REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE

REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE

Deliberasaun CNE

2/VIII/2013

Deklarasaun Vizaun, Misaun, Prinsípiu no Objetivu Estratéjiku CNE, Versu sira husi knananuk Marsa CNE no Loron Nasional CNE



Iha Plenaria Estra-Ordinariu ne’ebé hala’o iha Salaun Retiru Cassait (Liquiça),iha loronSabadu, 3Agostu 2013, oras11 : 20 - 12 : 10, Komisariu sira delibera Deklarasaun Vizaun, Misaun, Prinsípiu no Objetivu Estratejiku CNE.



Bazeia ba Artigu 11 Rejimentu CNE, pontu 2, alinea a, relasiona ho deliberasaun ba desizaun CNE ho karakter vinkulativu.



Komisariu sira delibera deklarasaun Vizaun, Misaun, Prinsipiu no Objetivu Estratéjiku Hitu (7) CNE nian,nu’udar komponente importante hat (4) hosi Planu Estratéjiku CNE ba tinan 20 mai. Deliberasaun ba Planu Estratéjiku ne’e mos sai nu’udar mata-dalan ba servisu administrasaun iha Elaborasaun Planu Anual CNE.



Pontu sira ne’ebé hetan deliberasaun hanesan tuir mai ne’e



I. DEKLARASAUN VIZAUN:



· CNE “Hamutuk ita konsolida Estadu de Direitu Demokrátiku”



· Nu’udar Instituisaun Independente ida ho Kredibilidade ás, rekursu adekuadu no profesionalizmu atu konsolida Estadu de Direitu Demokrátiku ne’ebé ho poder iha povu nia liman, hatudu liu hosi partisipasaun sidadaun hotu-hotu iha eleisaun sira bazeia ba prinsípiu multi partidarismu,sufrajiu universal, livre, diretu, sekretu no periódiku.



II. DEKLARASAUN MISAUN :



1. Hametin Estadude Direitude Demokrátiku;



2. Dezenvolve demokrásia multi partidarismu bazeia ba prinsípiu sira ne’ebé konsta iha Konstituisaun;



3. Dezenvolve kondisaun hamosu sensu de pretense (eh, sentidu mak na’in, nu’udar na’in) no sensibiliza partisipasaun ativa sidadaun sira nian ba prosesu eleitoral;



4. Hasa’e no hametin konsiénsia sívika sidadania;



5. Promove tratamentu hanesan ba sidadaun hotu iha prosesu eleitoral;



6. Dezenvolve parseria ho entidade sira iha rai laran no rai liur hodi asegura dezenvolvimentu demokrasia;



7. Hamosu no hametin imazen no funsionamentu CNE nu’udar órgaun eleitoral kredível.



III. DEKLARASAUN PRINSÍPIU CNE



“Hametin Estadu de Direitu Demokrátiku”



1. IMPARSIALIDADE :



· La inklina ba interese privadu no grupu sira;



· La halo diskriminasaun;



-Tratamentu hanesan ba sidadaun hotu;



- La hili no la haketak eleitor sira.



2. INDEPENDENSIA



· La sujeita ba interferensia hosi forsa politíka ba servisu CNE;



· La hakruk ba interese polítika maibé haktuir deit ba Lei no interese nasional;



· Liberdade ho responsabilidade institusional;



· Autonomia Instituisional.



3. TRANSPARÉNSIA



· Nakloke ba publiku kona-ba prosesu eleitoral;



· Publikasaun ba rezultadu eleisaun;



· Kontabilidade finanseira no administrativa (ho esepsaun ba sijílu profisional).



4. PROFESIONALIZMU



· Halao kna’ar ho boa-vontade, objektividade no responsabilidade.



5. UNIDADE



· Unidade iha diversidade.



IV. OBJETIVU ESTRATÉJIKU CNE



1. Reforma legal no konsolida kompetensia institusional CNE



2. Konsolida Demokrasia iha Estadu de Direitu Demokrátiku;



3. Dezenvolve no haforsa parseria servisu iha rai laran no rai li’ur;



4. Hadia asesibilidade no transparensia;



5. Hadia dezempeña servisu institusional CNE;



6. Kapasita Rekursus Umanus;



7. Hadia ambiente servisu.



V. KNANANUK “ MARSA CNE “



CNE mak servidor releisaun, kaer metin ba konstituisaun no lei sira, hodi haburas demokrásia iha timor leste.



Ho Prinsípiu Imparsialidade, la hili no haketak eleitor tomak, servi sidadaun hotu hanesan.



Refraun:Comissão,Nasional,de Eleições, República Demokrátika de Timor Leste.



Independensia, katak la hakruk ba presaun, hosi ema eh forsa polítika, hare liu ba interesenasional.



La’o ho Transparensia hodi hato’o lialos, nakloke ba ema hotu bele hatene, kona-ba, lala’ok eleisaun.



VI. Loron Nasional CNE



Loron Nasional CNE iha loron 15 de Marçu 2004.



Deliberasaun ne’e bezeia ba akta Nú. 21/CNE/2013 ne’e elabora iha loron Tolu, Fulan Agostu,Tinan Rihun-rua Sanulu Resin Tolu no asina hosi Komisariu CNE sira ne’ebé mak marka prezensa.



Aprova husi:



Drs. Jose Agostinho da Costa Belo, MM



Alcino Araújo Baris, SH MSi _______________________



Joana Maria Dulce Vitor _______________________________



Bernardo M. Natalima Cardoso, L. Dir _____________________________________________



Maria Virna Ermelinda Soares

_____________________

Arif Abdullah Sagran, M.Si

_____________________

Teresinha M. Noronha Cardoso, A.MC _______________________________



DR. Drs. Faustino Cardoso Gomes,B.A.MSI _______________________________



Odete Maria Belo, SE.MM _______________________________



Ana Paula Fonseca M. de Jesus, SH





Marcia M. Filipe Sarmento, SH _______________________________



Pe. Aniceto Maia da Costa, O.Carm _______________________________



Francisco de Vasconselos, Agr.Ec _______________________________



Gizela da Cruz de Carvalho, L.Ed ______________________________