4. Ema ne'ebé xefia ka dirije grupu, organizasaun ka asosia-saun sira-ne'ebé númeru anteriór sira refere sei hetan pena prizaun tinan 4 too tinan 12.



5. Pena sira-ne'ebé númeru anteriór sira temi bele hetan atenuasaun extraordinária kuandu ajente impede ka hakás-an maka’as atu impede grupu, organizasaun ka asosiasaun atu kontinua ka foo-hatene ba autoridade grupu sira-ne'e nia ezisténsia hodi foo fatin ba autoridade bele evita grupu sira-ne'e halo krime.



Artigu 189

Instigasaun ba krime



1. Eme ne'ebé, publikamente no ho meiu naran ida, insita ema ba pratika krime ruma sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Eme ne'ebé, iha privadu ka iha públiku, gaba ka foo rekom-pensa ba ema ne'ebé pratika krime ruma hodi insita ema seluk ba pratika krime hanesan sira-ne'e sei hetan pena prizaun too tinan 2 ka multa.



3. Kuandu iha kazu sira-ne'ebé númeru anteriór sira temi ema ruma halo duni krime ne'ebé ajente hakarak insita ema ba halo, ajente ne'e sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 5, kuandu dispozisaun legál seluk la estabelese pena todan liu.



Artigu 190

Partisipasaun iha motín



1. Se maka partisipa iha motín públiku, iha ne'ebé ema koletivamente pratika violénsia hasoru ema ka propriedade, sei hetan pena prizaun tinan 1 ka multa, kuandu dispozisaun legál seluk la estabelese pena todan liu.



2. Kuandu ajente maka provoka ka dirije motín, nia sei hetan pena prizaun too tinan 3.



3. Motín ne'e armadu karik, pena referidu iha númeru anteriór sira sa’e dala rua iha nia limite mínimu no másimu.



Artigu 191

Impedimentu ba direitu polítiku nia ezersísiu



Ema ne'ebé, ho violénsia, impede ema seluk atu ezerse nia direitu polítiku sei hetan pena prizaun too tinan 1 ka multa.



Artigu 192

Tráfiku ho influénsia



1. Ema ne'ebé, nia rasik ka hodi ema seluk, ho nia autorizasaun ka ratifikasaun, husu ka simu, ba nia rasik ka ba ema seluk, vantajen patrimoniál ka la patrimoniál ka vantajen ne'e nia promesa, ba nia atu abuza influénsia, reál ka suposta, ne'ebé nia ezerse ba entidade públika ruma, sei hetan pena:



a) Prizaun tinan 2 too tinan 6, naran katak dispozisaun legál seluk la estabelese pena todan liu, kuandu nia iha objetivu atu hetan desizaun ilísita ruma favoravel;



b) Prizaun tinan 1 ka multa, naran katak dispozisaun legál seluk la estabelese pena todan liu, kuandu nia iha objetivu atu hetan desizaun lísita ruma favoravel.



2. Ema ne'ebé, nia rasik ka uza ema seluk, ho nia autorizasaun ka ratifikasaun, foo ka promete vantajen patrimoniál ka la patrimoniál ba ema sira referida iha númeru anteriór atu hetan finalidade referida iha númeru anteriór, alínea a), sei hetan pena prizaun too tinan 4 ka multa.



Artigu 193

Dezobediénsia ba orden atu namkari



1. Ema ne'ebé la tuir orden lejítima atu sai hosi ajuntamentu ka reuniaun públika, ne'ebé autoridade lejítima foo, ho avizu katak, nia la tuir karik, nia halo krime ida, sei hetan pena prizaun too tinan 2 ka multa.



2. Ema dezobediente ne'e maka promove ajuntamentu ka reuniaun ne'e karik, nia sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



Artigu 194

Abuza sinál ka uniforme públiku



1. Ema ne'ebé abuzivamente uza sinál ka xamada ba alarme ka sokorru, ka finje atu halo ema fiar katak presiza ema seluk nia ajuda tanba dezastre, perigu ka situasaun ho nesesidade koletiva sei hetan pena prizaun too tinan 1 ka multa.



2. Sei hetan mós pena hanesan ida ne'e ema ne'ebé uza indevi-damente ka abuzivamente uniforme, farda, traje ka insígnia ne'ebé identifika aktividade, autoridade ka instituisaun públika ka internasionál hanesan meiu atu pratika ilísitu ruma fasil liu.



Artigu 195

Uzurpasaun ba funsaun



1. Ema ne'ebé, maski laiha autorizasaun, ezerse funsaun ka pratika aktu ne'ebé funsionáriu, komandu militár ka forsa ba seguransa públika maka bele pratika, nune'e hatudu-án, expresamente ka tasitamente, hanesan ema ne'ebé iha kualidade ne'e, sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Se maka ezerse profisaun ne'ebé, tuir lei, ema-ne'ebé iha títulu ka preenxe kondisaun ruma maka bele ezerse, nune'e hatudu-án, expresamente ka tasitamente, hanesan ema ne'ebé iha títulu ne'e ka preenxe kondisaun ne'e, sei hetan mós pena hanesan ida ne'ebá.



3. Ema ne'ebé ezerse nafatin funsaun públika maski nia simu tiha ona notifikasaun ofisiál konaba nia demisaun ka suspensaun hosi funsaun ne'e sei hetan mós pena hanesan ida ne'e.



KAPÍTULU II

HASORU ESTADU NIA SEGURANSA



Artigu 196

Traisaun ba pátria



Ema ne'ebé, ho violénsia, ameasa ho violénsia, uzurpasaun ka abuzu iha funsaun soberanu, impede ka tenta impede soberania nasionál nia ezersísiu iha Timor-Leste nia territóriu ka iha territóriu ne'e nia pedasuk ruma ka hamosu perigu ba territóriu nasionál nia integridade, hanesan dalan atu submete ka entrega ba soberania estranjeira, sei hetan pena prizaun tinan 15 too 30.



Artigu 197

Servisu ka kolaborasaun ho forsa armada inimiga



1. Sidadaun timór ne'ebé kolabora ho país ka grupu estranjeiru ka ho sira nia reprezentante ka serví iha país estranjeiru nia bandeira okos iha tempu funu ka aksaun armada hasoru Timór-Leste sei hetan pena prizaun tinan 15 too 25.



2. Aktu preparatóriu konaba faktu sira-ne'ebé númeru anteriór deskreve sei foo-fatin ba pena prizaun tinan 3 too tinan 15.



3. Ema timór-oan ka rezidente iha territóriu nasionál ne'ebé pratika aktu adekuadu atu ajuda ka fasilita aksaun armada ka funu ne'ebé país ka grupu estranjeiru halo hasoru Timór-Leste sei hetan pena prizaun tinan 10 too tinan 20.



Artigu 198

Sabotajen ba defeza nasionál



Ema ne'ebé, ho intensaun atu prejudika ka hamosu perigu ba defeza nasionál, sobu, halo-aat ka halo atu labele uza tan, totalmente ka parsialmente:



a) Forsa armada nia obra ka materiál ka obra ka materiál afetadu ba forsa armada;



b) Via ka meiu ba komunikasaun ka transporte;



c) Instalasaun naran ida relasionadu ho komunikasaun ka transporte; ka



d) Fábrika no depózitu, se hetan pena prizaun tinan 5 too tinan 15.



Artigu 199

Kampaña hasoru esforsu ba paz



Ema timór-oan ka rezidente iha territóriu nasionál ne'ebé, iha tempu atu prepara ka atu halo funu, foo-sai, ho meiu naran ida, ba ema hotu atu hatene, rumór ka afirmasaun, ninian rasik ka ema seluk nian, ne'ebé nia hatene katak falsu, totalmente ka parsialmente, atu prejudika esforsu ba Timór-Leste nia paz ka atu ajuda inimigu estranjeiru, sei hetan pena prizaun tinan 5 too tinan 15.



Artigu 200

Violasaun ba Estadu nia segredu



1. Se maka foo-fatin ba ema ne'ebé la iha autorizasaun atu hatene ka foo-sai ba públiku faktu, dokumentu, planu, objetu, koñesimentu ka informasaun naran ida ne'ebé, tanba Estadu timór nia interese konaba seguransa externa ka konaba polítika externa nia kondusaun, país estranjeiru labele hatene, nune'e hamosu perigu ba interese ne'e, sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 10.



2. Ema ne'ebé kolabora ho governu ka grupu estranjeiru ho intensaun atu pratika faktu sira-ne'ebé númeru anteriór refere ka rekruta ka ajuda ema ne'ebé tenke pratika faktu sira-ne'e sei hetan pena previstu iha númeru anteriór.



3. Kuandu ajente ne'ebé pratika faktu sira-ne'ebé númeru anteriór deskreve ezerse funsaun polítika, públika ka militár ne'ebé, tuir nia natureza, tenke taka-dalan ba nia atu pratika faktu sira-ne'e maka’as liu fali sidadaun komún, sei aplika pena prizaun tinan 5 too tinan 15.



Artigu 201

Infidelidade diplomátika



Ema ne'ebé, reprezenta daudaun Estadu timór ofisialmente, ho intensaun atu prejudika direitu ka interese nasionál:



a) Hala’o negósiu konaba Estadu ho governu estranjeiru ka organizasaun internasionál; ka



b) Simu kompromisu ho Timór-Leste nia naran maski laiha autorizasaun atu simu, sei hetan pena prizaun tinan 5 too tinan 15.



Artigu 202

Alterasaun ba Estadu tuir-lei



1. Ema ne'ebé, ho violénsia, ameasa ho violénsia ka insitamentu ba gerra sivíl, buka atu sobu, muda ka domina Estadu tuir-lei ne'ebé konstituisaun estabelese sei hetan pena prizaun tinan 5 too tinan 15.



2. Se maka pratika faktu deskritu iha númeru anteriór ho violén-sia armada tenke hetan pena prizaun tinan 5 too tinan 20.

3. Se maka halo insitamentu públiku ka fahe arma ba ema ruma atu pratika faktu sira deskritu iha kotuk sei hetan, respetivamente, pena konaba tentativa.



Artigu 203

Atentadu hasoru órgaun soberanu nia reprezentante másimu



1. Ema ne'ebé halo atentadu hasoru órgaun soberanu nia re­-prezentante másimu ka ema ne'ebé, tuir konstituisaun, subs-titui nia, ka ema ne'ebé hataan tiha ona nomeasaun maibé seidauk simu pose ba kargu ne'e, sei hetan pena tinan 8 too tinan 20.



2. Kuandu konsuma duni krime hasoru vida, integridade fízika ka liberdade, ajente sei hetan pena prizaun tinan 12 too tinan 25.



3. Sei aplika mós pena prevista iha númeru anteriór sira ba ema ne'ebé pratika faktu ne'ebé deskreve tiha ona ne'e hasoru ema estranjeiru ne'ebé tama iha situasaun prevista iha númeru 1, embaixadór no ema ne'ebé serví hanesan organizasaun internasionál nia órgaun dirijente, kuandu sira iha hela Timór-Leste.



Artigu 204

Koasaun hasoru órgaun konstitusionál



1. Ema ne'ebé, ho violénsia ka ameasa ho violénsia impede ka limita órgaun soberanu atu ezerse nia funsaun ho liberdade sei hetan pena prizaun tinan 3 too tinan 10.



2. Se maka pratika faktu deskritu iha númeru anteriór hasoru podér distritál ka lokál nia órgaun sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 6.



3. Kuandu ema ruma pratika faktu deskritu iha númeru 1 hasoru órgaun sira-ne'ebá nia membru ruma pena sira referidu iha númeru 1 no 2 nia limite másimu no mínimu sei hatún tiha sorinbaluk.



Artigu 205

Perturbasaun ba órgaun konstitusionál nia funsionamentu



Ema ne'ebé ho tumultu, dezorden ka vozearia perturba ilejiti-mamente órgaun sira referidu iha númeru anteriór nia funsionamentu ka ema ruma ne'ebé tuur iha órgaun sira ne'e atu ezerse nia funsaun sei hetan pena prizaun too tinan 1 ka multa.



Artigu 206

Ultraje ba símbolu nasionál



Ema ne'ebé publikamente, ho palavra, jestu ka divulgasaun eskrita ka ho meiu atu komunika ho públiku seluk, ofende bandeira ka inu nasionál, soberania timór nia arma ka emblema ka lakon respeitu devidu ba símbolu sira-ne'e sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



KAPÍTULU III

HASORU VIDA IHA SOSIEDADE



SEKSAUN I

KRIME PERIGU KOMÚN



Artigu 207

Kondusaun sem karta



Ema ne'ebé uza veíkulu motorizadu maski laiha lisensa ne'ebé lei ezije sei hetan pena prizaun too tinan2 ka multa.



Artigu 208

Kondusaun ho álkool ka substánsia psikotrópika nia efeitu



1. Ema ne'ebé, pelu menus ho neglijénsia, kaer veíkulu motorizadu kuandu nia iha alkol 1,2sg iha nia raan litru ida-idak sei hetan pena prizaun too tinan 2 ka multa.



2. Ema ne'ebé, pelu menus ho neglijénsia, kaer veíkulu motorizadu kuandu nia laiha kondisaun atu kaer ho seguransa tanba nia tama iha estupefasiente nia influénsia ka iha produtu análogu ne'ebé hamosu perturbasaun fízika, mentál ka psikolójika nia influénsia.



Artigu 209

Kondusaun perigoza



1. Ema ne'ebé kaer veíkulu motorizadu iha via públika no, tanba laiha kondisaun atu kaer ho seguransa ka, tanba viola groseiramente sirkulasaun rodoviária nia regra, hamosu perigu ba ema-seluk nia vida ka integridade fízika sei hetan pena prizaun tinan 1 too tinan 4.



2. Neglijénsia konaba konduta ka perigu ne'e sei foo-fatin ba pena prizaun too tinan 2 ka multa.



Artigu 210

Atentadu ba seguransa iha transporte



1. Ema ne'ebé pratika faktu adekuadu atu halakon ka hamenus seguransa iha meiu ba transporte no, nune'e, hamosu perigu ba ema seluk nia vida ka integridade fízika sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 8.



2. Artigu anteriór nia númeru 2 aplika mós iha ne'e.



Artigu 211

Arma proibida



1. Se maka, iha situasaun ne'ebé lei la autoriza, fabrika, importa, transporta, fa’an ka foo ba ema seluk arma de fogu, arma kímika, arma biolójika, arma nukleár, munisaun ba arma sira-ne'e, substánsia atu fabrika arma sira-ne'e ka ba sira atu funsiona ka explozivu tipu seluk-tán sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 6.



2. Kuandu faktu sira deskritu iha númeru anteriór iha finalidade atu uza arma sira-ne'e iha funu sei aplika pena prizaun tinan 2 too tinan 8.

3. Ajente ne'ebé, maski laiha autorizasaun legál, detein, uza ka rai arma de fogu sei hetan pena prizaun too tinan 2 ka multa.

Artigu 212

Embriagés no intoksikasaun



1. Ema ne'ebé, pelu menus, tanba neglijénsia, halo nia-án sai inimputavel tanba hemu ka konsome bebida alkólika ka substánsia tóksika no iha estadu ne'e pratika faktu ilísitu típiku ruma sei hetan pena prizaun too tinan 5 ka multa.



2. Pena ne'e labele todan liu ida prevista ba faktu ilísitu típiku ne'ebé ajente pratika.



3. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.



Artigu 213

Abilitasaun atu ezerse aktividade balu



1. Ema ne'ebé, maski laiha abilitasaun legál, fa’an, administra, preskreve ka foo, oin naran ida, ba ema seluk, habitualmente, produtu farmaséutiku ka seluk tan ne'ebé nia komérsiu no preskrisaun, administrasaun no sedénsia ema profisionál iha saúde ka entidade ho lisensa devida maka bele halo sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Kuandu faktu sira referidu iha númeru anteriór hamosu perigu ba ema seluk nia vida sei aplika pena prizaun tinan 1 too tinan 4.



Artigu 214

Produtu adulteradu ka deterioradu



1. Ema ne'ebé tau ba ema atu sosa, administra ka foo, oin naran ida, produtu alimentár, farmaséutiku ka seluk tan, ne'ebé, tanba deterioradu, adulteradu ka kontaminadu, bele hamosu perigu ba vida sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 8.



2. Kuandu faktu sira deskritu iha númeru anteriór halo mate vítima tanba nia konsome produtu sira-ne'e, pena ne'e tinan 3 too tinan 12.



SEKSAUN II

KRIME HASORU AMBIENTE



Artigu 215

Hasoru ambiente



1. Ema ne'ebé, hasoru dispozisaun legál ka regulamentár ne'e-bé proteje ambiente, provoka ka halo, direta ka indireta-mente, emisaun, eskoamentu, radiasaun, extrasaun ka eska-vasaun, aterramentu, ruidu, vibrasaun, injesaun ka depózitu iha atmosfera, iha solu, subsolu ka água terrestre, marítima ka subterránea, inkluindu iha zona fronteirisa, ka kaptasaun ba be, ne'ebé bele prejudika gravemente sistema naturál nia ekilíbriu, sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Kuandu ajente dolozamente liberta, emite ka introdúz radiasaun ionizada ka substánsia seluk iha ar, rai ka be marítima, kontinentál, superfisiál ka subterránea, ho kuantidade ne'ebé halo ema ida ka liu-tán hetan ofensa korporál grave ne'ebé ezije tratamentu médiku ka sirúrjiku ka hamosu sekuela irreversivel, sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 8, no, halo ema ruma mate karik, sei hetan pena prizaun tinan 5 too 15.



Artigu 216

Agravasaun



1. Kuandu estabelesimentu industriál ka komersiál maka pratika aktividade sira previstu iha artigu anteriór iha sirkunstánsia sira tuirmai ne'e:



a) Indústria ka aktividade komersiál ne'e funsiona klan-destinamente sem lisensa ka autorizasaun adminis-trativa;



b) La tuir autoridade administrativa kompetente nia orden espresa atu korrije ka suspende aktividade referida iha artigu anteriór;



c) La tuir regra ka prosedimentu ba seguransa previstu iha dispozisaun legál ka regulamentár;



d) Ho meiu naran ida dolozamente impede autoridade administrativa kompetente nia prosesu ba inspesaun ka falsifika informasaun konaba indústria ka aktividade komersiál ne'e nia konsekuénsia;



e) Prodúz deteriorasaun ambientál irreversivel ka katastrófiku, pena previstu iha númeru anteriór nia limite mínimu no másimu sei agrava datoluk ida.



2. Sei lori mós responsabilidade kriminál, nu’udar númeru anteriór, ema ne'ebé tuur hanesan titulár individuál, ema ne'ebé tuir lei reprezenta pesoa koletiva ne'ebé soi estabele-simentu industriál ka komersiál infratór, ema ne'ebé hola aksaun hanesan pesoa koletiva ne'e nia reprezentante legál, no mós, iha sosiedade ho konstituisaun irregulár, sósiu ka membru sira-ne'ebé autoriza aksaun sira-ne'ebá.



Artigu 217

Hasoru flora no fauna



1. Ema ne'ebé, ho grave prejuizu ba meiu ambiente, tesi, sunu, fokit, rekolle ka halo tráfiku ilegál ho flora nia espésie ne'ebé hetan klasifikasaun hanesan ameasada ka ho perigu atu hotu, ka espésie ne'e nia semente, tanba destrui ka altera gravemente nia habitat naturál, sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Sei aplika mós pena previstu iha númeru anteriór ba ema ne'ebé introdúz ka fasilita entrada ba espésie ne'ebé la’ós autóktone no, nune'e, prejudika ekilíbriu biolójiku, hasoru lei ka dispozisaun ho karater jerál atu proteje fauna ka flora nia espésie.



Artigu 218

Espésie ameasada ka ho perigu atu hotu



1. Ema ne'ebé kasa ka peska espésie ameasada ka pratika aktividade ne'ebé impede espésie ne'e nia dezenvolvimentu ka hamosu difikuldade ba espésie ne'e nia reprodusaun ka migrasaun, hasoru lei ka dispozisaun ho karater jerál atu proteje fauna selvajem nia espésie, ka halo komérsiu ka tráfiku ho espésie ne'e, totalmente ka parsialmente, sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Ajente ne'ebé pratika aktu sira referidu iha númeru anteriór:



a) Iha zona terrestre ka marítima deklarada zona naturál protejida;



b) Kontra espésie ka subespésie klasifikadu hanesan ho perigu atu hotu sei hetan pena prizaun too tinan 5 ka multa.





Artigu 219

Peska ilegál



1. Ema ne'ebé pratika peska iha água marítima nasionál maski laiha autoridade administrativa kompetente nia lisensa ba peska, sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Kuandu ajente pesoa koletiva ida, sei lori responsabilidade kriminál, nu’udar númeru anteriór, ema ne'ebé, tuir lei, reprezenta pesoa koletiva ne'e, ema ne'ebé hola aksaun hanesan pesoa koletiva ne'e nia reprezentante legál, no mós, iha sosiedade ho konstituisaun irregulár, sósiu ka membru sira-ne'ebé autoriza aksaun sira-ne'ebá.



3. Peska ba subsisténsia doméstika la hetan pena nu’udar númeru 1.



Artigu 220

Meiu ba peska ilísitu



Ema ne'ebé uza arma de fogu, explozivu, substánsia tóksika ka instrumentu seluk ka arte similár ho efikásia destrutiva ba fauna marítima hodi halo kaptura ba rekursu pixíkola iha água nasionál terrestre ka marítima sei hetan pena prizaun too tinan 5 ka multa.



Artigu 221

Keimada proibida



1. Se maka, iha époka ne'ebé la’ós ba keimada ka sem autori-zasaun administrativa nesesária, halo keimada ne'ebé hamosu destruisaun ba floresta, plantasaun ka kultura sei hetan pena prizaun too tinan 2 ka multa.



2. Ajente ne'ebé halo keimada legál maibé, tanba neglijénsia, provoka prejuizu referidu iha númeru anteriór sei hetan pena prizaun too tinan 1 ka multa.



SEKSAUN III

KRIME SELUK TAN



Artigu 222

Impedimentu ka perturbasaun ba korteju, serimónia ka kultu



1. Ema ne'ebé, ho violénsia ka ameasa ho violénsia ka koasaun oin naran ida, impede ka perturba korteju ka serimónia fúnebre nia realizasaun ka kultu relijiozu nia ezersísiu sei hetan pena prizaun too tinan 2 ka multa.



2. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.



Artigu 223

Profanasaun ba objetu ka fatin ba kultu ka venerasaun



1. Ema ne'ebé, atu hamosu alarme ka perturba paz sosiál, profana fatin ka objetu ba kultu ka venerasaun relijioza sei hetan pena prizaun too tinan 2 ka multa.



2. Ema ne'ebé ofende ka halo injúria ba ema seluk tanba nia fiar ka funsaun relijioza, ho forma adekuada atu hamosu alarme ka perturbasaun sosiál sei hetan pena hanesan ida ne'e.



3. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.



Artigu 224

Destruisaun, subtrasaun, okultasaun ka profanasaun ba kadaver



1. Ema ne'ebé subtrai, destrui ka subar mate-isin ka mate-isin rohan ruma ka mate-isin nia ahi-kadesan, hasoru ema ne'ebé iha direitu nia vontade ka sem ema ne'e nia vontade no iha situasaun ne'ebé lei la autoriza, sei hetan pena prizaun too tinan 2 ka multa.



2. Ema ne'ebé profana mate-isin ka mate-isin rohan ruma ka mate-isin nia ahi-kadesan ho aktu ne'ebé halakon respeitu ba ema-mate sei hetan pena hanesan ida ne'e.



3. Tentativa foo-fatin ba punisaun.



4. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.



Artigu 225

La halotuir obrigasaun alimentár



1. Ema ne'ebé iha obrigasaun atu foo alimentu no iha kondisaun atu halotuir obrigasaun ne'e maibé la halotuir obrigasaun ne'e too hamosu perigu ba alimentandu atu laiha meiu hodi satisfáz nia nesesidade fundamentál, maski ema seluk nia ajuda hadook tiha perigu ne'e, sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.



Artigu 226

Subtrasaun ba menór



1. Se maka subtrai ka lakohi entrega menór ba ema ne'ebé simu funsaun atu tau-matan ba menór ne'e ka halo menór ne'e halai tiha sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Faktu sira-ne'e halo ho violénsia ka ameasa ho violénsia karik, sei aplika pena prizaun tinan 1 too tinan 4.



3. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.





Artigu 227

Omisaun ba ausíliu



1. Ema ne'ebé, iha tempu ne'ebé iha nesesidade grave, nomeadamente tanba dezastre, asidente, kalamidade públika ka perigu komún, ne'ebé hamosu perigu ba ema seluk nia vida, integridade fízika ka liberdade, la foo ajuda nesesária atu hadook tiha perigu ne'e, ho aksaun pesoál ka promosaun ba ajuda, sei hetan pena prizaun too tinan 1 ka multa.



2. Kuandu ema ne'ebé omite ausíliu nesesáriu maka hamosu situasaun prevista iha númeru anteriór, omitente ne'e sei hetan pena prizaun too tinan 2 ka multa.



3. Auxíliu nia omisaun la foo-fatin ba pena kuandu iha perigu grave ba omitente nia vida ka integridade fízika ka kuandu, tanba motivu relevante seluk, labele ezije ausíliu ne'e hosi nia.



4. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.



Artigu 228

Rekuza ausíliu médiku



Médiku ka profisionál iha saude ne'ebé rekuza ausíliu konaba nia profisaun iha situasaun ne'ebé iha perigu ba ema seluk nia vida ka perigu grave ba ema seluk nia integridade fízika, ne'ebé laiha dalan seluk atu hadook, sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.

KAPÍTULU IV

KRIME ELEITORÁL



Artigu 229

Fraude iha resenseamentu



1. Ema ne'ebé impede ema seluk, ne'ebé nia hatene iha direitu, atu rejista-án, hatama faktu ne'ebé nia hatene katak la loos, omite faktu ne'ebé nia tenke inskreve ka, ho meiu naran ida, falsifika resenseamentu eleitorál sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Kuandu ajente uza violénsia ka provoka enganu astusiozu atu impede ema ruma inskreve-án sei aplika pena prizaun tinan 2 too tinan 6.



3. Tentativa foo-fatin ba punisaun.



Artigu 230

Obstrusaun ba kandidatura



Ema ne'ebé, ho meiu naran ida, impede ema seluk, partidu ka forsa polítika, ne'ebé nia hatene iha direitu, atu konkorre iha aktu eleitorál sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 8.



Artigu 231

Kandidatu inelejivel



1. Ema ne'ebé aprezenta nia kandidatura kuandu hatene katak nia la iha kapasidade atu hetan eleisaun sei hetan pena prizaun too tinan 1 ka multa.

2. Tentativa foo-fatin ba punisaun.



Artigu 232

Falta iha kadernu eleitorál



Ema ne'ebé, enkarregadu atu elabora kadernu eleitorál ka atu garante nia corresaun, la elabora ka la halo korresaun ne'e ka impede nia substitutu legál atu halo, hodi impede aktu eleitorál atu realiza, sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



Artigu 233

Propaganda eleitorál ilísita



1. Ema ne'ebé uza meiu ba propaganda ne'ebé lei proibe ka halo nafatin propaganda, kuandu prazu estalbelesidu liu tiha ona, ka halo propaganda iha fatin proibidu sei hetan pena prizaun too tinan 1 ka multa.



2. Ema ne'ebé impede ema seluk ezerse nia direitu atu halo propaganda eleitorál ka halo destruisaun ilejítima ba propaganda eleitorál sei hetan pena prizaun too tinan 2 ka multa.



Artigu 234

Obstrusaun ba liberdade atu hili



1. Ema ne'ebé ho violénsia, ameasa ho violénsia ka artifísiu fraudulentu halo obriga ema seluk, hasoru nia vontade, la vota ka vota ho sentidu determinadu ka sosa ka fa’an votu sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Sei aplika mós pena hanesan ida ne'e ba ema ne'ebé, en-karregadu atu ajuda ema invizuál ka ema ne'ebé iha direitu ba ajuda ne'e, la respeita votu nia sentidu ne'ebé foo-hatene hela ba nia.



3. Tentativa foo-fatin ba punisaun.

Artigu 235

Perturbasaun ba aktu eleitorál



1. Ema ne'ebé, ho meiu naran ida, perturba asembleia ba votu nia funsionamentu sei hetan pena prizaun too tinan 1 ka multa.



2. Ajente sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 6 kuandu nia halo perturbasaun ne'e:



a) Ho violénsia ka ameasa ho violénsia;



b) Ho tumultu ka ajuntamentu populasionál besik iha asembleia ba votu;



c) Ho korte intensionál ba enerjia elétrika;



d) Ho ema indispensavel ba aktu ne'e nia falta kuandu falta ne'e hamosu difikuldade boot ba aktu eleitorál atu hahú ka atu kontinua.



3. Sei aplika mós númeru anteriór sira nia dispozisaun ba ajente ne'ebé pratika faktu sira-ne'e kuandu, votasaun hotu tiha, halo daudaun apuramentu ba rezultadu.



Artigu 236

Obstrusaun ba aktu eleitorál nia fiskalizasaun



1. Ema ne'ebé, oin naran ida, impede partidu ka forsa polítika konstituidu legalmente no konkorrente iha aktu eleitorál nia reprezentante atu ezerse nia kompeténsia atu halo fiskalizasaun sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Tentativa foo-fatin ba punisaun.



Artigu 237

Fraude iha votasaun



1. Ema ne'ebé vota maski nia laiha direitu atu vota ka vota fila-fali maski nia vota tiha ona iha aktu eleitorál ne'e sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Ema ne'ebé husik dolozamente ema ruma pratika faktu sira previstu iha númeru anteriór sei hetan pena hanesan ida-ne'e.



3. Tentativa foo-fatin ba punisaun.



Artigu 238

Fraude iha eskrutíniu



1. Ema ne'ebé, oin naran ida, falsifika votu nia kontajen iha aktu hodi apura ka publika rezultadu eleitorál sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 6.



2. Sei hetan pena hanesan ida-ne'e ema ne'ebé, ho intensaun fraudulenta, substitui, destrui, suprime, viola, visia ka falseia boletín ba votu ka apuramentu ka dokumentu konaba eleisaun.



Artigu 239

Rekuza ba kargu eleitorál



Ema ne'ebé, hetan tiha nomeasaun atu tuur iha asembleia ba votu nia meza no, injustifikadamente, lakohi asume ka abandona funsaun ne'e sei hetan pena prizaun too tinan 1 ka multa.



Artigu 240

Violasaun ba segredu iha eskrutíniu



Ema ne'ebé iha aktu eleitorál ho eskrutíniu sekretu viola segredu tanba hola ka foo-sai koñesimentu konaba ema seluk vota ba iha ne'ebé sei hetan pena prizaun too tinan 1 ka multa.



Artigu 241

Devér ba neutralidade ka imparsialidade



Funsionáriu iha administrasaun eleitorál ka administrasaun eleitorál nia kolaboradór ne'ebé viola nia devér konaba neutrali-dade no imparsialidade sei hetan prizaun too tinan 2 ka multa.



Artigu 242

Agravasaun



Kuandu ema ne'ebé pratika krime ruma previstu iha kapítulu ida-ne'e dezempeña funsaun públika, nomeadamente iha governu, parlamentu nasionál, ka forsa armada, hanesan majistradu judisiál ka iha Ministériu Públiku, iha forsa polisiál ka órgaun administrativu seluk, pena previstu iha tipu ida-idak sei sa’e ba dobru iha nia limite mínimu no másimu.



KAPÍTULU V

KONTRA AUTORIDADE PÚBLIKA



Artigu 243

Obstrusaun ba autoridade públika



1. Ema ne'ebé, ho violénsia ka ameasa grave hasoru funsio-náriu ka forsa militár, militarizada ka polisiál nia ajente, la husik nia pratika aktu konaba nia funsaun ka halo nia pratika aktu hasoru nia devér sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 6.



2. Kuandu aktu referidu iha númeru anteriór halo duni ka im-pede duni sei aplika pena prizaun tinan 2 too tinan 8.



Artigu 244

Dezobediénsia



1. Ema ne'ebé la halotuir ka la halotuir nafatin orden ka man-dadu lejítimu komunikadu regularmente, ne'ebé autoridade ka funsionáriu kompetente maka foo, sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa:



a) Kuandu dispozisaun legál determina; ka



b) Kuandu autoridade ka funsionáriu ne'e foo-hatene ba ajente katak, nia la halotuir orden ka mandadu ne'e karik, nia sei hetan responsabilidade kriminál.



2. Iha situasaun ne'ebé dispozisaun legál kualifika faktu ida hanesan dezobediénsia kualifikada sei aplika pena prizaun tinan 1 too tinan 4.



3. Dezobediénsia hasoru proibisaun konkreta ka interdisaun ne'ebé sentensa kriminál determina no mós dezobediénsia hasoru pena asesória ka medida ba seguransa ne'ebé la halakon liberdade sei foo fatin ba pena referida iha númeru 1.



Artigu 245

Hasai dadur



1. Ema ne'ebé, ho meiu ilegál, liberta ema ne'ebé legalmente lakon tiha nia liberdade ka, ho meiu naran ida, tulun ema ne'e halai sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 6.



2. Kuandu faktu sira-ne'e pratika ho violénsia, arma ka ho ema barak-liu na’in rua nia kolaborasaun sei aplika pena prizaun tinan 2 too tinan 8.



Artigu 246

Evazaun



1. Ema ne'ebé, tuir lei, lakon tiha nia liberdade, halai tiha sei hetan pena prizaun tinan 1 too tinan 4.



2. Kuandu evazaun konsege ho meiu deskritu iha artigu anteriór, númeru 2, sei aplika pena tinan 2 too tinan 6.

Artigu 247

Funsionáriu nia tulun ba evazaun



1. Funsionáriu ne'ebé tulun ema ruma pratika faktu previstu iha artigu anteriór sira sei hetan pena estabelesida iha ne'ebá ho tan datoluk ida iha nia limite mínimu no másimu.



2. Kuandu funsionáriu ne'ebé iha obrigasaun atu rai ka halo vijilánsia ba evadidu maka foo tulun atu pratika faktu sira-ne'ebá, pena prevista sira nia limite mínimu no másimu sei agrava tan sorinbaluk.



3. Kuandu evazaun mosu tanba funsionáriu ne'ebé tenke he-in evadidu nia neglijénsia groseira sei aplika pena prizaun too tinan 3 ka multa.



Artigu 248

Dadur nia motín



1. Ema sira-ne'ebé, lakon tiha sira nia liberdade tuir lei, nu’udar kombina tiha ona no tau hamutuk sira nia esforsu ho ema ne'ebé hela iha sirkunstánsia hanesan ho sira nian, ataka ka ameasa ho violénsia ema ne'ebé iha obrigasaun atu haree ka hein sira, hodi hetan sira nia evazaun ka ema-seluk nia evazaun ka obriga ema ne'e pratika aktu ruma ka la pratika aktu ruma, sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 8.



2. Kuandu ho hahalok sira deskritu iha númeru anteriór ajente sira ruma ka ema seluk ruma halai duni sei aplika pena prizaun tinan 3 too tinan 10.



Artigu 249

Deskamiñu ka destruisaun ba objetu iha podér públiku nia liman



Ema ne'ebé destrui, danifika ka inutiliza, totalmente ka parsial-mente, ka oin naran ida, subtrai hosi podér públiku ne'ebé simu ka kontrola dokumentu ka objetu movel seluk, ka koiza arrestada, apreendida ka objetu iha providénsia kautelár sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 6, kuandu norma seluk la foo fatin ba pena todan liu.



Artigu 250

Kebra ba marka, selu ka editál



1. Ema ne'ebé loke, lees ka inutiliza, totalmente ka parsialmente, marka ka selu, ne'ebé lejitimamente funsionáriu kompetente tau hodi identifika ka halo inviolavel buat ruma ka atu sertifika katak arrestu, apreensaun ka providénsia kautelár monu tiha ona ba buat ruma, sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Ema ne'ebé, oin naran ida, intensionalmente, impede desti-natáriu atu hatene editál ne'ebé funsionáriu kompetente afiksa hela sei hetan pena prizaun too tinan 2 ka multa.



TÍTULU IV

KRIME HASORU PATRIMÓNIU



KAPÍTULU I

HASORU PROPRIEDADE



Artigu 251

Furtu simples



1. Ema ne'ebé, ho intensaun ilejítima atu halo ninian ka ema seluk nian, subtrai ema seluk nia koiza movel sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Tentativa foo-fatin ba punisaun.



3. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.



Artigu 252

Furtu agravadu



1. Ajente ne'ebé pratika aktu sira referidu iha artigu anteriór sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 8, kuandu:



a) Koiza movel ema seluk nian ne'e iha valór sientífiku, artístiku ka istóriku boot ka buat ruma importante ba dezenvolvimentu ekonómiku ka teknolójiku;



b) Koiza movel ema seluk nian ne'e veíkulu ida, veíkulu ka pasajeiru iha veíkulu koletivu maka lori hela, ka rai hela iha kais ka gare atu embarka ka dezembarka;



c) Koiza movel ema seluk nian ne'e buat ruma atu uza iha kultu relijiozu ka iha venerasaun ba matebian sira nia memória no rai hela iha fatin atu halo kultu ka iha semitériu;



d) Ajente aproveita kalan atu pratika furtu ne'e fasilmente;



e) Vítima hetan prejuizu konsideravel tanba apropriasaun ne'e;



f) Ajente tama iha abitasaun, servisu públiku nia instala-saun, estabelesimentu komersiál ka industriál ho inten-saun atu pratika furtu;



g) Ajente uza xave falsu, eskalamentu ka arrombamentu atu konkretiza nia intensaun;



h) Ajente aproveita vítima iha dezastre, asidente ka kalamidade públika nia vulnerabilidade espesiál;



i) Ajente aproveita konfiansa espesiál ne'ebé moris hosi nia relasaun ho vítima ka ho lokál iha ne'ebé koiza subtraida rai hela nia proprietáriu;



j) Ajente pratika furtu hanesan nia servisu loroloron;



k) Ema na’in-tolu ka barak liután, inkluindu ajente, maka pratika krime ne'e;



l) Koiza subtraida iha valór aas-liu dolar amerikanu 1.000 maibé la liu 5.000.



2. Kuandu koiza subtraida nia valór aas-liu dolar amerikanu 5.000 sei aplika pena prizaun tinan 3 too tinan 10.



3. Kuandu sirkunstánsia sira referida iha númeru 1 barak ma-ka haleu konduta ida, sei konsidera de’it sirkunstánsia ida-ne'ebé iha efeitu agravante maka’as liu hodi determina tipu legál aplikavel nia moldura abstrata no sei valora sirkuns-tánsia sira-seluk hanesan sirkunstánsia ho karater jerál atu determina pena nia medida.



4. Kuandu koiza furtada nia valór ki’ik liu dolar amerikanu 50, sirkunstánsia sira-ne'ebé hakerek hela iha númeru 1 funsiona de’it hanesan agravante ho karater jerál.



Artigu 253

Roubu



1. Ema ne'ebé, ho intensaun ilejítima atu halo ninian ka ema seluk nian, subtrai ka obriga entrega ba nia ema seluk nia koiza movel, ho violénsia hasoru ema, ameasa ho perigu eminente ba ema nia vida ka ba ema nia integridade fízika, ka tau ema ne'e iha situasaun ne'ebé nia labele reziste, sei hetan pena tinan 3 too tinan 10.



2. Kuandu, hamutuk ho ajente nia konduta, mosu mós sirkuns-tánsia ruma ne'ebé hakerek hela iha artigu anteriór, númeru 1, sei aplika pena prizaun tinan 4 too tinan 12.



3. Kuandu nia konduta hamosu perigu ba vítima nia vida ka ofensa grave ba vítima nia integridade fízika, ajente sei hetan pena prizaun tinan 5 too tinan 15.



4. Kuandu nia konduta halo ema ruma mate, ajente sei hetan pena prizaun tinan 5 too tinan 20.



Artigu 254

Violénsia tuir-fali subtrasaun



Ema ne'ebé, ema ruma toman tiha nia halo daudaun furtu, aktua nu’udar hakerek hela iha artigu anteriór atu hela nafatin ho koiza apropriada ka impede koiza apropriada nia restituisaun sei hetan pena sira-ne'ebé estabelese hela ba krime roubu, respetivamente.



Artigu 255

Furtu ba veíkulu nia uzu



1. Ema ne'ebé uza automovel ka veíkulu motorizadu, aeronave, barku ka bisikleta sem ema ne'ebé iha direitu nia autoriza-saun sei hetan pena prizaun too tinan 2 ka multa.



2. Tentativa foo-fatin ba punisaun.



3. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.



Artigu 256

Abuza konfiansa



1. Ema ne'ebé, ilejitimamente, halo ninian koiza movel ne'ebé entrega ba nia ho títulu ne'ebé la transmite propriedade sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Tentativa foo-fatin ba punisaun.



3. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.



Artigu 257

Abuza konfiansa agravadu



1. Kuandu Koiza movel ne'e nia valór aas-liu dolar amerikanu 1.000, ajente sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 8.



2. Pena ne'ebé hakerek hela iha númeru anteriór no iha artigu 256 nia limite mínimu no másimu sei sa’e datoluk ida kuandu ajente simu koiza ne'e ba depózitu tanba lei haruka, tanba nia ofísiu, empregu ka profisaun ka hanesan tutór, kuradór ka depozitáriu.



Artigu 258

Danu simples



1. Ema ne'ebé, totalmente ka parsialmente, destrui, danifika ka halo inutilizavel koiza ema seluk nian sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Tentativa foo-fatin ba punisaun.



3. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.



Artigu 259

Danu agravadu



1. Ema ne'ebé, totalmente ka parsialmente, destrui, danifika halo inutilizavel koiza:



a) ne'ebé públiku atu uza ka iha utilidade públika;



b) Ho valór sientífiku, artístiku ka istóriku importante ka ho importánsia boot ba dezenvolvimentu teknolójiku ka sientífiku;



c) Konaba meiu ba komunikasaun ka transporte ho importánsia sosiál boot;



d) Nune'e hamosu prejuizu aas-liu dolar amerikanu 1.000;



e) Ema seluk nian, ne'ebé atu uza iha kultu relijiozu ka hodi venera matebian nia memória no rai hela iha fatin atu halo kultu ka iha semitériu, sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 8.



Artigu 260

Danu ho violénsia



Kuandu ajente pratika faktu sira-ne'ebé hakerek hela iha artigu 258 no 259 ho violénsia hasoru ema ruma ka ho ameasa ho perigu eminente ba vida ka integridade fízika, ka tanba tau hela ema ne'e iha situasaun ne'ebé nia labele reziste, sei aplika pena prizaun tinan 4 too tinan 12.



Artigu 261

Uzurpasaun ba imovel



1. Ema ne'ebé, ho violénsia ka ameasa grave hasoru ema se-luk, invade ka okupa ema-seluk nia koiza imovel, ho inten-saun atu ezerse direitu propriedade, pose, uzu ka servidaun ne'ebé lei, sentensa, kontratu ka aktu administrativu la tutela, sei hetan pena prizaun tinan 1 too tinan 4.

2. Kuandu meiu ne'ebé ajente uza konstitui krime punivel ho pena todan liu ida ne'ebé númeru anteriór komina, pena ida-ne'e maka sei aplika.



Artigu 262

Alterasaun ba marku



1. Ema ne'ebé, ho intensaun atu halo ninian ka ema-seluk nian, totalmente ka parsialmente, ema-seluk nia koiza imovel, arranka ka altera marku ka sinál naran ida ne'ebé atu estabelese limite konaba propriedade ba bem imovel sei hetan pena prizaun too tinan 1 ka multa.

2. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.



Artigu 263

Inséndiu



1. Ema ne'ebé, ho intensaun, hamosu inséndiu iha uma, edifísiu, estabelesimentu, meiu ba transporte, floresta, plantasaun ka bem seluk-tán no, nune'e, hamosu perigu ba vida, integridade fízika ka bem patrimoniál ho valór aas-liu dolar amerikanu 5.000 sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 8.



2. Faktu sira-ne'ebé hakerek hela iha númeru anteriór konaba bem públiku ka bem iha ne'ebé funsiona servisu públiku karik, sei aplika pena prizaun tinan 2 too tinan 10.



3. Ajente pratika faktu sira-ne'e tanba neglijénsia karik, nia sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa, kuandu dispozisaun legál seluk la prevee pena todan liu.



4. Kuandu perigu referidu iha númeru 1 de’it maka mosu tanba neglijénsia sei aplika pena tinan 2 too tinan 6.



5. Iha kazu sira-ne'ebé númeru 4 prevee tenke iha keixa atu hala’o prosedimentu kriminál.



Artigu 264

Arrependimentu ativu



Kuandu, pratika tiha krime sira previstu iha artigu 251, 252, 256 too 261 no 263, n. 4, maibé, molok audiénsia ba julgamentu hahú, ajente pratika aktu ruma hodi repara, integralmente ka parsialmente, prejuizu ne'ebé nia hamosu, pena bele hetan atenuasaun extraordinária.



Artigu 265

Definisaun



Ba kódigu ida-ne'e nia dispozisaun sei konsidera:



a) “Arrombamentu” rompimentu, fratura ka destruisaun, totál ka parsiál, ba dispozitivu ne'ebé serve atu taka ka impede entrada, iha liur ka iha laran, ba uma ka ba fatin taka-hela ne'ebé depende hosi uma ne'e;



b) “Eskalamentu” entrada iha uma ka fatin taka-hela ne'ebé depende hosi uma ne'e, hosi fatin ne'ebé la uza baibain ha-nesan entrada ka hosi dispozitivu atu taka ka impede en-trada ka pasajen;



c) Xave falsa



i) Xave imitada, kontrafeita ka alterada;



ii) Xave verdadeira kuandu, fortuitamente ka subrepti-siamente, sai hosi ema ne'ebé iha direitu atu uza nia liman; no



iii) Gazua ka instrumentu ne'ebé bele uza hodi loke fexadura ka dispozitivu ba seguransa seluk.



KAPÍTULU II

HASORU PATRIMÓNIU EM JERÁL



Artigu 266

Burla simples



1. Ema ne'ebé, ho intensaun atu hetan enrikesimentu ilejítimu ba nia ka ba ema seluk, ho erru ka enganu konaba faktu ne'ebé nia provoka astusiozamente, halo ema seluk pratika aktu ne'ebé hamosu prejuizu patrimoniál ba ema ne'e ka ba ema seluk sei pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Tentativa foo-fatin ba punisaun.



3. Artigu 264 nia dispozisaun aplika mós iha ne'e.



4. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.



Artigu 267

Burla agravada



1. Ema ne'ebé, tanba nia hahalok deskritu iha artigu anteriór:



a) Hamosu prejuizu ho valór aas-liu dolar amerikanu 2.000;



b) Pratika burla hanesan nia servisu loroloron;



c) Halo vítima tama iha situasaun ekonómika difisil, sei hetan pena prizaun tinan 3 too tinan 10.



2. Artigu 264 nia dispozisaun aplika mós iha ne'e.



Artigu 268

Burla informátika



1. Ema ne'ebé, ho intensaun atu hetan enrikesimentu ilejítimu ba nia ka ba ema seluk, hamosu prejuizu patrimoniál ba ema seluk, tanba interfere iha tratamentu ba dadu informátiku nia rezultadu ka halo estruturasaun inkorreta iha programa informátiku, la utiliza dadu korretamente ka kompletamente, utiliza dadu maski laiha autorizasaun ka intervém oin naran ida iha prosesamentu maski laiha autorizasaun, sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Tentativa foo-fatin ba punisaun.



3. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.



Artigu 269

Burla informátika agravada



Kuandu konduta deskrita iha artigu anteriór hamosu sirkunstánsia ruma deskrita iha artigu 267, n. 1, ajente sei hetan pena prizaun tinan 3 too tinan 10.



Artigu 270

Extorsaun



1. Ema ne'ebé, ho intensaun atu hetan ba nia ka ba ema seluk enrikesimentu ilejítimu, obriga ema seluk, ho violénsia ka ameasa ho mal importante, halo dispozisaun patrimoniál ne'ebé hamosu prejuizu ba ema ne'e ka ba ema seluk, sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 6.



2. Kuandu mosu sirkunstánsia ruma prevista iha artigu 252 ajente sei hetan pena previstu iha artigu ida-ne'ebá.



3. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.



Artigu 271

Reseptasaun simples



1. Ema ne'ebé, molok buka atu hatene nia iha proveniénsia lejítima ka lae, adkire ka simu, ho títulu naran ida, koiza ne'ebé, tuir nia natureza ka tuir ema ne'ebé detein ka oferese, ka tuir nia folin ka kondisaun konaba nia venda ka oferta, ema ne'ebé iha kuidadu medianu iha razaun atu deskonfia katak koiza ne'e mai hosi konduta kriminoza hasoru ema seluk nia patrimóniu sei hetan pena prizaun too tinan 2 ka pena multa.



2. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.



Artigu 272

Reseptasaun agravada



1. Ema ne'ebé, ho intensaun atu hetan vantajen patrimoniál ba nia ka ba ema seluk, subar koiza ne'ebé ema seluk hetan ho krime hasoru patrimóniu, simu, foo hanesan peñór, halo ninian ho títulu naran ida, kaer, rai, entrega ka kontribui atu entrega koiza ne'e ba ema seluk, ka oin naran ida buka dalan ba koiza ne'e ka nia valór ka produtu ne'ebé sai diretamente hosi koiza ne'e atu hela iha nia liman ka ema-seluk nia liman sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 8.



2. Sei hetan pena prizaun tinan 3 too tinan 10 ajente ne'ebé pratika faktu sira-ne'ebé hakerek hela iha númeru anteriór kuandu:



a) Nia pratika reseptasaun hanesan nia servisu loroloron atu moris ka abitualmente;



b) Bem, valór ka produtu nia valór aas-liu dolar amerikanu 2.000;



c) Iha altura ne'ebé pratika reseptasaun nia hatene katak krime ne'ebá halo iha sirkunstánsia ruma ne'ebé hakerek hela iha artigu 253, n. 1.



Artigu 273

Ajuda ba kriminozu



1. Ema ne'ebé, liu tiha krime hasoru patrimóniu, ajuda krime ne'e nia ajente aproveita koiza ne'ebé nia hetan hanesan ne'e ka benefísiu ne'ebé mai diretamente hosi koiza apropria-da sei hetan pena prizaun too tinan 1 ka multa.



2. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.

Artigu 274

Administrasaun danoza



1. Ema ne'ebé, kuandu iha obrigasaun atu foo-destinu ka administra ema-seluk nia interese, servisu ka bem patrimo-niál, maski nia mós sosiedade ka pesoa koletiva ne'ebé soi interese, servisu ka bem sira-ne'e nia sósiu, hamosu prejuizu patrimoniál signifikativu ekonomikamente tanba nia viola intensionalmente regra konaba kontrole ka jestaun ka aktua ho violasaun grave ba devér konaba nia funsaun, sei hetan pena prizaun tinan 1 too tinan 4.



2. Bem, interese ka servisu referidu iha númeru anteriór Estadu, pesoa koletiva ho utilidade públika, kooperativa ka asosia-saun populár nian karik, ajente sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 6.



3. Pena sira-ne'e sei aplika mós ba ema ne'ebé halo ninian ka husik ema-seluk halo ninian, ilejitimamente, koiza ne'ebé nia bele foo-destinu tuir de’it finalidade ne'ebé ema-ne'ebé administra ema-seluk nia patrimóniu tenke tuir.



Artigu 275

Administrasaun neglijente



1. Ema ne'ebé, iha kondisaun deskrita iha númeru anteriór, hamosu danu patrimoniál tanba nia la aktua ho kuidadu ne'ebé, tuir sirkunstánsia ne'ebé haleu nia hahalok no nu’udar nia bele, nia iha obrigasaun atu uza, sei hetan pena prizaun too tinan 1 ka multa.



2. Bem ka interese ne'e maka sira-ne'ebé hakerek hela iha ar-tigu anteriór, númeru 2, karik, sei aplika pena prizaun too tinan 2 ka multa.



3. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.



Artigu 276

Falénsia ka insolvénsia intensionál



1. Ema ne'ebé, ho meiu naran ida, lori sosiedade ruma ba fa-lénsia ka hatama-án iha insolvénsia, ho intensaun atu pre-judika kredór sira, kuandu falénsia ka insolvénsia ne'e hetan deklarasaun, sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 8.



2. Faktu deskritu iha númeru anteriór konaba empreza públika ka kooperativa karik, pena nia limite mínimu ka másimu sei agrava datoluk ida.



Artigu 277

Falénsia ka insolvénsia neglijente



1. Ema ne'ebé hamosu falénsia ka insolvénsia tanba inkúria ka imprudénsia grave, prodigalidade ka despeza ezajerada manifestamente, ka tanba neglijénsia groseira iha nia aktividade, kuandu falénsia ka insolvénsia ne'e hetan deklarasaun, sei hetan pena prizaun too tinan 2 ka multa.



2. Atu hala’o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.



TÍTULU V

KRIME HASORU JUSTISA NIA REALIZASAUN



Artigu 278

Falsidade iha depoimentu ka deklarasaun



1. Ema ne'ebé, iha depoimentu hanesan parte, halo tiha juramentu no hetan tiha adverténsia konaba konsekuénsia penál ne'ebé sei monu ba nia tanba depoimentu falsu, foo deklarasaun falsu konaba faktu ne'ebé nia tenke foo depoimentu sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Suspeitu ka arguidu sei hetan pena hanesan iha ne'e tanba deklarasaun konaba nia identidade no antesedente kriminál.



3. Kuandu, tanba konduta deskrita iha númeru anteriór sira, ema ruma lakon nia liberdade, ajente sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 8.



Artigu 279

Falsidade iha testemuñu, perísia, interpretasaun ka tradusaun



1. Ema ne'ebé, hanesan testemuña, peritu, tékniku, tradutór ka intérprete ba tribunál ka ba funsionáriu kompetente atu simu hanesan meiu atu prova depoimentu, relatóriu, informa-saun ka tradusaun, foo depoimentu, aprezenta relatóriu, foo informasaun ka halo tradusaun falsu sei hetan pena prizaun too tinan 4 ka multa.



2. Sei hetan pena hanesan ida-ne'e ema ne'ebé lakohi foo depoimentu ka aprezenta relatóriu, informasaun ka tradu-saun kuandu nia laiha kauza justa.

3. Kuandu, halo tiha juramentu no hetan tiha adverténsia konaba konsekuénsia penál ne'ebé sei monu ba nia, maka ajente pratika faktu referidu iha n. 1 sei aplika pena prizaun too tinan 5.



4. Kuandu konduta ne'ebé hakerek hela iha númeru anteriór sira halo ema ruma lakon nia liberdade ajente sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 8.



Artigu 280

Ekiparasaun ba dezisténsia



Ajente ne'ebé pratika faktu ruma deskritu iha artigu anteriór nia arrependimentu no retratasaun molok falsidade nia efeitu hetan konsiderasaun iha desizaun ka falsidade hamosu prejuizu ba ema-seluk vale hanesan dezisténsia.



Artigu 281

Subornu



1. Ema ne'ebé konvense ka tenta konvense ema-seluk, ho prezente ka promesa konaba vantajen patrimoniál ka la patrimoniál, atu pratika faktu referidu iha artigu 278 ka 279 no ema ne'e pratika duni faktu ne'e, sei hetan pena prizaun too tinan 4.



2. Kuandu faktu ne'ebé artigu 278 no 279 refere la too pratika ida ajente sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



Artigu 282

Denega justisa



1. Funsionáriu ne'ebé iha inkéritu prosesuál, prosesu jurisdi-sionál, prosesu tanba kontra-ordenasaun ka dixiplinár, konxientemente, deside ka la deside, promove ka la pro-move, investiga ka la investiga ka pratika aktu iha nia funsaun, hasoru lei, sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Kuandu funsionáriu pratika faktu deskritu iha númeru anteriór ho intensaun atu prejudika ka benefisia ema ruma nia sei hetan pena prizaun too tinan 5.

3. Kuandu konduta sira ne'ebé númeru anteriór sira deskreve halakon ema ruma nia liberdade ajente sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 8.



4. Kuandu ajente pratika konduta anteriór sira tanba neglijén-sia groseira pena nia limite mínimu no másimu sei hatún ba sira nia sorinbaluk.



Artigu 283

Koasaun ba majistradu



1. Ema ne'ebé, ho violénsia, ameasa ho mal importante ka ho meiu naran ida impede juíz ka prokuradór públiku atu ezerse livremente nia funsaun sei hetan pena prizaun tinan 1 too tinan 4.



2. Kuandu, atu pratika faktu sira-ne'e, ajente uza kargu polítiku, públiku, militár ka polisiál ne'ebé nia kaer, sei aplika pena prizaun tinan 2 too tinan 8.



3. Kuandu, tanba konduta deskrita iha númeru anteriór sira majistradu omite ka pratika aktu ruma hasoru lei expresa no aktu ne'e hamosu prejuizu ba ema-seluk, sei aplika pena prizaun tinan 3 too tinan 10.

Artigu 284

Obstrusaun ba aktividade jurisdisionál



1. Ema ne'ebé, ho meiu naran ida, halo opozisaun, hamosu difikuldade ka taka-dalan ba desizaun judisiál ho tránzitu iha julgadu atu kumpre ka atu ezekuta sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 5.



2. Kuandu ajente ne'ebé pratika faktu sira previstu iha númeru anteriór sira ezerse funsaun polítika, públika ka militár ne'e-bé, tuir nia natureza, tenke taka dalan ba nia atu pratika fak-tu sira-ne'e nia sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 8.



Artigu 285

Denúnsia kalunioza



1. Ema ne'ebé, ho meiu naran ida, iha autoridade nia oin ka pu-blikamente, ho konxiénsia katak imputasaun ne'e falsu, denunsia ka soe suspeita katak ema ida halo krime ida, ho intensaun atu halo ema ne'e hasoru prosedimentu kriminál sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Kuandu ajente halo imputasaun falsu konaba ilísitu kontra-ordenasionál ka dixiplinár, pena sei hetan atenuasaun extraordinária.



3. Kuandu funsionáriu ne'ebé iha obrigasaun atu hala’o pro-sedimentu kriminál maka promove dolozamente faktu deskritu iha númeru anteriór sira pena aplikavel nia limite mínimu no másimu sei agrava datoluk ida..



Artigu 286

La partisipasaun



Ema ne'ebé, iha tiha koñesimentu katak ema ruma halo krime públiku ruma no iha obrigasaun atu halo partisipasaun, la partisipa ida sei hetan pena konaba krime ne'ebé nia subar ho nia limite mínimu no másimu tun tiha datoluk rua.



Artigu 287

Majistradu ka funsionáriu nia prevarikasaun



1. Juíz, prokuradór públiku ka funsionáriu ne'ebé iha prosesu jurisdisionál nia fase naran ida, ho intensaun atu benefisia ka prejudika ema-seluk, pratika aktu ruma ne'ebé tama iha nia podér funsionál ka la pratika aktu ne'ebé nia iha obrigasaun atu pratika sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 6.



2. Kuandu faktu deskritu iha númeru anteriór halo ema ruma lakon nia liberdade ka hamosu prizaun ke detensaun ilegál sei aplika pena prizaun tinan 3 too tinan 10.



Artigu 288

Advogadu ka defensór públiku nia prevarikasaun



1. Advogadu ka defensór públiku ne'ebé intensionalmente prejudika kauza ne'ebé entrega ba nia patrosíniu sei hetan pena prizaun tinan 1 too tinan 4.



2. Advogadu ka defensór públiku ne'ebé, iha kauza ida de’it, advoga ka ezerse defensoria ba ema sira-ne'ebé sira nia interese iha konflitu, ho intensaun atu benefisia ka prejudika sira ruma, sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 6.



Artigu 289

Simulasaun ba krime



1. Ema ne'ebé, la dehan se maka halo, denunsia krime ida ka halo autoridade kompetente suspeita katak ema ruma halo krime ruma, kuandu nia hatene katak laiha krime ida, sei hetan pena prizaun too tinan 2 ka multa.



2. Faktu ne'e konaba kontravensaun, kontra-ordenasaun ka ilísitu dixiplinár karik, ajente sei hetan pena prizaun too tinan 1 ka multa.



3. Kuandu funsionáriu ne'ebé iha obrigasaun atu instaura prosedimentu hasoru faktu hakerek hela iha númeru anteriór sira maka pratika faktu sira-ne'e, pena aplikavel nia limite mínimu no másimu sei agrava ho datoluk ida.



Artigu 290

Favoresimentu pesoál



1. Ema ne'ebé, totalmente ka parsialmente, impede, frustra ka ilude autoridade nia aktividade probatória ka preventiva, ho intensaun ka ho konxiénsia atu evita ema ne'ebé halo krime ida atu hetan pena ka medida ba seguransa, sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Tentativa foo-fatin ba punisaun.



3. Kuandu funsionáriu ne'ebé intervém ka iha kompeténsia atu intervém iha prosesu ka iha obrigasaun atu ezekuta pena ka medida ba seguransa ka atu haruka halo ezekusaun ne'e maka pratika favoresimentu ne'e sei aplika pena prizaun tinan 2 too tinan 5.



4. Aktu sira-ne'ebé hakerek hela iha númeru 1 la foo-fatin ba pena kuandu:



a) Ajente pratika faktu ne'e atu evita mós pena ka medida ba seguransa atu aplika ka ezekuta ba nia;



b) Ema ne'ebé ajente hakarak favorese ho nia konduta ne'e ajente nia kónjuje, dexendente, axendente, adotan-te, adoptadu ka parente ka afím too grau daruak, ka ema ne'ebé moris ho nia hanesan feen ho lain.



Artigu 291

Violasaun ba justisa nia segredu



1. Ema ne'ebé, hasoru determinasaun legál no sem kauza jus-ta, foo-sai ba públiku aktu prosesuál penál ne'ebé tama iha justisa nia segredu nia konteudu ka aktu ne'ebé desizaun ida proibe tiha ona publisidade nia konteudu, sei hetan pena prizaun tinan 1 too tinan 4.



2. Kuandu ajente halo violasaun ne'e ho meiu ba komunika-saun sosiál sei aplika pena prizaun tinan 2 too tinan 6.



TÍTULU VI

KRIME IHA FUNSAUN PÚBLIKA NIA EZERSÍSIU



Artigu 292

Korrupsaun pasiva ba aktu ilísitu



1. Ema ne'ebé, nia rasik ka hodi ema seluk, ho nia autorizasaun ka ratifikasaun, husu ka simu, ba nia rasik ka ba ema seluk, vantajen patrimoniál ka la patrimoniál ka vantajen ne'e nia promesa, maski nia laiha direitu, atu pratika ka la pratika aktu ruma hasoru obrigasaun ne'ebé nia iha tanba kargu ne'ebé nia kaer, maski aktu ka omisaun ne'e akontese tiha ona molok pedidu ka aseitasaun ne'e mosu, sei hetan pena prizaun tinan 3 too tinan 15.



2. Kuandu ajente, molok pratika faktu ne'e, voluntariamente rekuza oferesimentu ka promesa ne'ebé nia simu tiha ona ka foo fila-fali vantajen ne'e, ka, vantajen ne'e koiza funjivel karik, nia valór, nia sei la hetan pena.



3. Pena sei hetan atenuasaun espesiál kuandu ajente ajuda duni hetan prova desiziva atu identifika ka kaer responsavel sira seluk.



Artigu 293

Korrupsaun pasiva ba aktu lísitu



1. Ema ne'ebé, nia rasik ka hodi ema seluk, ho nia autorizasaun ka ratifikasaun, husu ka simu, ba nia rasik ka ba ema seluk, vantajen patrimoniál ka la patrimoniál ka vantajen ne'e nia promesa, maski nia laiha direitu, atu pratika ka la pratika aktu ruma la hasoru obrigasaun ne'ebé nia iha tanba kargu ne'ebé nia kaer, maski aktu ka omisaun ne'e akontese tiha ona molok pedidu ka aseitasaun ne'e mosu, sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Sei hetan pena hanesan ida-ne'e funsionáriu ne'ebé, nia rasik ka hodi ema seluk, ho nia autorizasaun ka ratifikasaun, husu ka simu, ba nia rasik ka ba ema seluk, vantajen patri-moniál ka la patrimoniál ka vantajen ne'e nia promesa, maski nia laiha direitu, hosi ema ne'ebé husu tiha ona, husu dau-daun ka tuirmai sei husu buat ruma ne'ebé nia tenke ezerse funsaun ne'ebé nia kaer para ema ne'e atu hetan.



Artigu 294

Korrupsaun ativa



1. Ema ne'ebé, nia rasik ka hodi ema seluk, ho nia autorizasaun ka ratifikasaun, foo ka promete ba funsionáriu ka ba ema seluk ho funsionáriu ne'e nia koñesimentu, vantajen patrimoniál ne'ebé funsionáriu ne'e la iha direitu atu hetan, ho finalidade ne'ebé hatudu hela iha artigu 292, sei hetan pena prizaun tinan 3 too tinan 10.



2. Kuandu ho hahalok deskritu iha númeru anteriór ajente hakarak hetan finalidade ne'ebé artigu 293 hatudu nia sei hetan pena prizaun too tinan 2 ka multa.



Artigu 295

Pekulatu



1. Funsionáriu ne'ebé, hasoru lei, halo ninian ka halo ema seluk nian osan ka koiza movel, públiku ka partikulár, ne'ebé entrega hela ba nia ka tama iha nia liman ka nia bele kaer tanba nia funsaun, sei hetan pena prizaun tinan 3 too tinan 10, kuandu dispozisaun legál seluk la haruka aplika pena todan liu.



2. Funsionáriu ne'ebé empresta, empeña ka, oin naran ida, onera valór ka objetu ne'ebé númeru anteriór temi sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa, kuandu dispozisaun legál seluk la haruka aplika pena todan liu.



3. Kuandu osan ka koiza movel sira-ne'ebé númeru anteriór sira temi iha valór aas-liu dolar amerikanu 5.000 sei aplika pena prizaun tinan 4 too tinan 12 ka tinan 2 too tinan 5, res-petivamente.



4. Kuandu osan ka koiza movel sira-ne'ebé númeru 1 temi iha valór ki’ik-liu dolar amerikanu 50 sei aplika pena prizaun too tinan 3 ka multa.



Artigu 296

Pekulatu ho uzu



Funsionáriu ne'ebé uza ka husik ema-seluk uza ba fim ne'ebé la tama iha nia destinu veíkulu ka koiza movel seluk ho valór signifikativu, ne'ebé tama iha nia liman ka nia bele kaer tanba nia funsaun, atu hetan ba nia ka ba ema-seluk benefísiu ilejítimu ka hamosu prejuizu ba ema ruma, sei hetan pena prizaun too tinan 2, kuandu buat sira ne'e tama iha nia liman ka nia bele kaer tanba nia funsaun.



Artigu 297

Abuza podér



Funsionáriu ne'ebé abuza podér ka viola obrigasaun, ne'ebé mai hosi funsaun ne'ebé nia kaer, atu hetan benefísiu ba nia ka ba ema-seluk ka hamosu prejuizu ba ema-seluk sei hetan pena prizaun tinan 1 too tinan 4, kuandu dispozisaun legál seluk la haruka aplika pena todan liu.



Artigu 298

Abuzu ho forsa públika



Funsionáriu ne'ebé, iha tiha kompeténsia atu uza, rekizita ka haruka uza forsa públika, uza, rekizita ka haruka uza forsa ne'e atu impede ezekusaun ba lei, justisa mandadu regulár ka autoridade públika nia orden lejítima sei hetan pena prizaun too tinan 3, kuandu dispozisaun legál seluk la haruka aplika pena todan liu.



Artigu 299

Partisipasaun ekonómika



1. Funsionáriu ne'ebé tenke intervém iha kontratu ka opera-saun ka aktividade seluk, tanba kargu públiku ne'ebé nia kaer, no aproveita kondisaun ne'e atu hetan ba nia ka ba ema-seluk, diretamente ka hodi ema-seluk, vantajen patrimo-niál ka, oin naran ida, partisipasaun ekonómika ilísita, no, nune'e, hamosu prejuizu ba interese públiku ne'ebé nia tenke administra, fiskaliza, defende ka realiza, sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 8.



2. Kuandu konduta ne'e hamosu ba Estadu prejuizu aas-liu dolar amerikanu 10.000 sei aplika pena prizaun tinan 3 too tinan 15.



Artigu 300

Rekuza kooperasaun



Funsionáriu ne'ebé, hetan tiha pedidu hosi autoridade kompe-tente atu foo kooperasaun atu administra justisa ka ba servisu públiku seluk, no rekuza kooperasaun ne'e ka, maski laiha motivu justifikadu, la foo kooperasaun ne'e, sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



Artigu 301

Agravasaun



1. Kuandu kargu polítiku nia titulár ka majistradu ruma maka pratika krime sira-ne'ebé títulu ida-ne'e refere pena respe-tivu nia limite másimu sei sa’e datoluk ida.



2. Lejislasaun espesiál maka sei fiksa efeitu la penál no prosedimentu konaba situasaun sira referidu iha númeru anteriór.



Artigu 302

Konseitu funsionáriu



1. Ba lei penál nia efeitu, tama iha expresaun funsionáriu:



a) Funsionáriu sivíl;



b) Ajente administrativu;



c) Forsa armada no polisiál sira nia membru;



d) Ema ne'ebé, maski provizoriamente ka temporariamente, ho remunerasaun ka gratuitamente, voluntariamente ka obrigatoriamente, simu funsaun atu kaer ka kaer ho ema seluk aktividade iha funsaun públika administrativa ka jurisdisionál, ka, iha sirkunstánsia hanesan sira-ne'e, kaer ka kaer ho ema-seluk funsaun iha organizmu ho utilidade públika ka partisipa iha funsaun sira-ne'e.



2. Ba lei penál nia efeitu, sei aplika mós títulu ida-ne'e nia dispozisaun ba ema ne'ebé ezerse funsaun polítika, gover-nativa ka lejislativa.



TÍTULU VII

KRIME FALSIFIKASAUN



KAPÍTULU I

FALSIFIKASAUN BA DOKUMENTU



Artigu 303

Falsifikasaun ba dokumentu ka notasaun téknika



1. Ema ne'ebé, atu hamosu prejuizu ba ema-seluk ka ba Estadu ka atu hetan benefísiu ilejítimu ba nia rasik ka ba ema-seluk:



a) Fabrika dokumentu ka notasaun téknika falsu, falsifika ka altera dokumentu ka abuza ema-seluk nia asinatura hodi halo dokumentu falsu;



b) Hatama falsamente iha dokumentu ka notasaun téknika faktu juridikamente relevante ;



c) Atesta falsamente konaba ema, animál ka koiza nia es-tadu ka kualidade fízika ka psíkika, ho baze iha koñesi-mentu sientífika;



d) Uza dokumentu ka notasaun téknika referidu iha alínea anteriór sira, ne'ebé ema suluk fabrika, falsifika ka emite sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Sei konsidera hanesan notasaun téknika nia falsifikasaun aksaun ne'ebé hamosu perturbasaun ba aparellu tékniku ka automátiku ne'ebé uza hodi influensia notasaun téknika nia rezultadu.



3. Tentativa foo-fatin ba punisaun.



Artigu 304

Falsifikasaun agravada



1. Kuandu faktu sira referidu iha artigu anteriór, n. 1, konaba dokumentu auténtiku ka dokumentu ho forsa hanesan dokumentu auténtiku, testamentu serradu, vale-korreiu, letra-kámbiu, xeke, dokumentu seluk-tán tansmisivel ho endosu ka notasaun téknika konaba veíkulu automovel, aeronave ka barku nia identifikasaun, totál ka parsiál, ajente sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 6.



2. Funsionáriu maka pratika faktu sira-ne'ebé hakerek hela iha artigu anteriór ka iha artigu 309, númeru 1, kuandu nia kaer daudaun nia funsaun karik, sei aplika pena prizaun tinan 2 too tinan 8.







Artigu 305

Dokumentu públika nia falsifikasaun



Funsionáriu ne'ebé, iha funsaun ne'ebé nia kaer, atu hamosu prejuizu ba ema-seluk ka ba Estadu ka atu hetan benefísiu ilejítimu ba nia ka ba ema-seluk:



a) Omite faktu ne'ebé dokumentu ne'ebé lei foo fé públika maka sei sertifika ka autentika; ka



b) Interkala aktu ka dokumentu iha protokolu , rejistu ka livru ofisiál la tuir formalidade legál sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 6.



Artigu 306

Uza dokumentu ba identifikasaun alleiu



Ema ne'ebé, ho intensaun atu hamosu prejuizu ba ema-seluk ka ba Estadu, uza ema-seluk nia dokumentu ba identifikasaun sei hetan pena prizaun too tinan 1 ka multa.



KAPÍTULU II

FALSIFIKASAUN BA MOEDA



Artigu 307

Kontrafasaun ba moeda



1. Ema ne'ebé halo kontrafasaun ba moeda ka depresiasaun ba moeda metálika lejítima, ho intensaun atu hatama iha sirkulasaun hanesan verdadeira, sei hetan pena prizaun tinan 3 too tinan 10.



2. Kuandu, hamutuk ho faktu sira deskritu iha númeru anteriór, ajente hatama mós moeda ne'e iha sirkulasaun, pena nia limite másimu sei agrava datoluk ida.



3. Ema ne'ebé, tuir akordu ho falsifikadór, tau ba ema atu sosa, hatama iha sirkulasaun ka, ho meiu seluk tan, difunde moeda ne'e sei hetan pena prizaun tinan 3 too tinan 10.



Artigu 308

Pasajen ba moeda falsa



Se maka, iha kazu ne'ebé la tama iha artigu anteriór, adkire atu hatama iha sirkulasaun ka hatama duni iha sirkulasaun, fa’an ka, ho meiu naran ida, difunde moeda kontrafeita ka depresiada, hanesan moeda verdadeira, sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 6.



Artigu 309

Kontrafasaun ba valór seladu ka timbradu



1. Ema ne'ebé pratika kontrafasaun ka falsifikasaun ba valór seladu ka timbradu ne'ebé Estadu timór mesak maka bele fabrika ka fornese, atu fa’an, uza ka, oin seluk tan, hatama iha sirkulasaun hanesan lejítimu, sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 8.



2. Ema ne'ebé pratika faktu deskritu sira-ne'e konaba estam-pilla postál ka meiu ba frankia postál seluk tan ne'ebé Timór-Leste nia korreiu uza sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



3. Ema ne'ebé uza produtu falsifikadu sira-ne'ebé númeru anteriór sira temi, maski hatene katak produtu sira-ne'e falsifikadu, sei hetan pena prizaun too tinan 2 ka multa.



4. Tentativa foo-fatin ba punisaun.



Artigu 310

Kontrafasaun ba selu, kuñu, marka ka xansela



1. Ema ne'ebé, ho intensaun atu uza hanesan auténtiku ka intaktu, adkire, kontrafáz ka falsifika autoridade ka repartisaun públika ruma nia selu, kuñu, marka ka xansela sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 6.



2. Se maka uza objetu sira-ne'ebé númeru anteriór temi, kuandu nia hatene katak buat ne'e falsifikadu ka laiha autorizasaun hosi ema ne'ebé iha direitu atu foo, sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



3. Kuandu falsifikadór rasik maka uza objetu sira-ne'ebé temi tiha ona pena referidu iha númeru 1 nia limite másimu sei agrava datoluk ida.



4. Tentativa konaba faktu sira-ne'ebé númeru 2 deskreve foo-fatin ba punisaun.



Artigu 311

Pezu no medida



1. Ema ne'ebé, ho intensaun atu prejudika ema-seluk ka Esta-du, falsifika ka, ho meiu naran ida, altera, ka, pratika tiha faktu sira-ne'e, uza pezu, medida, balansa ka instrumentu ba medida seluk tan sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Tentativa foo-fatin ba punisaun.



Artigu 312

Apreensaun no perda



Sei apreende no halo inutilizavel ka destrui tiha moeda kontra-feita, falsifikada ka diferensiada no objetu ekiparada sira, no mós pezu, medida ka instrumentu ne'ebé atu uza hodi pratika krime sira-ne'ebé títulu ida-ne'e prevee.



TÍTULU VIII

KRIME HASORU EKONOMIA



Artigu 313

Brankeamentu ba kapitál



1. Ema ne'ebé, maski hatene katak bem ka produtu ruma mai hosi krime terrorizmu, tráfiku ho arma ka produtu nukleár, ema nia tráfiku ka venda, pornografia ho menór, korrupsaun, burla ka extorsaun, fraude fiskál, tráfiku ho espésie protejida no tráfiku ho órgaun ka tesidu umanu ka krime grave seluk tan, ne'ebé ema ruma komete, ho kompartisipasaun oin naran ida, no foo-fatin ba pena ho limite mínimu aas-liu pri-zaun tinan 4:



a) Konverte, transfere, ajuda ka fasilita operasaun ruma atu konverte ka transfere bem ka produtu ne'e, total-mente ka parsialmente, diretamente ka indiretamente, atu okulta ka disimula produtu ne'e nia orijen ilísita ka ajuda ema implikadu iha infrasaun sira-ne'e ruma nia prátika sees-án hosi konsekuénsia jurídika ne'ebé mai hosi nia hahalok;



b) Okulta ka disimula bem ka produtu sira-ne'e nia natureza, orijen, lokalizasaun, dispozisaun, movimentasaun ka propriedade ka direitu konaba bem ka produtu sira-ne'e;



c) Hetan ka simu vantajen ne'e ho títulu naran ida ka uza, detein ka konserva vantajen ne'e, sei hetan pena pri-zaun tinan 4 too tinan 12.



2. Sei aplika nafatin pena ba aktu sira-ne'ebé hakerek hela iha númeru anteriór, alínea a) too c), maski ajente pratika faktu ne'ebé integra krime subjasente iha territóriu la nasionál ka la hatene krime ne'e pratika iha ne'ebé ka se loos maka pra-tika krime ne'e.



3. Koñesimentu, intensaun ka propózitu ne'ebé tenke tama hanesan krime nia elementu konstitutivu bele rekoñese hosi sirkunstánsia faktuál efetivu no konkreta.



4. Lalika iha tiha uluk kondenasaun tanba krime subjasente nia prátika atu hatudu no prova katak rendimentu ne'e iha orijen ilísita.



5. Infrasaun subjasente inklui mós krime ne'ebé ajente pratika iha territóriu la nasionál kuandu aktu sira-ne'e konstitui krime iha Estadu ne'ebé ajente pratika krime ne'e no iha Timór-Leste nia territóriu.



6. Krime brankeamentu ba kapitál la aplika ba ema ne'ebé komete krime subjasente.



7. Brankeamentu ba kapitál nia tentativa foo-fatin ba kondenasaun no bele foo-fatin mós ba redusaun iha pena nu’udar regra jerál.



8. Pena prevista ba faktu ilísitu típiku sira-ne'ebé númeru 1, alínea a) too c) deskreve labele aas-liu pena prevista ba infrasaun subjasente korrespondente nia limite másimu.



Artigu 314

Fraude fiskál



1. Ema ne'ebé, atu la selu ka foo-fatin ba ema la selu, totalmente ka parsialmente, impostu, taxa ka obrigasaun pekuniária fiskál ruma ne'ebé tenke selu ba Estadu, tanba



a) La deklara faktu ne'ebé foo-fatin ba tributasaun ka ne'ebé presiza atu halo likidasaun;



b) Deklara inkorretamente faktu ne'ebé serve hanesan ba-ze ba tributasaun;



c) Impede ho meiu naran ida ka sonega elementu nesesáriu atu halo fiskalizasaun ba aktividade ka faktu ne'ebé foo-fatin ba tributasaun, sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 6.



2. Kuandu kuantia devida ne'ebé seidauk selu aas-liu dolar amerikanu 5.000 ajente sei hetan kastigu pena prizaun tinan 2 too tinan 8.



Artigu 315

Bem ka merkadoria nia importasaun no exportasaun ilísita



1. Ema ne'ebé exporta ka importa bem ka merkadoria ne'ebé, tuir lei, tenke iha lisensa hosi entidade ruma atu importa ka exporta, maski laiha lisensa, ka la liu hosi alfándega sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Kuandu ajente pratika faktu tanba neglijénsia sei aplika pena prizaun too tinan 1 ka multa.



Artigu 316

Kontrabandu



1. Ema ne'ebé la halo liu hosi alfándega ka hosi kontrole seluk tan obrigatóriu ba merkadoria ne'ebé tama ka sai hosi Timór-Leste nia territóriu bem ka merkadoria ne'ebé nia im-porta ka exporta sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 6 ka multa.



2. Kuandu bem ka merkadoria iha valór aas-liu dolar amerikanu 10.000 ka ajente pratika faktu sira deskritu iha númeru anteriór abitualmente sei aplika pena prizaun tinan 2 too tinan 8 ka multa.



3. Kuandu konduta referida iha númeru anteriór sira konaba ba bem ka merkadoria ne'ebé tenke iha lisensa atu importa ka exporta ka nia importasaun ka exportasaun lei proibe, pena referidu iha númeru anteriór sira nia limite mínimu no másimu sei agrava datoluk ida.



Artigu 317

Deskamiñu



1. Ema ne'ebé importa ka exporta bem ka merkadoria maibé sees-án tiha atu la selu totalmente ka parsialmente direitu ka taxa alfandegária ne'ebé nia tenke selu tanba merkadoria ne'e nia entrada ka saida sei hetan pena prizaun tinan 1 too tinan 4 ka multa.



2. Kuandu bem ka merkadoria iha valór aas-liu dolar amerikanu 10.000 ka ajente pratika faktu sira deskritu iha númeru an-teriór abitualmente sei aplika pena prizaun tinan 2 too tinan 6 ka multa.



Artigu 318

Izensaun ba pena



Ajente ne'ebé pratika faktu sira deskritu iha artigu anteriór sira bele hetan izensaun ba pena kuandu nia selu voluntariamente direitu ka taxa alfandegária ne'ebé sei likida no nia konduta ne'e okazionál de’ik.



Artigu 319

Administrasaun irregulár ba verba públika



1. Ema ne'ebé foo ba verba públika aplikasaun ne'ebé la ha-nesan ho ida-ne'ebé lei estabelese sei hetan pena prizaun too tinan 2 ka multa.

2. Kuandu aplikasaun irregulár ne'e la halo ba fim públiku ida ne'ebé lei estabelese sei aplika pena prizaun tinan 2 too tinan 6.



Artigu 320

Dezobediénsia hasoru rekizisaun ba bem



1. Ema ne'ebé la halotuir rekizisaun ba bem konsideradu indis-pensavel atu estabelese aktividade ekonómika ka konsumu públiku, nu’udar Governu haruka, sei hetan pena prizaun tinan 1 too tinan 4 ka multa.



2. Konduta neglijente sei foo-fatin ba pena prizaun too tinan 1 ka multa.



Artigu 321

Destruisaun ba bem relevante ba ekonomia



1. Ema ne'ebé, ho meiu naran ida, destrui, danifika ka halo-aat too labele uza tan bem ne'ebé iha interese relevante ba ekonomia nasionál ka, oin naran ida, hasai bem sira-ne'e hosi obrigasaun legál ne'ebé tenke iha tanba ekonomia nasionál nia interese sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.

2. Konduta neglijente sei foo-fatin ba pena prizaun too tinan 1 ka multa.



Artigu 322

Explorasaun ba jogu ilísitu



1. Ema ne'ebé, oin naran ida, explora jogu fortuna ka azár iha fatin ne'ebé la’ós sira-ne'ebé lei autoriza no sem autoriza-saun legál devida ka asegura sorte ho erru, enganu ka ekipamentu naran ida, sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.



2. Jogu fortuna ka azár maka sira-ne'ebé iha rezultadu insertu tanba bazeia deit ka liuliu iha sorte.



Artigu 323

Perturbasaun ba aktu públiku



Ema ne'ebé, ho intensaun atu impede ka prejudika arrematasaun judisiál nia rezultadu ka hasoru arrematasaun judisiál ka konkursu públiku, konsege, ho dádiva, promesa, violénsia ka ameasa, halo ema ruma la hato’o lanse ka la konkorre ka, maski hato’o lanse no arrematasaun, ema ne'e la pratika aktu sira-ne'e ho liberdade, sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa